četvrtak, 22. studenoga 2018.

Obilježena 150. obljetnica Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima


vrijeme: 21.11.2018.
mjesto: Zagreb

Književne nagrade Hrvatskoga književnog društva (HKD) Sv. Jeronima uručene su u srijedu na završnom obilježavanju 150. obljetnice Društva Sv. Jeronima u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Prva nagrada za kratku priču uručena je Đurđi Vukelić Rožić, druga Josipu Laći, a treća Tihomiru Horvatu. Za poeziju prvu je nagradu dobila pjesnikinja Ružica Soldo, drugu Denis i Anita Peričić, a treću su podijelili Borislav Arapović i Mijo Tokić.

Na svečanom obilježavanju 150. obljetnice HKD Sv. Jeronim nazočio je u ime isusovačke provincije pater Tonči Trstenjak, izaslanik predsjednika Matice hrvatske Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović te izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Olivera Majić.

Predsjednik HKD Sv. Jeronima mons. Stjepan Razum podsjetio je da je društvo osnovano 1868. na poticaj Vinka Bazileja i uz pomoć prvoga zagrebačkog nadbiskupa kardinala Juraja Haulika.

Za prvog predsjednika izabran je kanonik Tomo Gajdek, a prvi urednik bio je filolog Franjo Iveković, napomenuo je.

Prva izdanja izašla su 1869. godine - "Koledar i ljetopis za godinu 1870." i pripovijest M. Stojanovića. Od sljedeće godine kalendar nosi ime "Danica", istaknuo je Razum dodavši kako su u njima surađivali  i autori poput Ivana Trnskog, Vjenceslava Novaka, Jovana Hranilovića, Bogoslava Šuleka, Ćire Truhelke, Otona Kučere.

August Šenoa, objavio je u "Danici" prvi put svoju poznatu povjesticu "Šljivari", podsjetio je.

U prvim desetljećima 20. st. Društvo sv. Jeronima  okuplja oko sebe više Hrvata nego ikoje drugo društvo.

Dvadesetih godina prošloga stoljeća urednik postaje Josip Andrić, a njegovi najbliži suradnici su Petar Grgec i Luka Perinić te dr. Velimir Deželić st. i ml.

Josip Andrić nedvojbeno je središnja ličnost gotovo jednoipolstoljetne povijesti Jeronimskoga društva, ocijenio je mons. Razum. On dovršava profiliranje "Danice" kao knjige namijenjene puku, pokreće časopis "Mala mladost" za djecu  i stvara jeronimsku "Obitelj", jedan od najboljih tadašnjih tjednika za obitelj, dodao je.

Osnivaju se također serije edicija: Knjižnica dobrih romana, Knjižnica dobre djece, Knjižnica općeg znanja i Knjižnica društvene, istaknuo je, rekavši  kako u tom razdoblju izlaze u jeronimskoj nakladi romani Velimira Deželića seniora i juniora, Isidora Kršnjavog, Štefe Jurkić, Side Košutić, Jagode Truhelke i vrlo vrijedno djelo njezina brata Ćire, "Starokršćanska arheologija".

Objavljuju se također pripovijesti iz raznih hrvatskih krajeva, kao što su "Dalmatinke" Luje Plepela, "Slavončice" Antuna Matasovića, "Bosančice" Narcisa Jenka ili "Hercegovke" Ilije Jakovljevića.

Po Razumovim riječima velik uspjeh postižu i djela Petra Grgeca, koji je uz Josipa Andrića, najvažnija ličnost u tom razdoblju jeronimske povijesti.

Likovno, pak, jeronimske publikacije opremaju umjetnici poput Gabrijela Jurkića i Vladimira Kirina.

Nakon kratke zabrane društvu je 1946. godine dopušteno da nastavi rad pod novim imenom - HKD sv. Ćirila i Metoda.

Jeronimska palača i dvorana s vremenom su nacionalizirane, a još 1945. jedan je od najistaknutijih članova Društva, Petar Grgec, osuđen na 7 godina robije, podsjetio je mons. Stjepan Razum.

Glavnim urednikom postao je 1968. godine Radovan Grgec, koji je sa skupinom suradnika osnovao  književnu reviju "Marulić".

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske Društvo se vratilo svome izvornom imenu, Svetom Jeronimu, najvećem "Hrvatu ili kako neki kažu Ilirohrvatu, koji je preveo Sveto pismo s grčkoga i aramejskog na govorni latinski jezik", zaključio je mons Razum.

Izvor:Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar