Kolumne

srijeda, 3. siječnja 2018.

Ivica Ušljebrka | Eksponat u muzeju prekinutih veza


kao da se rasipljem u vešestruke mene
raslojavam se nestajem umirem i živim
sve u isti mah
u bezbroj komada ogledalo razbilo se
i svaki od njih moje lice nosi
mnogo nas je - a jedan sam
pipam  se i znam
sam sam
dok svaki od nas dodiruje si lice

tko će posložiti razbijene odraze
osjećam
da morat ću sam
a snage nemam za ovo mnoštvo sebe
rasuto po podu
ni za sebe samog
teško
tako je teško ostati sam
i biti  i trajati u sebi
u nama

Nema komentara :

Objavi komentar