Predstavljamo mlade članove DHK | Andrej Kozina

 

Zoran Gavrilović | Njene oči

Gledao sam u njene oči

i nisam vidio ništa.

Pričala je o muškarcu

koji živi u njoj

i pokušava disati njenim ustima.

Ostavio mi je troje djece,

rekla je.

To nije uspomena.

Živim s njima

i za njih.

On se izgubio u sebi,

hrana mu je suvišna.

Fali mu jedno rebro.

Ali s njim nije žena,

samo bol

koja pulsira

kao meduza.

Više nije čovjek,

nego slomljeni stroj

na otpadu pored grada.

Rekla je

da mu je Bog izvadio to rebro.

I ja sam opet pogledao

u njene oči.

Rekla je:

nema Boga,

nema vraga,

samo praznina.

Zamolio sam je

da napiše kako vidi stvaranje svijeta.

Rekla je:

ne mogu.

Dok taj čovjek leži u meni,

za druge nema mjesta.

Postala sam praznina

prije novog stvaranja.

Promocija knjige Denisa Špičića: Pseća hrana za dušu | Graf bar, Savska cesta 150, Zagreb

 

Muzej grada Đurđevca | Izložba kolaža Zorana Vidakovića

 

Muzej grada Đurđevca | Izložba grafičke mape Božice Jelušić

 

CeKaTe | Zagreb kakav ne poznajete: Tura kultura otkriva skrivene slojeve grada

 

Siget-Trnsko

Program "Tura kultura" donosi niz vođenih obilazaka, predavanja i šetnji kojima se istražuje urbana povijest, arhitektura i manje poznate priče Zagreba. Kroz razgovore sa stručnjacima, obilaske institucija i šetnje gradskim četvrtima sudionici upoznaju slojeve gradskog prostora, od industrijskog i obrazovnog nasljeđa do urbanističkih koncepata koji su oblikovali suvremeni grad. Program je otvoren svima zainteresiranima za arhitekturu, povijest grada, urbanizam i svakodnevni život zagrebačkih kvartova, a sudjelovanje je besplatno i bez prethodnih prijava.

U petak, 17. travnja 2026. u 17:00 sati održat će se program „Tura kultura: Škola drvne tehnologije i šumarstva te Željeznički rasadnik“, s okupljanjem ispred ulaza u školu na adresi Savska cesta 86. Ovim posjetom sudionici će upoznati Školu drvne tehnologije i šumarstva, ustanovu koja na toj lokaciji djeluje više od sedam desetljeća, kroz razgovor s djelatnicima i obilazak školskih radionica. U nastavku programa predviđen je posjet napuštenom Željezničkom rasadniku uz Šetalište Jurija Gagarina, prostoru koji se djelomično koristi u edukativne svrhe, čime se otvaraju pitanja industrijske baštine i suvremenog korištenja gradskog prostora.

U petak, 24. travnja 2026. program se nastavlja cjelinom „Tura kultura: Građevinski giganti u jugoslavenskom poslovnom svijetu i njihovo nasljeđe u Zagrebu“. U 13:30 sati u Institutu za povijest umjetnosti (Ulica grada Vukovara 68) povjesničar Saša Vejzagić održat će predavanje o ulozi velikih građevinskih sustava u urbanom razvoju Zagreba u drugoj polovici 20. stoljeća. Nakon predavanja slijedi stručno vođena šetnja naseljima Trnsko i Siget pod vodstvom arhitektice Tamare Bjažić Klarin, s fokusom na urbanističke i društvene karakteristike tih prostora. Program se realizira u suradnji s projektom European Research Council (ERC) „Housing.yu“.

Sudjelovanje u svim programima je besplatno, prijave nisu potrebne, a programi će se održati bez obzira na vremenske uvjete.

Program "Tura kultura" održava se u organizaciji Centra za kulturu Trešnjevka, uz financijsku podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo.

Nikola Kornesczan | Razvijanje stvarnosti

U ovom gradu noćas silazi tišina čak toliko obilna
da se i vlastiti dah čini kao da se gasi prije nego što ga se čuje.
Probaš onda percipirati jeku pulsa srca
ili mrvu vibracije sna žene pored sebe,
ali udaraš o nemogućnost poimanja onoga
što rađa sama odsutnost.

