ponedjeljak, 18. studenoga 2019.

Od Zoranića do suvremenog hrvatskog izričaja | Hrvatski književni susreti u Koljnofu 2019.


Tradicionalni  Hrvatski književni susreti Koljnof 2019. godine, po jedanaesti put za redom upriličeni su od 14. do 17. studenoga u gradovima i selima Gradišća s obje strane granice, u mađarskom dijelu Gradišća, tako i u više mjesta na austrijskoj strani, odnosno u saveznoj državi Gradišće u Republici Austriji. Pjesnici iz Hrvatske, Mađarske i Austrije nastupili su u Petrovom Selu (Szentpéterfa), Undi, Koljnofu (Kópháza) i Šopronu (Sopronu) u Mađarskoj, te Frakanavi - Dolnja Pulja (Frankenau - Unterpullendorf), Filežu (Nikitsch), Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt), Celindof (Zillingtal)  Željeznom (Eisenstadt),  i Klimpuhu (Klingenbach). 


Gosti iz Hrvatske na kratko su posjetili Gornji Čatar (Felsőcsatár), Umok (Fertőhomok),Vedešin (Hidegség), Nardu, Hrvatski Židan (Horvátzsidany), Cogrštof (Zagersdorf) i Veliki Borištof (Großwarasdorf), kao i neka druga gradišćanska mjesta u kojima žive Hrvati.

Sudionici iz Hrvatske su članovi Društva hrvatskih književnika Tomislav Marijan Bilosnić (voditelj ovih susreta), Davor Šalat, Tomislav Šovagović i Ante Tičić, Lana Derkač (HDP),  te dijalektolog i leksikograf Alojz Pavlović i krasnopisac i promicatelj glagoljice Dario Tikulin. Hrvatska grupa je sastavljena od književnika, pjesnika, kritičara, putopisaca, dijalektalnih pjesnika, te izučavatelja stare glagoljske baštine, tako da na neki način predstavlja dugu od Petra Zoranića, prvog hrvatskog romanopisca (kojega je utjelovio Dario Tikulin) do Tomislava Šovagovića, najmlađeg sudionika Susreta i inače jednog od mlađih književnih hrvatskih imena

Od domaćina, spomenuti je dr. Franju Pajrića (idejnog začetnika i organizatora Koljnofskih susreta), dr. Herberta Gassnera, dr. Šandora Horvata, Juricu Čenara, Dorotheu Lipković Zeichmann, Timeu Horvat i dr. Roberta Hajszana Panonskog. Njima su se priključili i Agi Sárközi, direktorica OŠ u Koljnofu, Mijo Bijuklić Mišo, glazbenik i pjesnik iz Beča.

Prvoga dana susreta, u četvrtak, 14. studenoga 2019. godine hrvatski su književnici posjetili Petrovo Selo gdje ih je dočekala pjesnikinja i novinarka Timea Horvat. Gosti su posjetili nedavno izgrađeni Križni put, Crkvu svetog Petra s baroknim svodom, grob pjesnika Lajoša Škrapića izgrađen od bračkog kamena, novootvoreni Seoski muzej, te se pridružili domaćinima u gostionici „Nazdravlje“. Iz Petrovoga Sela književna se ekspedicija uputila prema Nardi gdje ih je dočekao dr. Šandor Horva pjesnik, novinar, teolog, muzeolog i direktor Sambotelskoga etnografskoga muzeja. Načelnica Narde, gđa Kristina Glavanicz ističući kako njima svaki susret sa starom domovinom i svaka hrvatska riječ puno znači, goste je upoznala s mjestom, koji su posjetili mjesnu crkvu. Iz Narde hrvatska književna ekipa krenulo je u Und. Na književnoj večeri u Undi nastupili su Tomislav Šovagović, Lana Derkač, Davor Šalat i Ante Tičić, čitajući svoje književne uratke, u društvu većeg broja posjetitelja ovog hrvatskog mjesta u Mađarskoj.  

