Andrea Kovačević | Žena koju jedva poznajem

odvedi me u Italiju

pisati njezinu dragu knjigu

da udišem pelud

udišem parfem

udišem tebe

znam samo zvuke koraka

i da crvena je bila kosa nje(ž)na

kažem ti žena-stranac

kažem ti krasota kuće-svetišta

kažem ti drugi su tuđinci

i sam sam stran vlastitoj duši

Pokreti njeni,

hvalevrijedan haiku

na krilu kiše.

kažem ti – Pjesniče – diši, diši

napiši ti njezinu priču

dodijeli mi bolji lik

a kraj skroji po svojoj mjeri

jer znam ja biti i čovjek i pas

al' najveće sam pseto 

kad uz tvoju nogu činim svaki korak

pa sad nemam dovoljno za drugi orijentir

Književni natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman "Knez Trpimir" Gradske knjižnice Kaštela

 
Gradska knjižnica Kaštela raspisala je i ove godine Natječaj za najbolji (originalni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku.

Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo.

Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu. Ove godine naglasak je stavljen na 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, a kao i svake godine, organizator i ovom prilikom ističe kako će Povjerenstvo dodatno za tisak preporučiti i kvalitetne romane koji govore o povijesnim događajima iz prošlosti Kaštela i susjednih gradova koji se nalaze u području Kaštelanskog zaljeva.

Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2025. godine.

Rukopis mora biti napisan na računalu, veličine od 10 do 15 autorskih araka, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5 na bijelomu papiru formata A4. Rukopis mora biti lektoriran, uvezan i dostavljen u četiri primjerka na adresu:

Gradska knjižnica Kaštela (Za natječaj „NAJBOLJI NEOBJAVLJENI HRVATSKI POVIJESNI ROMAN“), Trg palih za domovinu 1, 21212 Kaštel Sućurac.

Uz rukopis je obvezno priložiti i elektronički zapis teksta (na USB-u).

Natječaj je javan, a rukopisi se predaju pod zaporkom. Molimo autore da na rukopis romana napišu zaporku, a uz rukopis prilože zapečaćenu omotnicu u kojoj se nalaze: zaporka, ime i prezime autora, telefon, adresa, e-mail, OIB i IBAN.

Rok za prijavu radova: do 30. lipnja 2025. godine.

Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika odabrat će najbolji rukopis, a rezultati će biti objavljeni početkom lstudenog 2025. godine.

Rukopisi se ne vraćaju.

Autoru najboljega hrvatskog povijesnog romana bit će dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 1330,00 €, a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.

Autor osobno sklapa ugovor s Nakladom Bošković i s Nakladom Bošković dogovara sve uvjete u svezi objavljivanja i tiskanja.

Premijerno predstavljanje nagrađenog romana i autora bit će održano u prosincu 2025. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.

www.gkk.hr

https://www.facebook.com/gradskaknjiznica.kastela/

E-mail: gradskaknjiznicakastela@gmail.com

Više informacija na 021 226 001.

Književnica Renata Dobrić govori o novoj knjizi, o ljubavi prema čitanju, knjigama, pripovijedanju i pisanju

Književnica Renata Dobrić i suradnica Časopisa Kvaka gostovala je u emisiji Čakalica TV Dalmacije. Tom prilikom govorila je o svojoj novoj ilustriranoj knjizi za djecu i mlade "Legenda o sućuračkom topu" u kojoj je na djeci zanimljiv način predstavila zaboravljenu legendu o obrani Kaštel Sućurca od Osmanlija, a o čemu je od svojih baka i djedova slušala u djetinjstvu. "Upravo iz tog razloga, što sam oduvijek bila okružena pričama i knjigama, danas sam i sama golemi zaljubljenik i ovisnik o čitanju, knjigama, pripovijedanju i pisanju, jer i ja budućim generacijama želim prenijeti sve ono o čemu sam slušala u djetinjstvu", istaknula je u emisiji "Čakalica" koju uređuje i vodi Karlo Barbir.

S kolikom ljubavlju prema legendama iz svog kraja te čitanju, knjigama  i pripovijedanju govori Renata Dobrić možete pogledati u emisiji Čakalica TV Dalmacije. Razgovor o knjizi kreće od 4 min i 20 sekundi..

Osvrt na knjigu napisao je i književnik i publicist Đuro Vidmarović, a isti je objavljen na portalu Hrvatsko kulturno vijeće.