Osobito sada, kada grad nalikuje na zaboravljenu fotografiju
u ladici komode na kojoj leže neke slušalice.
Stavljaš ih na uši, nadajući se da ćeš prevariti prazninu
kakvim ostatkom frekvencije,
no njihova je žica nepomična;
prerezana pupkovina, napuštena među predmetima
koji su zagubili svoju svrhu.

Gledaš ženu pored sebe
i vidiš joj vjeđe kako trepere pod težinom krajolika
u koji nisi pozvan.

Između tvoje tišine i njezinog sna
podigla se staklena barijera —
udaljenost koja se više ne mjeri metrima,
već nemoći da ispustiš zvuk
sposoban preživjeti u ovom vlažnom zraku.

Želiš viknuti, ali usta ti se pune gustom tvari noći.
Grad nije pust, već izmješten u dimenziju
u kojoj su jeke umorne od traženja puta kući.

Ostaješ tako, sa slušalicama na ušima,
slušajući kako tišina počinje pjevušiti svoju jedinu temu:
vlastitu odsutnost, ponavljanu u beskraj,
sve dok zora ne počne, polako, razvijati stvarnost.

CeKaTe | Kvartet Papandopulo nastupa u CeKaTe-u – koncert uz slobodan ulaz

 

Centar za kulturu Trešnjevka ugostit će jedan od najistaknutijih hrvatskih komornih ansambala – Kvartet Papandopulo, koji će u četvrtak, 16. travnja 2026. godine u 19 sati održati koncert klasične glazbe u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1). Ulaz na koncert je slobodan.

Kvartet Papandopulo djeluje od 2008. godine i kroz godine kontinuiranog rada izgradio je prepoznatljiv umjetnički identitet, oslanjajući se na ostavštinu Borisa Papandopula. Ansambl čine Nikola Fabijanić (sopranski saksofon), Gordan Tudor (altovski saksofon), Goran Jurković (tenorski saksofon) i Tomislav Žužak (baritonski saksofon).

Riječ je o višestruko nagrađivanom sastavu koji se profilirao kao jedan od vodećih kvarteta svoje generacije. Nastupali su diljem Europe i SAD-a, uključujući Carnegie Hall i Berlinsku filharmoniju, a posebno su posvećeni suvremenoj glazbi, s više od 40 praizvedbi skladbi napisanih upravo za njih. Dobitnici su brojnih nagrada, među kojima se ističe i diskografska nagrada Porin.

Program koncerta uključuje djela Michaela Nymana, Borisa Papandopula, Régisa Campa i Gordana Tudora, čime će publici biti predstavljen presjek suvremene i klasične glazbe za saksofonski kvartet.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na ovom koncertu i dožive iznimnu energiju i umjetničku kvalitetu Kvarteta Papandopulo.

Milkica Ursa | Samo ljubav

 

Bježali smo u ljubav

od rata,

rastave roditelja,

nasilja u obitelji,

preseljenja koja nisu planirana

donesena ishitrenim odlukama starijih.

Bježali smo u ljubav 

od nasilnih smrti majki, očeva, prijatelja, gradova.

Skrivali se od udaraca

koje zatvorenici nisu mogli izbjeći tih 90-ih.

Bježali smo u ljubav od ljubavnih veza,

prekinutih trudnoća,

razočaranja,

neimaštine,

mita i korupcije,

nasilne privatizacije, 

besmislene administracije,

kasnije od potresa i nevremena.

I dobro da jesmo! 

Skrivali smo se u njoj,

gušili, plivali i

kad je voda dolazila do grla

samo je ljubav 

mladima ostavljena.

Darija Žilić | Kičma

Evo, kičma

Uspravni homo erectus

Podižeš se iz kreveta

Gledaš svoje lice u ogledalu

I tražiš sve manje bljedila

Pod kapcima.

Sjediš nad dokumentima.

Suvereno.

Nisi noć provela spavajući.

Možda je bio slijep mjesec.

