petak, 1. lipnja 2018.

Novi broj Matičinog književnog lista Vijenac posvećen riječkoj kulturi


vrijeme: 30.05.2018.
mjesto: Rijeka

Novi broj književnog lista Matice hrvatske za umjetnost, kulturu i znanost 'Vijenac', koji donosi veliki temat posvećen kulturi Grada Rijeke, predstavljen je u srijedu u riječkome Državnom arhivu.

Predstavljanje 632. broja Vijenca održano je u povodu lipanjske izborne Glavne skupštine Matice hrvatske, koja će se održati u riječkom Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja,  pa je u njemu predstavljen i kandidat za predsjednika Matice Hrvatske, kroatist Stipe Botica.
Glavni urednik Vijenca Goran Galić istaknuo je kako je odlučeno da se novi broj predstavi u Rijeci, jer se u tom gradu priprema projekt Rijeka 2020 – Europska prjestolnica kulture, kao i stoga što je stvoren krug od 10-ak riječkih suradnika, koji će biti jezgro riječkog dopisništva Vijenca

Galić je podsjetio da je Vijenac, pokrenut 1869., imao veliku ulogu u širenju hrvatske kulture, pismenosti te u povezivanju hrvatskog kulturnog prostora sa Zagrebom.  Poticao je kniževno stvaralaštvo na hrvatskom jeziku i stvarao  tržište za hrvatsku knjigu.  Nema važnijeg hrvatskog pisca, koji nije pisao u Vijencu, u njemu je rođena hrvatska moderna književnost, rekao je.
Matičin književni list  Vijenac namijenjen je čitateljima koje ne zanima samo informacija, nego očekuju i kritike, eseje, analize, feljtone i druge žanrove trajne vrijednosti te da u njemu pišu vodeći hrvatski kritičari, umjetnici, novinari, naglasio je.
Pred uredništvom Vijenca slične zadaće kao i u doba Šenoina Vijenca
Iako danas Vijenac izgleda drugačije od Šenoina Vijenca, istaknuo je, pred njegovim uredništvom slične su  zadaće i pitanja – kako ljude zainteresirati za kulturu, kako pronaći tržište za hrvatsku knjigu, kako na pravi način širiti znanje, kulturu, umjetnost i obrazovanje te kako oživjeti hrvatske krajeve. Kultura ne živi samo u Zagrebu, nego u svim djelovima Hrvatske, poručio je Galić.
Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić zahvalio je Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, koji su su pokrovitelji  i suorganizatori Godišnje skupštine Matice, koja će biti održana u Rijeci 16. lipnja. Naveo je da su godišnje skupštine Matice hrvatske do sada održane u više gradova, od Splita, Varaždina, Poreča, Osijeka, do Zagreba i Sinja te Čitluka u Bosni i Hercegovini. Dodao je da smatra da Vijenac danas, nažalost, nema konkurenciju.
Ovaj broj Vijenca iščitavam kao znak središnjice Matice da je Matica ustanova u kojoj su svi dobrodošli te kao pohvalu i potporu riječkom ogranku, rekao je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i ravnatelj riječkoga Državnog arhiva, Goran Crnković.

Matica hrvatska zabranjivana u dva totalitarna sustava - i u fašističkom i u komunističkom
Podsjetio je da je Matica hrvatska dva puta zabranjivana, u dva totalitarna sustava – prvi puta u vrijeme fašističke, a potom u vrijeme komunističke uprave,  dodavši kako je stoga i riječki ogranak bio prestao s radom. Ocijenio je kako je sudbina riječke Matice bila 'posebno tragična', jer je ona 70-tih godina u Rijeci bila u najvećem usponu i možda bila potrebnija nego drugim sredinama u Hrvatskoj.
Govoreći o nastavku rada u 90-tima, Crnković je istaknuo da zalet koji je Matica hrvatska imala u 70-tim godinama, kasnije više nije mogla doseći, da su se pojavili novi izazovi, stranke, nove udruge u kulturi.
 Tako je bilo i u Rijeci, pa su se tada uglavnom pojavili ljudi koji su 70-tih bili povezani s Maticom, naveo je Crnković.  Nakon 1995. pokrenula se djelatnost, a u posljednjih osam godina riječki ogranak Matice hrvatske objavio je 24 naslova i 13 brojeva časopisa Dometi.
 Riječki ogranak se, s obzirom na skromne materijalne mogućnosti, posvećuje i drugim djelatnostima, pa organizira tribine, predavanja, koncerte i druga događanja.
Naglasio je da su od svih izdanih naslova, samo za jednu knjigu dobivena simbolična sredstva od Grad Rijeke.
Drago mi je da Grad Rijeka sufinancira izbornu skupštinu Matice u Rijeci, ali smatram da bi trebao podržati i riječki Ogranak Matice hrvatske, rekao je Crnković.
Istaknuo je kako Rijeka zaslužuje puno veću nazočnost u hrvatskoj kulturi nego ju danas ima, da ima ljudi koji su spremni sudjelovati, ali i da je Rijeka u nekim segmentima 'zaostala za hrvatskim standardima', navodeći da u Rijeci, primjerice, više nema čovjeka koji zna čitati latinski jezik.
Helena Semion – Tatić iz riječkog gradskog Odjela za kulturu kazala je da je Rijeka počašćena što je novi Vijenac posvećen Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020., ocijenivši da su prilozi zanimljivi. Dodala je da će do 2020.  biti puno aktivnosti , da se očekuje da široka kulturna i intelektualna zajednica sudjeluje u tom zajedničkom projektu.
Matica hrvatska želi se uključiti u projekt Europska prijestolnica kulture 2020. i ima konkretne prijedloge
Na novinarski upit o potpori gradske uprave riječkom ogranku Matice hrvatske, Crnković je naveo da je nekoliko puta bio na razgovorima, da su oni uvijek vrlo ljubazni, ali da se ne događa ništa.
'Kao i uključivanje Matice u projekt Europska prijestolnica kulture 2020. (EPK), došli smo s konkretnim prijedlozima, gradonačelniku Obersnelu se to svidjelo, ali se nakon toga ništa nije dogodilo', rekao je dodavši da je Matica  spremna  sudjelovati u svim kulturnim projektima na dobrobit grada.
Helena Semion – Tatić na to je kazala kako je proces stvaranja programa EPK u tijeku i da vjeruje će do suradnje sigurno doći, da je ovo jedna od prigoda.
O Vijencu su još govorili znanstvenica i književnica Vjekoslava Jurdana, publicist i arhivist Mladen Urem te akademik Josip Bratulić.

Nema komentara :

Objavi komentar