Kitana Žižić | Ipak me dvaput zatajio

Uz divnog tolerantnog oca nisam trebala glumiti interes za stvari koje me nisu zanimale. Otočkom krvlju začeta, morem krštena, slanim srdelama i inćunima odana svakom porom, pa ipak kao da sam bila izrod roda rođenog. Crna ovca. 

Sestre, brat, moja djeca, njihova djeca, svi su prije ili kasnije upravljali gajetom, u novije vrijeme gliserom, pomagali bacati parangal, panulavali, lovili na kančenicu, dizali se na poziv tate ili dideta u cik zore. Prije odlaska na spavanje utvrdilo bi se tko je na redu prema terminskom planu. U rani jutarnji sat zvižduk bi probio san dežurnom te bi bunovan ustajao, ali i sretan što će s voljenim majstorom podijeliti ribolovnu radost. Otac je poznavao sve dobre pošte, uronjen u tu ljubav od najranijih dana na rodnom Braču, kasnije oko Hvara i posebno oko Paklinskog arhipelaga. Svi su ga pratili osim mene, prvorođenice.

Ne bih rekla da nisam voljela more. Niti sam patila od morske bolesti. Jednostavno su mi plovila oduzimala stabilnost. Posebno su me uvijek stresirala ukrcavanja i iskrcavanja. Još nekako po čistoj bonaci ali već malo namreškano more zbunjivalo je moje reflekse. 

Zbog mojih u pravilu pogrešnih refleksa, tata nije ponovio čuveno trostruko biblijsko zatajenje, ali dvaput me ipak zatajio. 

Prvi put na Visu. Sestra i ja otišle smo s njim u obilazak svjetionika isturenog otoka. Bio je to službeni obilazak i zgodna prilika da dvije slijepe putnice uživaju u dotad neposjećenim valama i posebno u špilji na istočnoj strani Biševa. U unutrašnjosti Modre špilje zaronile smo, tijela su nam srebrnasto bljeskala te smo opijene ljepotom zahvaljujući šuljanju sunčeve zrake kroz mali otvor na suprotnoj strani, vidjele sebe kao netom rođene morske sirene. Kako će nas samo galebovi slijediti….

Nakon obilaska Komiže plan je bio u Visu posjetiti obitelj tatinog prijatelja, koji su imali dva zgodna sina. Odjenule smo večernje šorceve i kratke majice te se spustile u kaić da isplahnemo bose noge. Praveći se pametna što nisam nikad bila ni na jednom plovilu, sestri sam pokazala kako to najlakše izvesti. Završile smo obje pod morskom površinom viške luke. Naš dobri otac koji je u to vrijeme imao pretanke živčane strune za budalaštine, na brzinu je s neba skinuo sve poznate i nepoznate svece, a nama mrkog pogleda pokazao brodsku palubu: 

„Lito je, upalu zaradit nećete ako se odmah dobro šugamonom osušite i prominite robu. Za kaznu na večeru vas ne vodim. “

Obje nas je zatajio kod dragog prijatelja, koji se i nama nadao.

Drugi put samo mene ali mu ni najmanje ne zamjeram. I ja bih samu sebe bila zatajila. Već sam bila u braku te se moglo očekivati da sam dječje strahove pobijedila. 

Na povratku sa Škoja manevar iskrcavanja na popularnoj rivi u srcu sezone morao je bit munjevit. Katamarani, gliseri, jahte svih veličina, jedrilice, izletnički brodovi, pun porat a tata klizi prema točki koju samo on vidi. Naše je da pripremimo bagaje, pazimo na dicu, najspretniji da se prvi iskrca i onda pomaže ostalima. Kad je plovilo ispražnjeno od žive i nežive prtljage, tata se upućuje na svoje parking mjesto pod Fabriku. Neka turisti na miru planduju uz forsku rivu.

Ja izlazim zadnja. U svakoj ruci košara prepuna svega i svačega. Koje ne predajem bratu već pomno pratim ritam prove. Prova gore, ja čekam, prova dole, dižem nogu i pljus, pljus, pljus. Obje košare i ja izranjamo, košare uspravno neprosutog sadržaja a ja posramljeno. Sa susjedne jahte kamera me snima dok moj brat skače s rive na gajetu te mi pruža ruku da se uspnem gore. Pretpostavljam da je vidio isto što i ja. Tata je okrenuo leđa rivi zagledan u pučinu.

Možda poznanici i njegovi prijatelji među brojnim šetačima na forskoj rivi nisu primijetili da je najstarija kćerka cijenjenog morskog vuka umjesto na čvrsto tlo završila u moru neplanirano zaplivavši.   

MANJE POZNATE RIJEČI:

1. Panulȁt              znači              loviti ribu pãnulon;     

2. Kancȅnica         znači              vrsta udice za ribarenje na većim dubinama;

3. Pȍšta                 znači              mjesto za ribolov;

4. Kaȉć                  znači              manji brod, nekada samo na vesla;

5. Šugamôn           znači              ručnik;

6. Promῑnȉt rȍbu    znači              presvući se;

7. Pȍrat                  znači              luka;

8. Bagãji, ih  mn.   znači             prtljaga;

9. Prôva                 znači              pramac broda;

10. Plȁndovati         znači              uživati u slobodnom vremenu;

11. Fõrska               znači              hvarska;