Hodaš, držiš se

A ona, tvoja kćer sve je

Prevrnula, sve posložila

I sad pjeva. Možda je zov

Sirene bio za nju?

Ona se ne odaziva.

Za nju je soba ocean.

I ne bježi

Kičma stoji kao da se

Nikad nije sagibala, možda

I nije, stalno je tu.

U vjetru, u kiši i molitvi

Ustanite sužnji svi

Na svoja kopita

I poletite

Kad već niste Zemljom

Hodati znali, pjeva

I kuha juhu od koje

I mrtvi ožive, bar

U pjesmi.

Centar za kulturu Čazma | Arjun Shivaji Jain: Iskreno o Indiji – umjetnost, kultura i tradicija kroz vlastite oči

 

Arjun Shivaji Jain, indijski kulturni direktor, umjetnik, pjesnik i osnivač kulturno-umjetničkog centra Crvena kuća (Red House) u New Delhiju, održat će niz predavanja i događanja u Hrvatskoj ovog travnja i svibnja, predstavljajući indijsku umjetnost, obrt, filozofiju i kuhinju. Njegov program ima za cilj izgraditi kulturne mostove između Indije i Hrvatske, istovremeno angažirajući i lokalne i migrantske zajednice. 

Posredstvom međunarodno aktivnog i angažiranog kulturno-umjetničkog djelatnika i autora Vlade Franjevića iz Martinca kraj Čazme, i zahvaljujući upravi Centra za kulturu Čazma, Arjun će gostovati u Kulturnom centru u petak 10. travnja i uz Franjevićevu prijateljsku podršku predstaviti svoj program, tj. održati predavanje. Program i moguće diskusije poslije toga će se uglavnom voditi na engleskom - iako Arjun, bivši hrvatski zet - ima određena znanja i hrvatskog! Prije dolaska u Čazmu Arjun Shivaji Jain će recitirati svoju poeziju u zagrebačkoj Books-i te održati predavanje u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna, također u Zagrebu. Poslije toga putuje u Rijeku a da bi svoja predavanja nastavio opet u Zagrebu, te s čazmanskim kolegama djelovao u okviru umjetničkog happeninga u subotu, 25. travnja u sjedištu galerije Matešin u Bojani kraj Čazme.  

Posebna zanimljivost u sklopu ove teme je to da će Arjunova suradnja s čazmanskim Centrom za kulturu te umjetnicima Antolčićem, Franjevićem, Golubovićem i Matešinom biti putem socijalnih mreža promidžbeno podržana iz Indije i to od jednog od vodećih grafičkih dizajnera i osnivača i direktora Nagrade za najbolji dizajn Indije, Sudhira Sharme. 

Da podsjetimo… Franjević surađuje sa Sudhirom od 2006. kad su zajedno sudjelovali na velikom međunarodnom Simpoziju grafičkog dizajna u Ammanu, glavnom gradu Jordana. 2017. godine je Franjević, vraćajući se s umjetničkog mitinga u indijskom gradu Pilaniju, bio između ostalog Sudhirov gost, a već godinu dana kasnije je Sharma predstavljao 100., jubilarni broj časopisa za dizajn i umjetnost Pool u Zemaljskom muzeju Liechtenstein u Vaduzu. Posrednik tog čina, Franjević, je bio djelatnik istog muzeja od 2003.-2022. 

Dobro je moguće da će Arjun Shivaji Jain, kako je rekao Sudhir, biti specijalni gost na ovogodišnjem slavlju dodjele Nagrade za najbolji dizajn Indije a koje će se održati u kolovozu. Tom će prigodom dobiti šansu predstaviti njegovo ukupno gostovanje u Hrvatskoj u travnju i svibnju ove godine, a time onda i naš kraj: Čazmu, Bojanu, Martinac…  

Svi zainteresirani su dobro došli na zasigurno vrlo zanimljivo druženje „Arjun Shivaji Jain: Iskreno o Indiji – umjetnost, kultura i tradicija kroz vlastite oči“, u petak, 10. travnja u Kulturnom centru, Trg Čazmanskog kaptola 17. Ulaz je slobodan. 