Renata Dobrić objavila je knjige. Sućuraška Golgota (monodrama), I dok je srca bit će i Kroacije (zbirka nagrađenih drama), Kako je Luka naučio čitati (ilustrirana knjiga za djecu i mlade), Vilinska stijena (ilustrirana knjiga za djecu i mlade) i Legenda o sućuračkom topu (ilustrirana knjiga za djecu i mlade). Urednica je više zbornika tiskanih od strane Gradske knjižnice Kaštela, kao i svih pobjedničkih romana tiskanih od strane GKK i Naklade Bošković nakon provedenog Natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski roman Knez Trpimir čija je začetnica te knjiga:  Listeš Nikola, Novo Normalno (zbirka nagrađenih karikatura), Listeš Nikola, Scando (strip), Pisma dida Miloša iz Prvog svjetskog rata (monografija). Za većinu navedenih knjiga napisala je i predgovor/recenziju. Također je začetnica brojnih projekata za poticanje čitanja i očuvanje kulturne baštine. Neki od njih su Ljetni književni izazov/Ljetno natjecanje u čitanju GKK, Đardin čitanja i pripovijedanja GKK, Literarno-likovni natječaj Kaštelanske štorije, Večer kaštelanski glendi i batudi, Festival slikovnice, bajki i priča, Pletenje maslinovih grančica i izrada golubica od srčike divlje smokve, Kaštelanska kulturno-povijesna baština, Zimski obiteljski čitateljski izazov, Adventska i božićna priča u GKK uz dolazak sv. Luce i sv. Nikole, , Ljeto u GKK, Mir se svitu navišća - običaj kolendavanja u Kaštel Sućurcu i ostalih.

Jedanaesta manifestacija domoljubne poezije: Stijeg slobode – Knin – kninska tvrđava 1. VIII. 2025.

 

Mi koji smo ostali živi i uživamo ostvarenje sna, ovom večeri potvrđujemo da nisu zaboravljeni naši poginuli hrvatski branitelji. Dužnost pjesnika je, između ostalog, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. Krštena si zemljo na tvrđavi Knin, napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. U početku stidljivo, a onda s punom podrškom pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, na sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom, poljubio hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti, rekao: “Imamo Hrvatsku” – Nikola Šimić Tonin 

Jedanaesta po redu pjesnička manifestacija Domoljubne poezije „Stijeg slobode, Knin – Kninska tvrđava, 2025“., prema ideji književnika Nikole Šimića Tonina, održat će se 1. kolovoza, 2025., u 19 sati, na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave, i ove godine pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja.

Dvadeset pjesnika nastupit će na finalnoj večeri, a odabrane pjesme biti će objavljene u zborniku “Domoljubne pjesme: Stijeg slobode 11.”. 

Uz plaketu „Stijeg slobode”, Medaljon „Stijeg slobode“, prigodan poklon Grada Knina, umjetničku sliku.

Dodijelit će se Nagrada stručnog žirija. Nagrada publike. Nagrada za najboljeg kazivača poezije. Nagrada za doprinos Domoljubnoj poeziji (pojedinac). Nagrada za doprinos Domoljubnoj poeziji (Udruga).

Pjesme slati na e-adresu: nikola.simic.tonin@gmail.com Radovi se primaju do 20. 7. 2025.

Dvadeset pjesama za finalnu večer odabrat će prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, Mato Ćurak, Ante Gregov Jurin, Miljenko Milko Dujela, dr. sc.  Dragan Gligora, doc. dr. sc. Patrick Levačić, Davor Jašek, Andreja Jezeršek Malta, Ante Sikirić, Goran Mrnjavac, Šime Vitori, Pejo Šimić, Dražen Samardžić, Ante Nadomir Tadić Šutra, dr. Denis Bruketa. Anđelo Jurlina i Đorđe Pavičić.

Sanja Rotim | Bubamara i skakavac

                                                                 

Bubamara Emela i skakavac Emil su bili veliki prijatelji. Provodili su često zajedno vrijeme na livadi, kružili okolo ili letjeli sa cvijeta na cvijet.

Ali skakavac je bio malo ljubomoran na bubamaru, jer je primijetio kako su ljudi nju gledali nježno i sa simpatijom, dok su prema njemu imali skroz drugačiji stav. Kada bi se njih dvoje približili skupini ljudi, obično bi se čule slične riječi:

“Pazite, eno skakavca, otjerajte ga. Oooo, pogledajte lijepe bubamare! Kako je slatka, pokušat ću je uzeti u ruku. Moram izraziti želju, donijet će mi sreću.”

Takvi razgovori su bili svakodnevni i skakavac Emil je postajao tužan. Kada bi ga vidjeli na balkonu među cvijećem, ljudi bi obično uzimali metlu ili neki štap da ga otjeraju. Usto bi govorili:

“Bježi ružni skakavče, sve si mi listove probušio. A vidi slatke bubamare sa svojim točkicama što donose sreću. Nemoj pobjeći, bubamaro, ne boj se, dođi mi na dlan.”