nedjelja, 7. listopada 2018.

Marina Mađarević | Nirvana


Noćas ću lice obojiti kredom od mjesečine,
U šupljine vlastitih tmina ugurat ću smilje,
Zumbule sačuvat ću za travanj,
A snagu Velikog medvjeda posvetit ću pjesmi.
Vječno svjetlo rumenih obraza
Zauvijek će promatrati moj odraz u jezerskoj vodi.
„Narcis!“, tako će me zvati,
Mada Zelenkada bit će moje ime.
Pozdravljajući snove,
U život ću uvesti novi dan.
Simboli ostat će skriveni,
Samo moji,
Moji i ničiji.
U dubini ružičaste jastučnice
S indijskim slonovima
I lastavicama.

Nema komentara :

Objavi komentar