Poziv na dvadeset drugu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice - gost tribine: književnik, urednik, nakladnik i prevoditelj Nikola Đuretić

Na tribini će se govoriti o životu i radu Nikole Đuretića u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, časopisu Prolog, promidžbi Hrvatske u Londonu, njegovu književnom i nakladničkome radu te prijevodima bitnih književnih djela. 


Crtice iz životopisa

Nikola Đuretić je književnik, urednik, prevoditelj i nakladnik. Bio je dugogodišnji član uredništva nekada kultnog  časopisa Prolog. Rođen je u Osijeku 24. srpnja 1949. godine, no već s pet godina dolazi u Zagreb, gdje završava školovanje. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost. Završetkom studija zapošljava se kao urednik u nakladništvu, ali ubrzo odlazi u London, gdje prvo radi kao novinar, a potom kao urednik na BBC-ju. Tijekom boravka u progonstvu, u kojem je proveo više od dva desetljeća, jedan je od utemeljitelja londonskoga ogranka Matice hrvatske te glavni pokretač BBC-jevih emisija na hrvatskome jeziku. U Hrvatsku se vraća 1999. godine. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Svojim književnim početcima pripada naraštaju takozvanih fantastičara koji su se u hrvatskoj književnosti javili početkom sedamdesetih godina. No, u drugoj zbirci pripovijedaka Vrijeme bijelih dana vidljiv je odmak od toga poetičkog opredjeljenja. U romanu Suze Martina Jesenskog (1997.) Đuretić prvi put u hrvatskoj književnosti romaneskno razvija individualnu životnu priču sudionika hrvatskoga proljeća, sudbinu hrvatskoga intelektualca koji se 1971. godine našao na strani suprotstavljenoj totalitarnomu režimu.

Piše pripovijesti, romane, pjesme, oglede, feljtone i autobiografske zapise. Prevodio je najistaknutije engleske suvremene pisce, poput Salmana Rushdiea, Penelope Lively, Kazua Ishiguroa, Juliana Barnsa, Romesha Gunesekere, Iana Russella McEwana i dr. Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devide, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela su mu uvrštena u nekoliko antologija. Godine 1998. za svoj doprinos hrvatskoj kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Više je godina bio član Povjerenstva Društva hrvatskih književnika za Zagrebačke književne razgovore, a od 2008. do 2011. godine obnašao je i dužnost predsjednika Povjerenstva.