Naklada Mala zvona i Hrvatsko društvo Aleksandar Skrjabin pozivaju na predstavljanje skladateljeve biografije „Aleksandar Nikolajevič Skrjabin” Igora Belze. Knjigu je s ruskog prevela Magdalena Marija Meašić, a na inicijativu Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin objavila nakladnička kuća Mala zvona u svojoj biblioteci U prvom licu.
Promocija će se održati u Koncertnoj dvorani Vaclav Huml na 4. katu Muzičke akademije u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 12) u petak, 24. studenoga 2023. u 18 sati.
O knjizi će govoriti prevoditeljica knjige Magdalena Marija Meašić, urednica Sanja Lovrenčić te prof. Ruben Dalibaltayan, predsjednik Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin.
U glazbenom dijelu sudjelovat će pijanisti Stipe Prskalo, Jan Niković i Severin Filipović, koji će izvesti odabir iz različitih opusa preludija Aleksandra Skrjabina.
U svojoj seriji knjiga posvećenih klasičnoj glazbi naklada Mala zvona objavila je biografiju skladatelja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina koju je napisao Igor Belza, a s ruskog prevela Magdalena Marija Meašić. Knjiga je objavljena na inicijativu Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin”, tj. predsjednika društva Rubena Dalibaltayana i potpredsjednika Veljka Glodića, istaknutih pijanista i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Knjiga se temelji na autentičnim dokumentima, poglavito iz građe Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi. Ta građa uključuje skladateljevu korespondenciju, zapise suvremenika, kritike, partiture. U pripovijest o Skrjabinovu životu autor biografije unosi i analize njegovih najznačajnijih djela.
Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (1872. – 1915.) pripada nekolicini skladatelja u povijesti glazbe koji su svojim djelima dosegnuli univerzalnu svjetsku važnost. Njegov glazbeni izričaj baštini europski modernizam, impresionizam, ekspresionizam, ali i specifične harmonijske i skladateljske postupke kojima su se služili njegovi ruski suvremenici. Rano razdoblje Skrjabinova stvaranja obilježeno je klavirskim minijaturama u kojima se može razaznati utjecaj Chopinove glazbe, i koje su brzo postale dio standardnih repertoara velikih pijanista. U orkestralnim djelima postupno razvija vrlo osebujan glazbeni izričaj, stvarajući vlastiti harmonijski sustav izvan tradicionalnog tonaliteta. Svojom glazbom često stvara mističke i ekstatičke ugođaje; vjerovao je u mističnu moć glazbe i težio sintezi svih umjetnosti, koju je pokušao i ostvariti u grandioznom i nedovršenom djelu nazvanom „Misterij”. |
|
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.