U Koljnofu su istodobno nastupili Tomislav Marijan Bilosnić, Alojz Pavlović i Dario Tikulin, kojima su se pridružili poznati gradišćanski pjesnici, članovi DHK,  Jurica Čenar, dr. Herbert Gastner  i dr. Robert Hajszan Panonski. Iz Beča su im se pridružili glazbenik i pjesnik Mijo Bijuklić Mišo i  Mate Mihaljević.

Kako je 1917. godine s izlaskom prve knjige, knjige Izabranih pjesama, iz programa Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića, na Koljnofskim susretima započelo i predstavljanje ovih djela, to je Bilosnić i ove godine predstavio nova izdanja. Riječ je o knjizi Izabrani haiku i Izabrana proza (romani „Tijesni prostor“ i „Kolac u rijeci Zrmanja“), što ukupno predstavlja šest tomova Izabranih djela. Svoja izabrana djela Bilosnić je poklonio Osnovnoj školi  „Mihovil Naković“ u Koljnofu,  knjižnici Lilerarne družine u Filežu i Literrarnoj sobi u Železnom. Za napomenuti je da su i svi drugi sudionici ovogodišnjih Susreta svoja djela poklonili knjižnicama i institucijama u mjestima u kojima su nastupali.

Bilosnić je potom predstavio zbirku crtica i pripovijesti „Kul vrajer“ Alojzija Pavlovića i „Libre iz armaruna moga dida Mate maranguna“ Darija Tikulina. Govoreći o Pavlovićevim pripovijetkama na novoštokavskoj ikavici benkovačkog kraja, Bilosnić je istakao kako nije riječ o zavičajnoj knjizi već o djelu iz „hrvatskog književnog, lingvističkog i leksikografskog korpusa“, poglavito kada se zna da je uz ovu zbirku tiskan i obiman Rječnik. Govoreći o Tikulinu, Bilosnić je naglasio kako ovaj autor „zbirkom glagoljskih napisa i spomenika na svoj osebujan i nadasve originalan način zoranićevski prilazi bašćini.“ Robert Hajszan Panonski predstavio je i podijelio svoju zbirku pjesama „Prigodni stihovi“ tiskanu u Guttenbachu (Pinkovcu), s naglaskom kako je od tiskanja njegove prve zbirke pjesama prošlo trideset i pet godina. Hajszan je inače najagilniji izdavač u Gradišću, urednik višejezičnog Panonskog ljetopisa i Panonskog lista.

Pred koljnofskom publikom u restaurantu „Lavanda“, inače okupljalištu sudionika Susreta, pjesnici Tomislav Marijan Bilosnić, Jurica Čenar, Herbert Gassner i Dorothea Lipković Zeichmann, Mijo Bijuklić Miško, te prozaist Alojz Pavlović čitali se svoje pjesme i prozne uradke, do kasno u noć, dok im se nije pridružila i grupa koja je nastupala u Undi. Nastupe pjesnika na mandolini je pratio Mijo Bijuklić, dok je Herbert Gassner pročitao na njemačkom (u prijevodu Ute Karlavaris - Bremer ) i nekoliko Bilosnićevih pjesama iz zbirke „Odisej“ koje se u nastavcima upravo  tiskaju u „Panonskom listu“. Dr. Šandor Horvat na mađarski je jezik preveo Bilosnićevu pjesmu „Osjećaj tigra“.

U petak, 15. studenoga 2019. godine u dopodnevni satima književnici su nastupili pred učenicima osnovnih škola u Koljnofu i Donjoj Pulji. U Dolnja Pulja (Frankenau - Unterpullendorf ) nastupili su Tomislav Marijan Bilosnić, Alojz Pavlović, Dario Tikulin a u školi u Koljnofu Lana Derkač, Davor Šalat, Ante Tičić i Tomislav Šovagović. Uz druženje s učenicima i nastavnicima, književnici su školama u kojma su nastupili poklonili i svoja djela.

