Budi se kad i ja, šeće
kad i ja šećem, okreće se
kad i ja, kuca mi na vrata.
Kvari mi hranu, krade san,
i ruga mi se, govoreći:
"Gdje je sad tvoj Bog?"
I tako, kao udovica, liježem
nakon večere. Legnem li
ili ustanem, isto je:
dani i noći nose me naprijed.
Nepoznatima se moram pričinjati
živom. Proljeće dolazi, ljeto;
hladovina, vedrina, pripeka, kiša...
Izbor iz poezije Jane Kenyon (1947. – 1995.)
Izabrao i preveo: Tomislav Rovičanac
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.