četvrtak, 23. siječnja 2020.

Darija Žilić | Sunce, iznenada



Bljesak izvana, na police s knjigama, tvar izvučena. Na zrak. Dimna zavjesa iza pulta.
Oslabljeni zvukovi s ulice, radio, pa tišina.
Dan bez rasporeda, nije krah, nije kataklizma.
Sakupljaj pjesme u džakove, kao zrno, sjeme
Ptice. U virtualnim boxovima lageri smeća,
Na zrak, na prazne ulice. I raste drvo bez
Represije, zrake Sunca, umor oka, obnova
Izvora, odnekud voda istječe, vlaga bića,
Meki dodir kože, živost koju bol ne sječe,
Par mačaka, na krevetu leži, režanjem tihim
Jedna drugu nježno opominje.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.