38 . Lovrakovi dani kulture | Roman „Koraci“ Autorice Željke Vlainić dobitnik ovogodišnje književne nagrade „Mato Lovrak“

 OŠ Mate Lovraka, Veliki Grđevac, Trg Mate Lovraka 11, 43270 Veliki Grđevac 

e-mail: lovrakovi.dani.kulture@gmail.com, ured@os-mlovraka-veliki-grdjevac.skole.hr, mob: 098/220-821

_______________________________________________________________________________________________________________________________________

38 . LOVRAKOVI DANI KULTURE

ROMAN „KORACI“ AUTORICE ŽELJKE VLAINIĆ DOBITNIK OVOGODIŠNJE KNJIŽEVNE NAGRADE „MATO LOVRAK“

Proglašenje dobitnika književne Nagrade „Mato Lovrak“ i najboljih literarnih, novinarskih i likovnih radova pristiglih na natječaj za ovu godinu održano je na završnoj svečanosti 38. Lovrakovih dana kulture u Velikom Grđevcu. 

Odlukom Povjerenstva u sastavu prof. emeritus Stjepan Hranjec, prof.dr.sc. Diana Zalar i učiteljica Lovorka Pralas, najboljim romanom proglašeno je djelo autorice Željke Vlainić „Koraci“. Čak osam romana ove je godine bilo u užem izboru u konkurenciji s djelima eminentnih dječjih pisaca. Povjerenstvo se odlučilo nagraditi prvijenac profesorice hrvatskog jezika Željke Vlainić. Roman govori kako djeca proživljavaju gubitak bliske osobe te o potrebi veće podrške roditelja, ali i stručne pomoći koju treba potražiti. Prema riječima prof. emeritusa Hranjeca autorica je pogodila temu, te ističe da roman ima osnovnu premisu koju Mato Lovrak promovira u svojim romanima, a to je plemenitost. Autorica se u pisanju odlučila za uzornu obitelj, toplu i srdačnu. Samo tako je moguće prevladati svaku krizu! Po tome je ovaj roman i te kako i za odrasle, svrsishodniji od svih priručnika o obiteljskoj zajednici. Ovaj roman zrači dobrotom, pozitivom i ljubavlju, u tom je smislu vrlo afirmativan, roman koji bi trebao ući u popise školske lektire – istaknuo je u svom obraćanju prof. emeritus Stjepan Hranjec.

Dobitnica književne nagrade „Mato Lovrak“ Željka Vlainić svoje je veselje podijelila sa svim prisutnima u dvorani jer je za nju ova nagrada radost i ponos. Odrasla je uz romane Mate Lovraka i kako je Lovrak pisao o svom selu ona je u romanu „Koraci“ opisala selo Kovačevac kraj Nove Gradiške u kojem je rođena, svoje odrastanje na selu i sretne trenutke s obitelji i bakom… Na pisanje romana „Koraci“ potaknule su je okolnosti u kojima današnja djeca žive i izazovima s kojima se bore, izloženost medijima i sve veća potreba za stručnom podrškom. 

Nagrade su uručene i učenicima za najbolje literarne, novinarske i likovne radove na temu „Različitost nas obogaćuje“. Najbolji radovi objavljeni su u zborniku Darovi djetinjstva koji je na svečanom programu predstavila prof. Ivana Ontl Horvat. Za najbolju selekciju literarnih ostvaraja nagrađena je OŠ Banova Jaruga (učenici od 1. do 4. razreda) i OŠ Ivanska (učenici od 5. do 8. razreda). Za najbolju selekciju novinarskih ostvaraja nagrađena je OŠ Ljudevita Modeca, Križevci. Za selekciju likovnih ostvaraja nagrađena je OŠ Rovišće, PŠ Prgomelje (učenici od 1. do 4. razreda) i OŠ Jelenje - Dražice (učenici od 5. do 8. razreda). Nagrađeni učenici posjetili su Spomen sobu Mate Lovraka i Lovrakov centar te su sudjelovali na govornoj radionici pod vodstvom Tomislava Barana.

Nagrađenima su čestitali predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Tajna Čorak, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marija Jungić, načelnik Općine Veliki Grđevac Tomislav Pavlečić, predsjednik Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture Drago Trošćan i ravnateljica OŠ Mate Lovraka Marina Balen.