Rani poslijepodnevni sati iskorišteni su za prijem kod gradonačelnika Koljnofa, gosp. Franje Grubića, koji svake godine i osobnom nazočnošću iskazuje svoju potporu Koljnofskim književnim susretima. Načelnik je svoje goste proveo i kroz novootvoreni Interaktivni muzeju Koljnofa. Muzej je izgrađen sredstvima EU, a prikazuje povijest Gradišćanskih Hrvata od doseljenja do danas.  Upoznajući se s mjestom Koljnofom, Crkvom svetog Martina i zavjetnom Crkvom Blažene Djevice Marije, književnici su posjetili i grobove pjesnika Mate Šinkovića i Mihovila Nakovića, kao i nedavno preminuloga koljnofskoga slikara Miha Gludovca.  Književnici su posjetili i nedavno, po ideji dr. Franje Pajrića, podignuti spomenik u Koljnofu, znaku sjećanja na Željeznu zavjesu koja je prolazila ovim krajem.

Poslije podne književnici su gostovali u Filežu (Nikitsch), gdje su nastupili u knjižnici mjesne Literarne družine. Filež je najveće naselje u Gradišću sa većinskim hrvatskim stanovništvom. 

Večernji program odvijao se u Domu kulture u Koljnofu. Bilosnić je predstavio „Spomenicu Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu 2009-2018.“ Spomenica od sto pedeset i dvije stranice tiskana je u mađarskom i hrvatskom izdanju, a sadrži sva ključna događanja vezana za Koljnofske književne susrete. U podlozi naslovnice sa slikom Crkve svetog Martina u Koljnofu, nedavno preminulog Mihe Gludovca, nalazi se ispis teksta o koljnofskim susretima na glagoljskom pismu.

Potom su predstavljene Ante Tičića, Davora Šalata i Tomislava Šovagovića. O knjizi kritika, prikaza i ogleda Ante Tičića „Moja razmišljanja“ govorio je Tomislav Marijan Bilosnić i sam autor, pročitavši pri tom i pjesmu posvećenu Bilosniću. Predstavljajući Davora Šalata kao jednog od  ponajboljih suvremenih hrvatskih kritičara i pjesnika, Bilosnić je istakao Šalatovu zbirku pjesama 'Zvijezde, davna lica spašenih', koja je ove godine dobila nagradu „Zvonko Milković“, dok je Šalat sam zborio o zbirci čitajući i pjesme objavljene u istoj. Tomislav Šovagović je predstavio svoju knjigu proza „Latifundija“, iz koje je čitao i prozne dijelove. Šovagović je naglasio kako je „Latifundija“  njegova posveta „ocu Josipu i strikanu Fabijanu Šovagoviću“.

Dario Tikulin upoznao je potom nazočne s glagoljicom zadarskoga kraja, upriličivši predavanje, izložbu svojih glagoljskih napisa i dia projekciju na temu  „Ususret jelolimitanskoj obljetnici“, naširoko i zanimljivo govoreći o glagoljici, poglavito onoj nastaloj na zadarskome području, što je izazvalo veliko zanimanje gradišćanske i koljnofske zajednice.

