Natječaj za dvanaesti haiku susret i jedanaesti zbornik haiku radova "Čabarski kraj", Čabar 2026.godine

ČABARSKI KRAJ

Udruga „Goranski koraci“ Delnice i Grad Čabar, raspisuju natječaj za dvanaesti Međunarodni haiku susret pjesnika – Čabar 2026.godine.

NATJEČAJ ZA HAIKU POEZIJU:

Natječaj je otvoren za sve pjesnike

JEZIK: Hrvatski književni jezik

TEME:

• ZRINSKI I FRANKOPANI (simboli povijesti Hrvatskog naroda, život i tragedije , način života na dvoru, posjedi, dvorci i likovi toga vremena ....)

• „ I ŠUMA JE DOM! „ (životinjama, biljkama i ljudima .... )

KATEGORIJE:

( neobjavljeni radovi)

• Haiku za odrasle autore i učenike srednjih škola

• Haiku za učenike osnovnih škola

• Likovni radovi učenika osnovnih škola (neobjavljeni) na zadane teme

FORMA:

Dobrodošle su tradicionalne i moderne forme haikua

FONT: (obavezno)

Times New Roman, veličina fonta 12, bez prorede ( ne boldati, ne pisati ukrašenim ili podcrtanim slovima, pisati klasičnim, normalnim word postupkom. Molimo na razumijevanje po tom naputku)

BROJ RADOVA:

Najviše tri neobjavljena haikua za svaku od dvije teme.

ROK ZA DOSTAVU RADOVA:

31. ožujka 2026. godine ( uvažava se i poštanski pečat tog datuma)

ADRESA ZA DOSTAVU RADOVA:

gorancica56@gmail.com ili udruga „Goranski koraci“ S.S.Kranjčevića 12 Delnice

NAGRADE:

Dodijeliti će se jedna prva, dvije druge i tri treće nagrade za svaku temu (Zrinski i Frankopani i „ I šuma je dom!“) odnosno kategoriju (

odrasli autori i učenici). Kod likovnih radova nagradit ćemo tri najbolja rada na obje teme, a ostali radovi, prema odabiru povjerenstva, bit će zastupljeni u zborniku.

PROSUDBENO POVJERENSTVO:

Podaci o članovima prosudbenog povjerenstva bit će objavljeni nakon završenog natječaja i odabranih radova.

Radujemo se ponovnoj suradnji i susretu u Gorskom kotaru! Predsjednica udruge Goranski koraci 

Slavica Grgurić Pajnić

Slava Rosandić | Nedjelje...

nedjelje su oduvijek najdosadniji dani...

svijet se pokoči

zabetonira

zamrzne u vremenu

kao igličasto inje 

na zamućenu staklu.

Nedjelje uopće  ne dišu

pokreti su šetača oteščali

i kao da bezvoljno bacaju 

drvene noge 

jednu pred drugu

besciljno, mehanički.

 

Um je uspavan

misli mutne

emocije tupe

odnosi klišeizirani

otuđeni.

Nedjeljom

samo vjetar 

podigne pokoji vlažan list

i on načas pokrene

životne sokove.

 

Zrinka Vidović | Sveta Luce

Meni je, kad sam bila mala, sveta Luce bila sve.

Ne radi poklona — pokloni od svete Luce nikad nisu bili najbolji.

Najbolje poklone nosio je mali Isus, na Badnjak.

Jedne godine, nakon silnih večeri klečanja i molitvi potajno u sobi bake Ade, dočekao me pod borom crno-bijeli mačak.

S tim se poklonom ništa i nitko nije mogao mjeriti — mislila sam s osam godina.

Ali sveta Luce imala je jednu nevjerojatno strašnu priču za moju dječju maštu:

kažu da ona nosi oči na tanjuriću.

Zamisli — svoje oči.

I svejedno te nađe, iako zaspiš čekajući je.

Ujutro je čarapa (tatina, broj četrdeset tri, najveća koju imaš) puna slatkiša, a na dnu je uvijek naranča.

Sad se vjerojatno čudiš kako naranča može biti poklon, ali nama je bila. Bila su to druga vremena. Sitnice su bile pokloni.

Sveta Luce bila je strašna i divna u isto vrijeme.

Zato sam znala da će ona biti Luce.

Od prvog dana.

Neka je došla na svijet na svetog Nikolu.

I bilo je divno i strašno — u isto vrijeme.

Za svetu Lucu vješala je najveću bijelo-zlatnu čizmicu.

Ujutro bi je našla otežalu, punu poklona boljih od naranče.