Molim podijeliti vijest. Samo zajedno smo bolji, pametniji, jači, svrsishodniji.

______________________________________________________

P.S. Mali, skromni pokloni (razglednica, knjižica, mini-crtež, iskreni osmjeh, mogući zagrljaj) za našeg dragog gosta, bivšeg hrvatskog zeta te sadašnjeg i budućeg prijatelja Hrvatske, bit će sa zahvalnošću prihvaćeni. 

Arjun Jain - životopis

Arjun Shivaji Jain rođen je 1991. u New Delhiju. Diplomirao je nuklearnu fiziku na Indijskom tehnološkom institutu u Roorkeeju i umjetnost i znanost na Sveučilištu umjetnosti Central Saint Martins u Londonu.

Posljednje četiri godine ravnatelj je kulturnog centra Crvena kuća (Red House) u Delhiju. Isti je centar do sad opslužio publiku umjetnika i ljubitelja umjetnosti od oko 13 000 ljudi - s preko 150 događaja i međunarodnih suradnji. Ne samo da je arhitektonski izgradio Crvenu kuću od nule, već je i surađivao s organizacijama poput Britanskog vijeća, Britanskog visokog povjerenstva, Ministarstva kulture u Indiji i Veleposlanstva Španjolske u Indiji. Bio je član upravnog odbora Ceha sv. Jurja u Velikoj Britaniji i predavao je na institucijama poput Kraljevskog koledža umjetnosti i Metropolitanskog sveučilišta u Manchesteru.

Samostalno objavljuje i mnogo je putovao, a nedavno je bio prvi predstavnik mladih pratitelja Ceha sv. Jurja u Velikoj Britaniji, dok je osobno radio kao vizualni umjetnik. Vlasnik je tvornice John Ruskin i Crvene kuće u Delhiju, gdje trenutno živi.

PROFESIONALNO ISKUSTVO

620. po redu, tribina Udruge umjetnika "August Šenoa" u Zagrebu, Trg bana Jelačića 15 (dvorište desno)

 

Vesna Štulić | Tajna Tihatskog križa

POTPUNI OPROST SE MOŽE DOBITI JEDINO POD KRIŽEM

„Dapače, uzeo sam je sa obje ruke, raširio, dugo promatrao, a onda primaknuo licu. Oćutio sam miris majke. Jesam, svega mi.

Gotovo da sam zaplakao. Zario sam još dublje glavu u nju, a kada sam je odmaknuo imao sam osjećaj da se cijeli moj život pred menom odvrtio. Jesam li s razlogom na otoku? Koja je bila svrha života, ako sam nakon svega dospio u ovu pustaru? Jesam li baš takav život zaslužio? Bezbroj pitanja. Bez odgovora.

Život je križ i križ je život. Bez obzira na to što definicija izgleda jednostavna križ je misterij i to će biti dok god postoje nebo i zemlja.

Križ kad je obično drvo postalo spasenjsko je onaj trenutak kad je Isus na njemu razapeo ruke, prikovao ih čavlima kako bi njegov zagrljaj zauvijek za nas ostao otvoren.

I more ima svoj križ i otok. I kuća koja je ostala napuštena s mirisom majke. Ovaj roman postavlja pitanje može li čovjek otići od kolijevke. Dom je tamo gdje si rođen gdje zidovi nose uspomene. Glavni lik pada pod svojim križevima baš kako je Isus padao i ustaje u ime prošlosti i u ime budućih dana.

Vesna je vješta u uprisutnjivanju emocija. Tako da i u ovom romanu osjećamo neveru mora. Zvukove vjetra. Bilo emocije. Tajnu života. Misterij križa. Gdje smo mi tu je i križ naš i onoga pored nas i svi znani i neznani kršćanski grobovi imaju isti križ. Jer Isus je umro i za one bez uklesanog imena, za sve neznane i kužne grobove.

Glavni lik svjedoči o istini da smo često križ jedni drugima i to su najteži križevi. Vesna nas odvodi k jednom otoku i jednom križu.