Subota, 16. studenoga 2019. godine, kada je gostima domaćinom bio Herbert Gassner, bio je posebno ispunjeni dan. Već u jutarnjim satima književnici su bili u posjetu  Bečkom Novom Mjestu,  poznat kao mjesto pogubljenja hrvatskih urotnika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. To je i bilo razlogom što su se književnici najprije okupili ispred novopodignutih bist Zrinskome i Frankopanu, blizu mjesta njihove pogibije. Biste je izradio kipar i pjesnik Mihael Štebih, a postavila Zrinska garda Čakovec. Spomenik još službeno nije otvoren. Hrvatski književnici su se su posjetili i mjesto pogibije hrvatskih velikana kao i dvorac u kojemu su bili zatočeni, te katedralnu crkvu na kojoj se nalazi nadgrobna ploča hrvatskih velikana, tu postavljena poslije nego li je posmrtne ostatke Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"  prenijela u Zagreb. Po tome su otišli do Vojne akademije koju je polazio blaženi Ivan Merz, u kojoj su se crkvi i pomolili, posjetivši i grob Maksimilijana I, cara Svetog Rimskog Carstva. Posebna posjeta za hrvatske književnike upriličena je u nedavno otvorenoj sveučilišnoj knjižnici nazvanoj „ Biblioteka Centar“, koja se nalazi u bivšem samostanu karmelićanina, gdje je goste dočekala i ugostila ravnateljica Marion Götz. Treba znati da su se u Bečkom Novom Mjestu tiskale značajne knjige na hrvatskomjeziku, kao i znanstvena djela hrvatskih autora na latinskom jeziku.

Potom su članovi hrvatske grupe Koljnofskih susreta u pratnji dr. Herberta Gassnera, osnivača hrvatske knjižnice "Filip Kaušić" u Celindorfu, posjetili njegovo rodno mjesto. Ovdašnji sin Filip Kaušić,  rektor Zagrebačkog kolegija, svojedobno se obratio rimskom caru i ugarsko-hrvatskom kralju Leopoldu I s molbom da se Zagrebačkim studijima dodijele uobičajena prava i povlastice, čime je Kaušić postao prvim rektorom Zagrebačkog sveučilišta. U glavnom gradu Gradišća, u Željeznom (Eisenstadt-u) uz posjet "Hrvatskom literarnom salonu", dvorcu  Esterházy, koji je bio važna komponenta stvaralaštva Joseph Haydna, i vinoteci u istome kompleksu dvorca, književnici su posjetili i susjednu Sveučilišnu knjižnicu, u kojoj se nalazi posebni odjel za hrvatsku književnost.

U Klimpuhu književnike je u svoj dom primila poznata  pjesnikinja Dorotea Lipković Zeichmann, koja je svoje kolege i prijatelje provela i upoznala s dugom prošlošću svoga mjesta, vezanom za otkriće prapovijesnih nalaza, poglavito onih koji se odnose na vinovu lozu i koštice grožđa koje datiraju iz 7. stoljeća prije Krista. Pjesnikinja Dorotea je svojim gostima uz domaće kolače i vino održala i mali, dirljivi poetski recital, kao spomen na dane stradanja Vukovara.
U večernjim satima književnici i gosti nastupili su u Domu kulture u Koljnofu. Pjesnici iz Hrvatske, Mađarske i Austrije, pred prepunom dvoranom, čitali su svoje stihove, što je u svakome slučaju bilo popraćeno velikim pljeskom odobravanja. Potom je, po već desetogodišnjem ustaljenom običaju, nastupila koljnofska amaterska dramska družina, s redateljicom dr. Marijanom Pajrić-Frühwirth – na urnebesno zadovoljstvo koljnofske publike.


U nedjelja, 17. studenoga 2019. godine književna matineja je održana u u Hrvatskom domu Šopron. Potom se krenulo na razgledavanje ljepota Šoprona i Puta jantara, kamo nas, kao i sve ove dane, od jutra do kasno u noć, vodi neumorni i neumoljivi dr. Franjo Pajrić, duša, alfa i omega Koljnofskih književnih susreta.  Zajedničkim ručkom i zdravicom u „Levandi“ završeni su 11. Književni susreti u Koljnofu.

Uz dr. Franju Pajrića, pa i cijelu njegovu obitelj, za Koljnofske književne susrete zaslužne su i udruge i društva - Čakavska katedra Šopron, Matica hrvatska Šopron, Udruge Hrvati i ENC GRAH Kume.

A ove godine, Susrete je pratila i TV ekipa iz Zagreba, kao što je sve dane susreta s književnicima proveo i Andrija Pavleković, novinar hrvatske redakcije mađarskoga radija.


Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.