nedjelja, 9. kolovoza 2020.

Damir Beleš | Nedostaješ


Realno  si daleko
svakim danom si dalje
probudila si u meni nešto veliko
hranio sam se s tobom gladno i nezasitno
pio na izvoru tvoje dobrote i ljepote
iščekujući dan koji nikada neće doći
taj dan živi u prošlosti kao dio naše podsvijesti

Oslikao sam za tebe sve te ljude bez imena
dala si im ime
sve te ulice gradove
proljeća jeseni ljeta zime
ništa mi nije bilo draže
od topline naših ruku
naših tijela koja se nazasitno traže

Hvala ti što postojiš makar ovako prokleto daleko
svakim danom sve dalje
nikada me ti ne boliš
na koncu svega ja te volim ti me voliš

Ali sada tako fališ...


Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.