Križ je željezni kao da hoće dočarati svu svoju težinu pa je od drvenog teži. Na otoku žive Franjevci red sv.Franje. Ove godine navršava se 800 godina od smrti tog velikog sveca koji je toliko ljubio križ da su ga zvali DRUGI KRIST. Ako je nečija povijest obilježena križem onda je to povijest franjevačkog reda.

Tako je Vesna a da toga možda i nije svjesna svojim vještim perom otvorila tajnu Tijatskog križa koji skriva grobove. Nad tim grobovima lebdi ZAVJET ŠUTNJE. Iste one koja je prekrila zemlju u trenutku Isusova preminuća. Šutnja je logično stanje pred misterijem križa pa i kad je pod njim tekst na glagoljici. Tko spava pod križem pitaju se vjetrovi koji grme otokom. I nitko zna ili možda svi znaju unutar zidova svojih starih kamenih kuća koje mirišu na sol.

Vesna nas u godini koju je papa Lav XIV proglasio godinom potpunog oprosta u svim Franjevačkim crkvama, dovodi pred križ koji šuti i pred kojim se šuti, i o kojem se šuti. Jer što reći pred istinom križa koji nas svednevice podjsća na Ljubav Isusovu. Čestitam Vesni što je baš ove godine odlučila se za ovaj roman, jer ovo je godina u kojoj pod križem ištemo oprost. Život duši.

Na Tijatu postoji zavjet šutnje.

Al za to će vjetrovi pod svačiji krov unijeti zov križa i nadu za oproštenjem.,Od srca preporučam roman čitateljima željnim smislenog štiva u kojem svako slovo ima svoj križ.

Sanijela Matković

VESNA ŠTULIĆ: TAJNA TIH(J)ATSKOG KRIŽA

Odbor Fonda Miroslav Krleža raspisuje Natječaj za dodjelu stipendija Fonda Miroslav Krleža radi istraživanja i prevođenja Krležina književnog djela u Hrvatskoj i inozemstvu.

Na temelju Pravilnika o radu Fonda Miroslav Krleža (čl. 9, 12, 14, 18, 23-24, 26-27) i Poslovnika o radu prosudbenih povjerenstava Odbora Fonda Miroslav Krleža (čl. 2-3, 13-14, 20)

Odbor Fonda Miroslav Krleža

raspisuje

Natječaj za dodjelu stipendija Fonda Miroslav Krleža
radi istraživanja i prevođenja Krležina književnog djela u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ukupno će se dodijeliti dvije stipendije koje se odnose na istraživačko-analitički i prevoditeljski rad na višežanrovskom Krležinu djelu.

Na natječaj se mogu javiti zainteresirani stručnjaci i znanstvenici iz oblasti filologije, znanosti o književnosti, kazališta i izvedbenih umjetnosti iz Hrvatske i inozemstva.

Dodijelit će se jedna (1) stipendija za studijski boravak hrvatskog stručnjaka u inozemstvu i jedna (1) stipendija za studijski boravak inozemnog stručnjaka u Hrvatskoj, ne duljem od 12 tjedana.

Iznos stipendije utvrdit će se na temelju predloženog programa boravka, a uključuje pokrivanje troškova prijevoza, smještaja, prehrane i svakodnevnih životnih potreba u mjestu predloženom kod prijave programa. Maksimalni iznos koji se može tražiti je 5.000 eura.

Natječaj je otvoren od dana objave na mrežnim stranicama DHK i od toga dana traje 21 dan kada se zaključuje.

Prijave se podnose pismeno (zemaljskom poštom) na adresu:

Povjerenstvo za stipendije pri Odboru Fonda Miroslav Krleža, Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

ili

elektronskom poštom na adresu:

dhk@dhk.hr (upisati pod Predmet: Stipendija Fonda Miroslav Krleža). U prilogu poruci treba se nalaziti potrebna dokumentacija u PDF-u ili skenirana.

Prijave kandidata bez valjane dokumentacije neće se uzimati u obzir.

Povjerenstvo se obvezuje da će najkasnije 15 dana od isteka predviđenog roka za prijavu obavijestiti kandidate o dodijeljenim stipendijama.

S kandidatima kojima su odobrene stipendije Društvo hrvatskih književnika i Odbor Fonda Miroslav Krleža sklapa Ugovor o stipendiji u kojem su navedena sva prava i obveze obiju strana u odnosu.