U kulturnom programu nastupili su učenici OŠ Mate Lovraka, Veliki Grđevac - školski zbor pod vodstvom učitelja Tomislava Halauša, učenik Ivano Mesarić na harmonici, učenica Gabriela Ditrih na violini, Lutkarska skupina pod vodstvom učiteljice Lovorke Pralas s predstavom „Ježeva kućica“, a okupljene su pjesmom diljem Lijepe naše provele učiteljice okupljene u Vokalnoj skupini „Iskre“. 

U prilogu vam prosljeđujemo audio snimke izjava dobitnike nagrade Željke Vlainić, prof. emeritusa Stjepana Hranjeca, prof.dr.sc. Diane Zalar, zamjenice župana Marije Jungić i načelnika Tomislava Pavlečića, te fotografije sa svečanosti. 

ORGANIZACIJSKI ODBOR

Izvješće o dodjeli književne nagrade „Mato Lovrak “ u 2018. godini

Za književnu nagradu „Mato Lovrak“  2018. godine, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen u 2017. godini pristiglo je 18 naslova. Redom su ovi:

Babić Višnjić, Snježana: Šešir od snova 2, Priče za laku noć, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Bjelčić, Ratko: Gdje ste sad?, vl. naklada, Sisak, 2017.

Damjan, Abou Aldan: Svi moji svjetovi, vl. naklada, Križevci, 2017.

Došen, Ljiljana: Velike avanture malog Orehovića, Naklada Uliks, Rijeka, 2017.

Guljašević Kuman, Ivana: Tajni život Marte Gigor. Izgubljena slika, Igubuka, Zagreb, 2017.

Holy, Mirela: Kraljevstvo Onkraja, 1. i 2. knjiga, Semafora, Zagreb, 2017.

Kljajo-Radić, Marina: Borba za život, Alfa, Zagreb, 2017.

Kugli, Rosie/ Pleše, Marijana: Hod po rubu, Ženska posla, Zagreb, 2017.

Lončar, Nena: Bajka o šeširu koji je imao čovjeka, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Lončar, Nena: Sve o Evi, vodič za sanjare, Ibis grafika, Zagreb, 2017.

Lövey, Tamara: Duhovita legenda, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Matanović, Julijana: Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom, Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.

Mihoković-Kumrić, Nada: I onda se ponovno zaljubila, Alfa, Zagreb, 2017.

Mrčela, Magdalena: Kako je Flegmarin postao kapetan, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Rajić, Vlado: Mačak s četvrtog kata, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Rundek, Melita: Letači srebrnih krila, Semafora, Zagreb, 2017.

Smolec, Sonja: Marama s bubamarama, Semafora, Zagreb, 2017.

Tica, Milka:Svjetlice. Pola Suncu pola Mjesecu, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Stručno povjerenstvo u sastavu uč. Lovorka Pralas, prof.dr.sc. Diana Zalar i prof. emer. Stjepan Hranjec (predsjednik) nakon uvida u tekstove izdvojilo je u uži izbor tri naslova: Borba za život Marine Kljajo-Radić, Sve o Evi, vodič za sanjare Nene Lončar i Marama s bubamarama Sonje Smolec. Nakon rasprave odlučilo je da se nagrada „Mato Lovrak“ u 2018. godini za najbolji objavljeni roman u 2017. godini dodijeli romanu

Marama s bubamarama Sonje Smolec

Obrazloženje

Roman krajnje jednostavne, linearne kronikalne strukture tematizira dvoje: obiteljsku selidbu i malignu bolest. Obitelj Kovač, s troje djece (srednjoškolac Borna, mlađi osnovnoškolac Damir i predškolka Katarina, djevojčica s govornim poteškoćama) mora iz kuće na Trešnjevci seliti u stan, na drugi kraj grada. Djeca nisu nimalo oduševljena, osobito je zbog toga žao najmlađoj Katarini jer se mora rastati od vrta i cvijeća, što sugerira i određenu simboliku, kao rastanak od prirode, izvorne egzistencije. No, u novoj sredini ubrzo svatko od djece nađe svoje mjesto i prijatelje, osobito glavna junakinja, Katarina, jer u zgradi upoznaje djevojčicu Anju, koja boluje od tumora na mozgu te je gotovo slijepa; zbog zračenja i gubitka kose nosi maramu s bubamarama, kako glasi i naslov djela, balogovsko-paljetkovski sročen. Katarina uz pomoć roditelja potakne akciju pomoći za prijateljičin odlazak na operaciju u Francusku i u mjesecu lipnju, godinu dana nakon operacije, Anja je dobila prve naočale. Na jesen je ponovno krenula u školu i bila je u razredu sa svojom najboljom prijateljicom, Katarinom. Roman tako završava na najbolji mogući način - pobjedom života. Čitatelj spoznaje da ljubav i solidarnost pobjeđuju.

