subota, 9. lipnja 2018.

Izvješće o dodjeli književne nagrade „Mato Lovrak “ u 2018. godini


Za književnu nagradu „Mato Lovrak“  2018. godine, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen u 2017. godini pristiglo je 18 naslova. Redom su ovi:

Babić Višnjić, Snježana: Šešir od snova 2, Priče za laku noć,
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Bjelčić, Ratko: Gdje ste sad?, vl. naklada, Sisak, 2017.
Damjan, Abou Aldan: Svi moji svjetovi, vl. naklada, Križevci, 2017.
Došen, Ljiljana: Velike avanture malog Orehovića, Naklada Uliks, Rijeka, 2017.
Guljašević Kuman, Ivana: Tajni život Marte Gigor. Izgubljena slika, Igubuka, Zagreb, 2017.
Holy, Mirela: Kraljevstvo Onkraja, 1. i 2. knjiga, Semafora, Zagreb, 2017.
Kljajo-Radić, Marina: Borba za život, Alfa, Zagreb, 2017.
Kugli, Rosie/ Pleše, Marijana: Hod po rubu, Ženska posla, Zagreb, 2017.
Lončar, Nena: Bajka o šeširu koji je imao čovjeka, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Lončar, Nena: Sve o Evi, vodič za sanjare, Ibis grafika, Zagreb, 2017.
Lövey, Tamara: Duhovita legenda, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Matanović, Julijana: Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom, Mozaik knjiga, Zagreb, 2017.
Mihoković-Kumrić, Nada: I onda se ponovno zaljubila, Alfa, Zagreb, 2017.
Mrčela, Magdalena: Kako je Flegmarin postao kapetan, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Rajić, Vlado: Mačak s četvrtog kata, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.
Rundek, Melita: Letači srebrnih krila, Semafora, Zagreb, 2017.
Smolec, Sonja: Marama s bubamarama, Semafora, Zagreb, 2017.
Tica, Milka:Svjetlice. Pola Suncu pola Mjesecu, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2017.

Stručno povjerenstvo u sastavu uč. Lovorka Pralas, prof.dr.sc. Diana Zalar i prof. emer. Stjepan Hranjec (predsjednik) nakon uvida u tekstove izdvojilo je u uži izbor tri naslova: Borba za život Marine Kljajo-Radić, Sve o Evi, vodič za sanjare Nene Lončar i Marama s bubamarama Sonje Smolec. Nakon rasprave odlučilo je da se nagrada „Mato Lovrak“ u 2018. godini za najbolji objavljeni roman u 2017. godini dodijeli romanu

Marama s bubamarama Sonje Smolec

Obrazloženje

Roman krajnje jednostavne, linearne kronikalne strukture tematizira dvoje: obiteljsku selidbu i malignu bolest. Obitelj Kovač, s troje djece (srednjoškolac Borna, mlađi osnovnoškolac Damir i predškolka Katarina, djevojčica s govornim poteškoćama) mora iz kuće na Trešnjevci seliti u stan, na drugi kraj grada. Djeca nisu nimalo oduševljena, osobito je zbog toga žao najmlađoj Katarini jer se mora rastati od vrta i cvijeća, što sugerira i određenu simboliku, kao rastanak od prirode, izvorne egzistencije. No, u novoj sredini ubrzo svatko od djece nađe svoje mjesto i prijatelje, osobito glavna junakinja, Katarina, jer u zgradi upoznaje djevojčicu Anju, koja boluje od tumora na mozgu te je gotovo slijepa; zbog zračenja i gubitka kose nosi maramu s bubamarama, kako glasi i naslov djela, balogovsko-paljetkovski sročen. Katarina uz pomoć roditelja potakne akciju pomoći za prijateljičin odlazak na operaciju u Francusku i u mjesecu lipnju, godinu dana nakon operacije, Anja je dobila prve naočale. Na jesen je ponovno krenula u školu i bila je u razredu sa svojom najboljom prijateljicom, Katarinom. Roman tako završava na najbolji mogući način - pobjedom života. Čitatelj spoznaje da ljubav i solidarnost pobjeđuju.

U kojoj mjeri je roman temom i izrazom „običan“, u istoj mjeri jest i začudan. Autorica se nije priklonila prevladavajućem suvremenom obrascu u hrvatskom dječjem romanu u tematskom i stilskom smislu, obrascu koji nam u pravilu predstavlja raspadnute obiteljske zajednice, pune lomova i obiteljskih drama, što pak je začinjeno sočnim, počesto i vulgarnim žargonskim tvorbama, očito recepcijski motiviranima. Ovo djelo u ovom našem današnjem vremenu djeluje gotovo kao obiteljska bajka, kao željena idila, što ona zapravo i jest! Dakle, u njemu svjedočimo

a) o prisnoj obiteljskoj atmosferi između roditelja i braće međusobno; svi nesporazumi prevladavaju se bez sukoba i „povišene temperature“, odnosi funkcioniraju kao željeni obiteljski model, koji je danas - nažalost - sve rjeđi;

b) o odnosima roditelja prema djeci: oni se bave njima (nekim roditeljima je to danas posvemašnja nepoznanica!), sudjeluju u rješavanju njihovih problema, poučavaju, skrbni su ali odlučni i djeci daruju osnovno - ljubav;

c) o solidarnosti, empatiji, što najviše pokazuje upravo najmlađa, šestogodišnja Katarina, i sama s govornom manom ali puna optimizma, vedrine i želje za pomaganjem; autoričina prijateljica Ljiljana Jelaska nije zato u zaglavlju uprazno zapisala: „Sve si jako lijepo rekla. Toliko ljubavi, empatije, solidarnosti i nesebičnog prijateljstva. To je upravo ono što današnjem svijetu kronično nedostaje“;

d) napokon, iz djela sa svake stranice zrači toplina, uzajamno poštivanje i spremnost na žrtvu za druge, bližnje.

Dodamo li tome spisateljičinu naraciju, njezinu „lovrakovsku“, parataktičnu sintaktičku strukturu, pravocrtnu, vedar, humoran izraz, potom čistu fabulu, riječju, discipliniran izraz usklađen s temom, ukratko, stil ostvaren s mišlju „manje je više, lišen moraliziranja i suvišnih epizodiranja, tad članovima Povjerenstva nije bilo teško odlučiti se, „prelomiti“ da nagrada „Mato Lovrak“ pripadne upravo Marami s bubamarama. Roman djeluje motivirajuće, kao poticaj djeci za razumijevanje onih koji ne mogu živjeti kao drugi ljudi. A zar i to nije osnovna funkcija književnih djela što ih namjenjujemo mladima i najmlađima?
                                                                                    Predsjednik Povjerenstva:
                                                                                    prof. emer. Stjepan Hranjec

Nema komentara :

Objavi komentar