Kolumne

utorak, 5. veljače 2019.

Ljiljana Hidić Pasarićek | Muza...



Koliko riječi ispisanih u slapu je poteklo
Koliko želja utopljenih u kapima vode je ostalo
Pogleda zamagljenih i
Sakrivenih
Od sudaca i porotnika
Koliko potoka niz strmine mojih obraza spuštalo se
Milujući me grubošću svojom...
Koža od dodira
Nabubrena postaje
Korita nastala čekaju
Neke nove želje da ponovno poteku i sliju se u njih...
Nošen vjetrovima i pred burama svojih životnih nota
Bježao si daleko u tamnice sebe i svojih ludila...
Moja muza ostao si...
Ispisujem rukom tkanje srca i krika duše
Opisujem tuge umjesto sreće
Zar zato moja muza postao si...
A na mom licu još sjaji sreća...
A znam to boli...

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.