Neke će stvari u mom životu ostati vječne.

Meni će sveta Luce, zbog moje, uvijek biti sve.

Neke su se stvari ipak promijenile.

Moja je Luce sustigla malog Isusa i ostavila mi crno-bijelog mačka.

A ja ću se i dalje nadati da ću se probuditi i ugledati je u mraku, u sobi.

Ne onu koja nosi poklone —

nego onu koja je bila najbolji poklon ikad.

Zrinka Vidović | Sjenka

Lorena Galeta | Studeni

Toplina kamina,

Uz miris cimeta.

Cvrkut ptica-

Aroma zatišja.

Maglom okupana

-prozorska stakla.

Aktualna idila

Snježnih dana.

Promrzla su okna

Pjesmu smišljala.

Misao me, blago vraća-

U fragmente djetinjstva.

Lagana nježna nedjelja,

-u obilju tih blagoslova.

Retrospekcija stagnira-

Oporavak dušu okupira.

Introspektivnost ne žulja –

Anksioznost – bez porasta.

Ako je ovo moja sreća - Neka traje bez limita.

Mario Lobor | Trenutno traži producenta za scenarij koji je napisao, pod naslovom "Sunce žarko"

Mario Lobor rođen je u Zagrebu 11. listopada 1998. Maturirao je u 12. Gimnaziji 2017. godine, nakon čega je upisao Sveučilište Vern'. Prve tri godine studirao je Turizam (preddiplomski studij), a zatim Upravljanje poslovnim komunikacijama (diplomski studij).

Pisanjem se bavi od srednje škole, kada se počeo ozbiljno zanimati za žanr horora, te pisati kratke priče i scenarije. Za poeziju se počeo zanimati kasnije, tijekom studija. Preferira pisati slobodnim stihom, jer mu to ostavlja više prostora za kreativnost. Poezija mu je raznolika, gotovo i suprotna: mnoge njegove pjesme su o ljepoti prirode i hrvatskih krajolika, druge o ljubavi i čežnji, dok u nekima prevladavaju gotički, pa i horor elementi.

Omiljeni hrvatski pjesnici su mu Dobriša Cesarić, Josip Pupačić, Miroslav Krleža, Đuro Sudeta, Ivan Goran Kovačić, Sanja Baković i Tin Ujević, a omiljeni strani pjesnici Dante Alighieri, Edgar Allan Poe, Percy Bysshe Shelley, Robert Frost, Paula Meehan, Shüji Terayama, Arthur Rimbaud, Chloe Victoria i Eva Mylle. Također je i filmofil, s posebnim zanimanjem za (prilično podcijenjenu) hrvatsku kinematografiju.

Živi i studira u Zagrebu. Trenutno traži producenta za scenarij koji je napisao, pod naslovom "Sunce žarko", i dovršava satiričnu kazališnu dramu "Drugi Berlin".

KIC 60 | Od informacije do kulture – 60 godina KIC-a

 

Povodom 60. obljetnice djelovanja Kulturno informativnog centra (KIC), u Galeriji Forum i drugim prostorima KIC-a otvara se velika slavljenička izložba, a javnosti će prvi put postati dostupan i sveobuhvatni online arhiv ove važne zagrebačke kulturne institucije.

Izložba se otvara 17. prosinca i ostaje otvorena do kraja siječnja.

Digitalni arhiv bogate povijesti zagrebačke kulturne scene – koji obuhvaća građu iz svih šest desetljeća KIC-a – omogućit će javnosti uvid u jedinstvenu povijest KIC-a kroz plakate, fotografije, tiskane materijale, filmske zapise i tonske snimke, čime se otvara prostor za novo čitanje kulturne povijesti Zagreba od 1965. do danas, a pregledavat će se putem web stranice arhiv.kic.hr.

Dinamični izložbeni postav čija centralna instalacija u Galeriji Forum prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježenog intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom, oživjet će dio povijesti KIC-a. Mozaično predstavljen arhivski materijal osvijetlit će ključne pojmove, pojedince i modele djelovanja ustanove, pružajući posjetiteljima uvid u onovremene kulturne prakse, društvene promjene i vitalnu ulogu ulozi KIC-a u oblikovanju kritičke misli u Zagrebu.

 

Program otvorenja:

 

19 sati

 

1. Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16

 

2. Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5

 

 

20 sati

 

1. Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5

 

2. Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band

Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5

 

 

Veselimo se Vašem dolasku!

