MALA KNJIŽNICA DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA, ZAGREB, 2025.
O priči, dramatičarima, sudbini, povijesti , redateljima, glumcima...
U knjizi pod naslovom Književnici i kazalištarci teatrolog Boris Senker objavio je četrnaest studija i eseja o ljudima koji su svojim dramskim, prevoditeljskim, redateljskim, glumačkim i književno-povijesnim, odnosno teatrološkim radom obilježili hrvatsku dramsku književnost, dramsko kazalište te povijest književnosti i teatrologiju u posljednjim desetljećima prošloga i prvim desetljećima ovog stoljeća.
Knjigu je podijelio u tri tematski kompaktne cjeline. U prvoj su cjelini tema dramatičari i prevoditelji. Riječ je o „priči kao sudbini“ u četiri Brešanove tragične groteske i „likovima s pričom“ u crnim komedijama Mate Matišića, potom o tradiciji pučkoga glumišta u igrokazima Nine Škrabea te glumišnoj podatnosti Gerićevih prijevoda Shakespearea, Molièrea i Čehova i kulturološki iznimno zanimljivim fusnotama kojima je Mirko Tomasović popratio svoj prepjev Seviljskoga zavodnika i kamenog uzvanika Tirsa de Moline.
U drugoj cjelini, posvećenoj redateljima i glumcima, tema su redateljski rad Koste Spaića u Dramskom kazalištu Gavella, kao i njegove interpretacije dvaju reprezentativnih djela hrvatskoga preporoda, Jurana i Sofije i Teute, potom redateljski i književni rad Georgija Para, doprinos lutkarstvu, kostimografiji, režiji i dramskoj književnosti svestranoga Tahira Mujičića te, napokon, kazališna gluma Ivice Vidovića na pozornici Teatra &TD i Ive Gregurevića u Hrvatskomu narodnom kazalištu u Zagrebu.
Treću je cjelinu Boris Senker posvetio svojim prethodnicima u povijesti dramske književnosti i
teatrologiji koji su mu, u dobroj mjeri, bili uzori i učitelji. Ovdje tako piše o zastupljenost drame i dramatičara u Povijesti hrvatske književnosti Dubravka Jelčića, o režiji i redateljima u teatrološkim radovima Branka Hećimovića te o nadasve vrijednu doprinosu Darka Gašparovića
formiranju hrvatskoga dramskog kanona. Nema, može se zapaziti na prvi pogled, među odabranim teatrolozima Nikole Batušića, koji je ostavio itekako vidljiv trag i u radovima Borisa Senkera, ali tekstovi o njemu nalaze se u drugim njegovim knjigama: Teatrološki fragmenti
Disput, Zagreb, 2011.), S obiju strana rampe i Prigodnice (Leykam international, Zagreb, 2019. i 2024.).
Foto: autorica naslovnice i dizajnerica Alira Hrabar Bekar
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.