Hena com predstavlja | Denis Peričić: Tijelo od snova (Priče buduće prošlosti)

Denis Peričić: Tijelo od snova (Priče buduće prošlosti), Hena com, Zagreb, 2018.
Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin, četvrtak, 13. rujna, u 19 sati

Nova knjiga varaždinskoga književnika Denisa Peričića, zbirka priča Tijelo od snova, podnaslovljena kao Priče buduće prošlosti, objavljena je u Biblioteci „Nokaut“ poznate zagrebačke nakladničke kuće Hena com. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

To je četvrta njegova zbirka priča, druga u ovoj biblioteci (nakon zbirke Ljubav, zlo i naopako iz 2014.), a ukupno već 27. autorska ili suautorska knjiga. Uredio ju je Kruno Lokotar, jedan od najuglednijih hrvatskih književnih urednika.

Zbirka sadrži 19 priča, od kojih su mnoge već nagrađene na raznim natječajima, pa je i naslovljena prema priči „Tijelo od snova“, za koju je autor dobio prestižnu međunarodnu Nagradu „Lapis Histriae“. Ukupno je Denis Peričić dobio 76 književnih nagrada, zbog čega ga je književna kritičarka HTV-a Jagna Pogačnik nedavno proglasila „svojevrsnim književnim fenomenom“.

Glavni likovi nove zbirke priča su povijesne ili izmišljene osobe koje autor, postupkom faction fictiona (fikcije na temelju činjenica) smješta u stvarne ili moguće, odnosno u fantastične ili simboličke situacije. To su, redom: veliki leksikograf Ivan Belostenec, hrvatski misionari Ivan Vezdin i Nikola Ratkaj, jedan mađarski đilkoš i njegov konj, Nikola Tesla i njegov varaždinski ujak, zatim glavni Hitlerov kartograf, pa Churchill i Roosevelt, potom Miljenko Stančić i njegov brat, udovica hrvatskog branitelja i njezin anđeo, urbani zavodnik i duh koji ga opsjeda, ovdašnji prevoditelj i njegov argentinski dvojnik, jedan Zagrepčanin i njegov klon, turisti koji u blizini Rijeke nailaze na monstrume, sin i otac s različitih strana života i smrti, gradonačelnik koji vlada stotinama godina, Trajan koji nije rimski car, jedan filmaš i jedan div, jedna kardinalica i trojica papa, pa čak i jedan povijesno važan – vagon. Tu je i priča „Naš put je dug i njime se teško stupa“, prozni predložak nagrađene i uspješno izvođene drame „Pekel na Zemli“.

Samo je jedna priča na u cijelosti napisana na kajkavskom, ali to je isključivo zato što je autor nedavno objavio zbirku sabranih kajkavskih priča Techno gost (Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2017., ur. Božica Pažur). Ipak, pisac se i ovom prilikom poigrava mnogim jezičnim varijantama, od gradišćanskohrvatskog jezika do orwellovskih kovanica.

U uredničkoj bilješci stoji: Peričić je izraziti postmodernist, vješt eksperimentator raznim jezičnim varijetetima, eruditski i profesionalno upućen u literarnu tradiciju, referentan na književni, umjetnički i medijski univerzum, no sve to ne opterećuje formu; štoviše, Peričić začudnom lakoćom zaokružuje svoje raznorodne fabule u intrigantne cjeline. Motivsko-tematski dijapazon je impresivan (priče su smještene u razdoblje od 17. do 31. stoljeća!), a klasična i znanstvena fantastika, horor, satira, sjetna poetičnost, izrazita duhovnost i brutalni realizam supostoje skladno i prirodno, baš kao i prošlost, sadašnjost i budućnost. Potraga za dušom se nastavlja – u „Pričama buduće prošlosti“ Denisa Peričića.

Zbirku krasi iznimna naslovnica kojom dominira fascinantna fotografija varaždinskog novinara Srećka Lebinca.

Urednik knjige Kruno Lokotar možda je jedina prava urednička „zvijezda“ hrvatske književnosti. Diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo. Uredio je nepregledan niz vrijednih knjiga, od kojih su neke pravi suvremeni klasici (npr. Osmi povjerenik R. Baretića, Ciganin, ali najljepši K. Novaka). Bio je selektor i voditelj FAK-a. Programski je savjetnik više književnih festivala. Prvi je dobitnik Nagrade „Kiklop“ za urednika godine. Uređuje i HTV-ovu emisiju Prekid programa zbog čitanja.

Dr. sc. Mario Kolar je književnik, književni povjesničar i kritičar, savjetnik u Knjižnici Hrvatskog sabora i predavač na Sveučilištu Sjever. Diplomirao je kroatistiku, slavistiku i bibliotekarstvo, a doktorirao na kroatistici. Bavi se suvremenom hrvatskom, a posebice kajkavskom književnošću. Objavio je knjigu književnih kritika Nuspojave čitanja, znanstvenu monografiju Između tradicije i subverzije: časopis Kaj i kajkavska postmoderna te zbirku rasprava i ogleda Izazovi čitanja. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Književne nagrade „Ivan vitez Trnski“ i Nagrade „Julije Benešić“ za najbolju knjigu kritika.

Hena com iz Zagreba jedna je od najvažnijih hrvatskih nakladničkih kuća. Pod vodstvom direktora Uzeira Huskovića i glavne urednice Nermine Husković, Hena com dosad je objavila više od 300 naslova, među kojima su i knjige Umberta Eca, Bohumila Hrabala, Dona DeLilla, Ephraima Kishona, Amosa Oza, Tobyja Litta, Orhana Kemala, Williama Dietricha, Pavla Pavličića, Miljenka Smoje, Tene Štivičić, Ivana Kušana, Borivoja Radakovića te mnogih drugih hrvatskih i stranih autora.