Kandidati kojima su odobrene stipendije moraju se obvezati da će o svom studijskom boravku, a najkasnije 15 dana od završetka stipendiranja, izvijestiti Odbor Fonda s jasno naznačenim rezultatima boravka.

Potrebna dokumentacija:

1. Prijava kandidata na Natječaj (ime, prezime, adresa prebivališta, stručna sprema, status zaposlenja)
2. Životopis s detaljnim opisom stručnih poslova i dosadašnjih postignutih rezultata
3. Program studijskog boravka (tema, cilj, mjesto rada, vrijeme rada, očekivani rezultati boravka) 

Tomislav Domović | Klupko

Čekaš, govor zrna pšenice umjesto govora topovskih zrna.

Čekaš, svoju savjest, misliš sići će Krist u kavgu i presuditi divljoj djeci.

Čekaš, majku koja prelazi granice nudeći pečenu ribu i blagoslov yukonskom ledu i ledu u srcu optočenom dijamantima.

Čekaš, Sikstinsku kapelu i naslikana Mojsija kao zaštitni plašt nad Odesom.

Čekaš, bademe u kolaču podijeljenom u gorućem tenku

Čekaš, izbjeglice u zvjezdanim pjesmama. Tu gdje dobro ognjište prima svaku patrijaršiju na konak i tišinu nakon izbajanoga: Ne ubij!

A što čekaš već si dočekao.

U klupku vjetra namotanom na kalem zjene kojom opleo si san.

_________________________

(Slava, 2022.)

Bez cenzure | Koliko današnji mediji pomažu, a koliko štete piscu?

 

Rezultati poetskog natječaja za drugi recital Mlada lipa

Natječaj za drugi recital Mlada lipa trajao je od 10. studenog 2025. godine do 31. siječnja 2026. godine. Na natječaj je prijavljeno šezdeset  autora, sa šezdesetosam pjesama, od osamnaest mentora iz četrnaest škola. Prijave su stigle iz različitih dijelova Republike Hrvatske. Drugi recital Mlada lipa ćemo održati dana 18. travnja ove godine, u osnovnoj školi Krunoslava Kutena u Vrbovcu, Trg Petra Zrinskog 2, u 10 sati.   

Zahvaljujemo svima prijavljenima. Čestitamo nagrađenim autorima i njihovim mentorima. Molimo ostale da se ne pokolebaju. To što ove godine nisu dobili nagrade ili pohvalnice, ne znači da su njihovi radovi bili loši. Bilo je puno dobrih radova, međutim, neki su bili bolji od boljih. 

Zbog nedostatka prostora, na recital pozivamo samo pohvaljene autore, mentore i pratnju. Dobro došli.

Izborno povjerenstvo u sastavu: Nikolina Crnčić, učiteljica, predsjednica izbornog povjerenstva i članice izbornog povjerenstva Andrea Štajminger, učiteljica i Mateja Hrgovan, knjižničarka, odabrale su radove za nagrade i pohvale, koje donosimo u nastavku.

Rezultati izbora pjesma za Recital „Mlada lipa”/2026 kajkavski govor – niži razredi:

1. Mjesto: Senička, autorica Petra Ferenčina, 1.b razred , OŠ Sračinec mentor: Ivica Horvatić

2. Mjesto: Muški kolači, autor Zoran Krobot, 4.razred, OŠ Gornji Mihaljevec mentor: Silvija Soldat

3. Mjesto: Zima, autor Noa Jakopic, 4.razred, OŠ Krunoslava Kutena Vrbovec, PŠ Rakovec mentor: Mirjana Burec

Pohvala: Moje sele, autorica Tea Bogdanović, 4.razred, OŠ Krunoslava Kutena Vrbovec, PŠ Rakovec, mentor: Mirjana Burec

Rezultati izbora pjesma za Recital „Mlada lipa”/2026 standardni jezik – niži  razredi:

