Kolumne

subota, 18. studenoga 2017.

25. Dodjela nagrada hrvatskoga glumišta


Navršilo se sto pedeset i sedam godina otkada je Vilim Lesić, 24. studenoga 1860., na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkom jeziku, na nagovor Dimitrija Demetra rekao: "Od danas će se na zagr ebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku." Ove će se godine u petak 24. studenoga 2017. godine, s početkom u 20 sati, uz izravan prijenos na 2. programu Hrvatske radiotelevizije, na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu održati jubilarna 25. dodjela Nagrade hrvatskoga glumišta pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, te pod redovitim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.

Na svečanosti će glumici Zdenki Heršak i profesoru emeritusu, maestru Vladimiru Kranjčeviću biti dodijeljena Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje. Nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dobit će Umjetnička udruga djelovanja u kulturi Arterarij. Bit će dodijeljeno i 26 nagrada za najbolja ostvarenja iz područja dramske, operne, baletne te radijske i televizijske umjetnosti.  Redateljica i scenaristica svečanosti je profesorica emerita Ivica Boban, a u programu, među inim, sudjeluju Jasna Bilušić, Ozren Grabarić, Marija Sekelez, Urša Raukar, Doris Šarić Kukuljica, Amar Bukvić, Filip Juričić, Borko Perić, Mia Anočić Valentić, Dajana Čuljak, Zoran Pribičević, Petra Svrtan, Maro Martinović, Jure Radnić, Mia Biondić i Ana Marija Vrdoljak.


Stalnu godišnju Nagradu Hrvatskoga glumišta utemelji su 1992. godine Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatska radiotelevizija i Večernji list d.o.o., uz suutemeljitelje: Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba, Akademiju dramske umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa. Nagradu Hrvatskoga glumišta, uz Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatsku radioteleviziju, podržavaju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Hrvatska gospodarska komora te drugi sponzori i donatori.

Povijest U subotu 24. studenoga 1860. protunjemački nastrojena mladež, isprovocirana netom završenim Bachovim apsolutizmom, dogovorila se je da će kupiti sve karte za izvedbu drame «Peter von Szápár» Charlotte Birch-Pfeiffer na njemačkom jeziku u Narodnom kazalištu na Markovu trgu, te upriličiti prosvjed, kao još jedan u nizu prekida predstava na njemačkom jeziku, koje su sve češće igrane pred gotovo praznim gledalištem. Nakon što se podigao zastor za početak predstave, studenti prava i gimnazijalci krenuli su zviždati i protestirati protiv njemačkoga jezika te bacati pokvarena jaja i trulo voće na pozornicu. Izvedba je morala biti prekinuta. Ilirac i umjetnički ravnatelj kazališta Dimitrija Demeter, zajedno s redateljima Josipom Freudenreichom i Adamom Mandovićem, pred zastor šalje glumca epizodista Vilima Lesića (Moravče kraj Sesveta, 17. IV. 1841. – Stenjevec, Zagreb, 10. IX. 1889.), koji je u predstavi «Peter von Szápár» igrao malenu ulogu, da se obrati mnoštvu. Lesić je stao pred gledatelje i izjavio: «Od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku.» Nikola Andrić piše kako je «Lesićeva kratka uloga bila primljena s tolikim oduševljenjem kao nikad prije ni kasnije ikoji umotvor u narodnom kazalištu». Njegov je nastup dočekan s odobravanjem i imao je jak odjek. Zbog cenzure se o tom događanju malo pisalo. «Agramer Zeitung» od 25. studenoga 1860. navodi kako se «subotnja predstava nije mogla održati zbog nekih smetnja». Nešto više izašlo je u «Pozoru» od 26. studenoga 1860.: «U subotu imala je biti njemačka predstava u našem kazalištu, pa je to toliku nezadovoljnost probudilo u općinstvu, da je ono glasno i naročito zahtijevalo, da njemački igrači odstupe, pa da se hrvatski predstavlja.» Tomu u čast, 24. studenoga obilježava se kao Dan hrvatskoga glumišta.




Povijest

U subotu 24. studenoga 1860. protunjemački nastrojena mladež, isprovocirana netom završenim Bachovim apsolutizmom, dogovorila se je da će kupiti sve karte za izvedbu drame «Peter von Szápár» Charlotte Birch-Pfeiffer na njemačkom jeziku u Narodnom kazalištu na Markovu trgu, te upriličiti prosvjed, kao još jedan u nizu prekida predstava na njemačkom jeziku, koje su sve češće igrane pred gotovo praznim gledalištem. Nakon što se podigao zastor za početak predstave, studenti prava i gimnazijalci krenuli su zviždati i protestirati protiv njemačkoga jezika te bacati pokvarena jaja i trulo voće na pozornicu. Izvedba je morala biti prekinuta. Ilirac i umjetnički ravnatelj kazališta Dimitrija Demeter, zajedno s redateljima Josipom Freudenreichom i Adamom Mandovićem, pred zastor šalje glumca epizodista Vilima Lesića (Moravče kraj Sesveta, 17. IV. 1841. – Stenjevec, Zagreb, 10. IX. 1889.), koji je u predstavi «Peter von Szápár» igrao malenu ulogu, da se obrati mnoštvu. Lesić je stao pred gledatelje i izjavio: «Od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku.» Nikola Andrić piše kako je «Lesićeva kratka uloga bila primljena s tolikim oduševljenjem kao nikad prije ni kasnije ikoji umotvor u narodnom kazalištu». Njegov je nastup dočekan s odobravanjem i imao je jak odjek. Zbog cenzure se o tom događanju malo pisalo. «Agramer Zeitung» od 25. studenoga 1860. navodi kako se «subotnja predstava nije mogla održati zbog nekih smetnja». Nešto više izašlo je u «Pozoru» od 26. studenoga 1860.: «U subotu imala je biti njemačka predstava u našem kazalištu, pa je to toliku nezadovoljnost probudilo u općinstvu, da je ono glasno i naročito zahtijevalo, da njemački igrači odstupe, pa da se hrvatski predstavlja.» Tomu u čast, 24. studenoga obilježava se kao Dan hrvatskoga glumišta.

Nema komentara :

Objavi komentar