četvrtak, 12. prosinca 2019.

Europea ugostila češku književnicu Biancu Bellovu


Istaknuta češka autorica Bianca Bellová gostovala je u utorak, 10.12.2019. u Zagrebu, gdje je kao gošća književnog festivala Europea predstavila svoj nagrađivani roman 'Jezero', postapokaliptičnu literarnu parabolu o uništenju prirode u arhetipskoj priči o odrastanju jednoga dječaka.

Bellová je za roman 2017. osvojila najprestižniju češku književnu nagradu Magnesia Litera i Nagradu Europske unije za književnost. S autoricom je u književnom klubu Booksi razgovarao novinar i književnik Srđan Sandić.
Istaknuo je kako je riječ o spisateljici koja je već svojom prvom knjigom, "Sentimentalni roman" iz 2009., privukla pozornost književne kritike i publike, a njezin je sljedeći roman "Mrtvi muž", objavljen 2011., tu reputaciju učvrstio.

"Bellová u svojim romanima pokazuje osobit talent za opisivanje međuljudskih, u prvom redu muško-ženskih odnosa, ne bježeći pritom od uznemirujućih pitanja i aktualnih problema našeg vremena", rekao je Sandić.

"Jezero" je njezin četvrti roman, a riječ je o arhetipskoj priči o odrastanju dječaka u surovim uvjetima zagađenog opustošenog okoliša na obali neimenovanog jezera. "To je jedan bildungsroman, klasična priča o potrazi za istinom, razotkrivanjem tajne i pravu pronalaska majke", rekao je Sandić.

Autorica je istaknula kako je prvi poticaj za tu priču dobila nakon što je pogledala fotoreportažu s Aralskog jezera, čije su snažne slike u njoj "pokrenule instrument za pisanje".

"Inače, kad je riječ o motivaciji, moram reći da ona pronalazi mene a ne ja nju. Pišem spontano, ideje se same materijalizaju kroz moje pisanje, a tek kasnije istražujem kako je do toga došlo. Kad imam inspiraciju iz mene izvire tekst, i moram odmah sjesti i pisati", kazala je Bellová.

U "Jezeru" nije riječ o Aralskom jezeru, napomenula je, cijela je priča fiktivna, ali se u njoj držala i određenih činjenica i istinitih okolnosti. Za to je morala puno istraživati. "Uvijek nastojim priču koja je u potpunosti izmišljena upotpuniti sitnim detaljima, za koje moram posebno istraživati", pojasnila je Bellová.

Struka je roman ocijenila kao osebujan mit, zavodljivu priču o inicijaciji, u literarnoj postapokaliptičnoj paraboli o uništenju prirode koje prati pustošenje ljudskih odnosa, a u konačnici i pustošenje duša pojedinih stanovnika.

Glavni je lik dječak Nami, koji se bori da preživi u okrutnim uvjetima i koji traga za vlastitim korijenima. Bellová je istaknula kako je ime dječaka ciljano odabrano, "jer Nami u mnogim jezicima znači 'ime', a u perzijskom i 'knjiga', a ponekad i 'val' - dakle, ima dublje značenje".

Kronološki kostur je bildungsroman o odrastanju dječaka u surovim uvjetima, no sve što utječe na njegov život vremenski je, a i prostorno ispremetano tako da čitatelj stječe osjećaj da je stvarno riječ o golemom, simultanom mitskom prostoru i vremenu.

Roman je podijeljen u četiri linearno povezana dijela koji, kako je napomenula, odražavaju četiri razvojna stadija insekata, pa je tako poglavlja i nazvala – zametak, ličinka, nimfa i imago.

Prostor se kreće od jezera, koje je zapravo more koje spaja sjever i jug Europe, ali se širi i u pustinjsko područje. Roman je građen na očiglednoj povijesnoj pozadini Istočnog bloka dvadesetoga stoljeća a, osim narodnih vjerovanja, u tom prostoru kršćanstvo i islam služe kao svojevrsni svjetonazorski orijentir u priči koja neizravno govori i o ruskoj okupaciji i pobuni protiv nje, kao i o uspostavljanju demokracije i pobuni islamskog stanovništva protiv vlasti.

Jedan od aspekata radnje je i sukob tradicije s novim, s modernim, istaknula je autorica. "Taj je susret vrlo nezgodan za tradicionalno stanovništvo, i taj je aspekt jako naglašen", rekla je. Romanu je naslov dala prema glavnom liku - jezeru, koje "ima mitološku funkciju; ono je glavni lik koji uspijeva utjecati na lokalnu zajednicu", dok je završetak romana ostavila otvorenim jer je željela čitatelju dati priliku da donosi vlastite zaključke.

Bianca Bellova jedna je od ukupno sedmero gostujućih autora sedme sezone književnog festivala Europea i ujedno posljednja u tekućoj kalendarskoj godini. Početkom 2020. godine u Hrvatsku dolaze tri autorice, iz Italije, Norveške i Litve, Igiaba Scego, Vigdis Hjorth i Laura Sintia Česniauskaite.

Izvor: Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.