1. Mjesto: Ormar, autorica Nela Vuletić, 4.c razred, III.OŠ Bjelovar, mentor: Nataša Brekalo

2. Mjesto: Ljubav slatka, autorica Ema Vidaković, 3. razred, OŠ Ladimirevci, PŠ Ivanovci, mentor: Marija Bulut Lukačević

3. Mjesto: Tolerancija, autorica Barbara Petričević, 3.razred, OŠ Ante Kovačića, Zagreb, mentor: Martina Mikulaš

Pohvala: Knjiga o životinjama, autorica Luna Boršić, 4.a razred, OŠ Gornji Mihaljevec mentor: Silvija Soldat

Rezultati izbora pjesma za Recital „Mlada lipa”/2026 kajkavski govor – viši razredi:

1. Mjesto: Popevka z duše, autor Emanuel Peponi Pintar, 7.a razred, OŠ Josipa Zorića, Dugo Selo, mentor: Darija Sever

2. Mjesto: Moja zemja, autorica Karla Pranjić, 8.c razred, OŠ Pavao Belas, Brdovec mentor: Iris Radmanić

3. Mjesto: Gripa, autorica Zara Prelec, 8.razred, OŠ Krunoslava Kutena, Vrbovec, PŠ Rakovec mentor: Ljiljana Bušić

Pohvala: Zima, autor Patrik Barbarić, 5.razred, OŠ Ivana Gorana Kovačića,Vrbovsko mentor: Manuela Valenčić

Rezultati izbora pjesma za Recital „Mlada lipa”/2026 standardni jezik – viši  razredi:

1. Mjesto: Kad bih na mjesecu spavala, autorica Petra Lehner, 5.c razred OŠ Pavao Belas”, Brdovec, mentor:Ivanka Tomić

2. Mjesto: Lipa i ja u četiri godišnja doba, autorica Laura Škugor, 5.a razred, OŠ Vežica, Rijeka, mentor: Aileen Marinčić

3. Mjesto: Strpljenje, autor Filip Dvožak, 7.razred, OŠ braće Radića, Pakrac mentor: Martina Nenadović Lneniček

Čestitamo svima!

Katarina Zadrija Tatjana Kobija, tručna suradnica  Predsjednica Udruge „Osebunjek“ na Drugom recitalu Mlada lipa

Robert Lehpaner | Stjuardesa

Prostorije općine bile su smještene u manjoj, niskoj zgradi u središtu mjesta. Ubrzo nakon što je Zoran izabran za načelnika općine, uspio je spretnim vezama pribaviti sredstva za renoviranje općinske zgrade i uređivanje malog trga s klupama i nadstrešnicom na autobusnom stajalištu. Iako Zoran nije bio vjernik, smatrao je da raspelo u ruralnim sredinama uvijek dobro dođe, pa je tako dao postaviti i raspelo na trg. Nedugo nakon toga je uspio na općinskom vijeću ishoditi da se uspostavi radno mjesto tajnice. Kad se na razgovoru za posao pojavila Viktorija, koju do tada nikad nije vidio jer je živjela u drugom mjestu, malo su mu popucali osigurači u glavi. Od tog dana znao je samo da je mora ponovo vidjeti. Poduzeo je sve moguće poteze da za tajnicu načelnika općine bude primljena upravo ona.

Sjedio je za pisaćim stolom. Nagnuo se prema desno ne bi li kroz otvorena vrata svog ureda ulovio Viktorijin pogled koja je sjedila za svojim pisaćim stolom u predsoblju. Nije ga vidjela, pisala je na laptopu.

„Ej“, doviknuo je tiho.

„Hm?“ odgovorila je ne dižući pogled s ekrana.

„Dođi“, šapnuo je.

„Zašto?“

„Ajde, dođi“, smješkao se.

„Zoki, ne mogu sad. Radim.“

„Moram ti nešto reći.“

„Ne sada.“

„Bit ću jako, jako ljut na tebe, ako ne dođeš, Viki.“

„A dobro onda... ako je jako, jako...“, nakesila se.

Dignula je pogled s ekrana, ustala i ušla u Zoranov ured.

„Zatvori vrata, molim te“, rekao je.

„Evo, zatvorila sam ih, gospodine načelniče. Zvali ste me?“