U kojoj mjeri je roman temom i izrazom „običan“, u istoj mjeri jest i začudan. Autorica se nije priklonila prevladavajućem suvremenom obrascu u hrvatskom dječjem romanu u tematskom i stilskom smislu, obrascu koji nam u pravilu predstavlja raspadnute obiteljske zajednice, pune lomova i obiteljskih drama, što pak je začinjeno sočnim, počesto i vulgarnim žargonskim tvorbama, očito recepcijski motiviranima. Ovo djelo u ovom našem današnjem vremenu djeluje gotovo kao obiteljska bajka, kao željena idila, što ona zapravo i jest! Dakle, u njemu svjedočimo

a) o prisnoj obiteljskoj atmosferi između roditelja i braće međusobno; svi nesporazumi prevladavaju se bez sukoba i „povišene temperature“, odnosi funkcioniraju kao željeni obiteljski model, koji je danas - nažalost - sve rjeđi;

b) o odnosima roditelja prema djeci: oni se bave njima (nekim roditeljima je to danas posvemašnja nepoznanica!), sudjeluju u rješavanju njihovih problema, poučavaju, skrbni su ali odlučni i djeci daruju osnovno - ljubav;

c) o solidarnosti, empatiji, što najviše pokazuje upravo najmlađa, šestogodišnja Katarina, i sama s govornom manom ali puna optimizma, vedrine i želje za pomaganjem; autoričina prijateljica Ljiljana Jelaska nije zato u zaglavlju uprazno zapisala: „Sve si jako lijepo rekla. Toliko ljubavi, empatije, solidarnosti i nesebičnog prijateljstva. To je upravo ono što današnjem svijetu kronično nedostaje“;

d) napokon, iz djela sa svake stranice zrači toplina, uzajamno poštivanje i spremnost na žrtvu za druge, bližnje.

Dodamo li tome spisateljičinu naraciju, njezinu „lovrakovsku“, parataktičnu sintaktičku strukturu, pravocrtnu, vedar, humoran izraz, potom čistu fabulu, riječju, discipliniran izraz usklađen s temom, ukratko, stil ostvaren s mišlju „manje je više, lišen moraliziranja i suvišnih epizodiranja, tad članovima Povjerenstva nije bilo teško odlučiti se, „prelomiti“ da nagrada „Mato Lovrak“ pripadne upravo Marami s bubamarama. Roman djeluje motivirajuće, kao poticaj djeci za razumijevanje onih koji ne mogu živjeti kao drugi ljudi. A zar i to nije osnovna funkcija književnih djela što ih namjenjujemo mladima i najmlađima?

                                                                                    Predsjednik Povjerenstva:

                                                                                    prof. emer. Stjepan Hranjec

Nagrada Mato Lovrak, za najbolji dječji roman pripala je Sonji Smolec, za roman „Marama s bubamarama“

U Velikom Grđevcu je 7. lipnja 2018. na 31. Lovrakovim danima dodijeljena nagrada za najbolji dječji roman.Ove godine tu nagradu dobila je Sonja Smolec za roman za djecu i mlade „Marama s bubamarama".

Roman „Marama s bubamarama" je tiskan 2017. godine u nakladi nakladničke kuće Semafora.

Roman prati jednu običnu-neobičnu obitelj iz Zagreba koja biva prisiljena preseliti iz jednog dijela Zagreba (stare Trešnjevke, s kućom i vrtom) u stan u Novi Zagreb. Naravno, to preseljenje je bez obzira na to što je „samo“ preseljenje iz jednog dijela Zagreba u onaj drugi, ipak za troje djece (gimnazijalac Borna od 15 godina, dječak Damir od 7 godina i mala djevojčica Katarina od 6 godina), velika promjena puna novih izazova s kojima se mora nositi kako obitelj, tako i sama djeca…

…

Sonja Smolec (rođena 1953. u Puli, Hrvatska) je hrvatska je književnica i pjesnikinja. Od 1956. do 1985. je živjela u Zagrebu, a trenutno živi u Velikoj Gorici.

Moramo spomenuti da su ove godine dvije autorice čija su djela izašla u nakladi Semafora, dobile prestižne književne nagrade. Melita Rundek je za svoj roman"Letači srebrnih krila" dobila nagradu  "Anto Gardaš" a nakon nje i Sonja Smolec nagradu "Mato Lovrak".

Vezane objave:

📖Milan Zagorac | Sonja Smolec: Marama s bubamarama