 

S poštovanjem,

 

Andrea Grgić

KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR, Preradovićeva 5

              098649891

 

Četiri sezone – 4 Seasons: zimsko izdanje

 

Centar za kulturu Trešnjevka najavljuje zimsko izdanje programa „Četiri sezone – 4 Seasons“, koje će se održati u subotu, 20. prosinca 2025., od 10 do 18 sati, u prostoru Centra za kulturu Trešnjevka na adresi Park Stara Trešnjevka 1. Ulaz je besplatan. Riječ je o programu koji kroz čitavu godinu spaja umjetnost, rukotvorine i uradi-sam vještine te svako izdanje posvećuje smjeni godišnjeg doba. Zimsko izdanje donosi bogat, cjelodnevni sadržaj oblikovan za sve dobne skupine i za sve koji žele istražiti kreativne prakse, nabaviti unikatne blagdanske darove ili se upoznati s lokalnom nezavisnom kreativnom scenom.

Sajam okuplja autore iz zajednice Artizanat, dok je fokus programa usmjeren na poticanje lokalne izrade, kreativnog izraza i održivih pristupa stvaranju. Tijekom dana posjetitelji će moći razgledati i kupiti radove iz područja keramike, ilustracije, grafike, tekstila, suvremenog dizajna, recikliranih materijala i unikatnog nakita, kao i upoznati autore koji svojim radom obogaćuju zagrebačku umjetničku i obrtničku scenu. Naglasak zimskog izdanja stavljen je na ručno izrađene predmete visoke autorske vrijednosti, kao i na prezentaciju vještina koje posjetitelji mogu isprobati kroz radionice.

Zimski program donosi i bogat edukativni dio. Sudionici će imati priliku upoznati se s tehnikom ekoprinta kroz radionicu Studija OWN, koja polaznike uvodi u prijenos boje i uzorka biljaka na tkaninu. Tehnika makrame bit će predstavljena kroz radionicu izrade torbice u organizaciji Mijena Ceramics, pogodnu i za početnike i za polaznike s iskustvom. Posebno zanimanje privlači radionica izrade bedževa, koju vodi Smola čovječe, a koja će se odvijati tijekom čitavog jutarnjeg dijela programa. Program uključuje i radionicu 3D dizajna i izrade nakita pod vodstvom Funky Shapes, kao i radionice Angelica Rukotvorina posvećene izradi prstenja od kamenčića i japanskih terarija. Dio edukativnog segmenta čini i radionica osnova karikature koju vodi akademska slikarica Mia Maraković, namijenjena djeci i odraslima zainteresiranima za uvod u karikaturalni crtež.

Među autorima koji će predstaviti svoje radove nalaze se Mala Trgovina Užasa, Fine kovine, Funky Shapes, Angelica Rukotvorine, Studio OWN, Mijena Ceramics, Smola čovječe, June’s Morning, Nightfall, flamma i LEART. Njihovi radovi obuhvaćaju različite umjetničke i stilske pravce, od alternativnih i eksperimentalnih pristupa, preko prirodom inspiriranih motiva, do minimalističkih i dekorativnih zimskih estetika. Svaki sudionik predstavlja vlastiti kreativni identitet i doprinosi raznovrsnosti programa, dok zajednički stvaraju platformu koja osvježava lokalnu kulturnu ponudu u zimskim mjesecima.

Program će se održati u predvorju i na terasi Centra za kulturu Trešnjevka, što omogućuje ugodan protok posjetitelja, razgovor s autorima i sudjelovanje u radionicama u opuštenom, pristupačnom okruženju.

Za dodatne informacije posjetite službenu mrežnu stranicu: https://cekate.hr/program/4-sezone/

Mario Lobor | Palačinke

Prava poslastica, bez konkurencije - to su palačinke!

Tko se ne bi složio?

Smjesa od brašna, oko 200 grama, i dva jaja, pa malo ulja

I dva deci mlijeka, pa čaša mineralne vode, par žlica šećera

Te paketić vanilin-šećera, i prstohvat soli -

Samo sve treba još dobro izmutiti pjenjačom

I onda je spremno za tavu!

Jedna se peče samo minutu-dvije

Poprimajući zamamnu zlatnu boju

I šireći opojni miris slasti

Koji te ispunjava i glađu i toplinom.

Ispeci deset, dvadeset, trideset –

Što više, to bolje!

Od tako jednostavnog recepta

Jedan od najboljih deserata na svijetu!

Zarolane ili trokutaste

Premazane nutelom, ili linoladom, ili pekmezom od šljiva

Ili marmeladom od šljiva, ili marmeladom od jagoda

A može i med, ili javorov sirup…

Da ti rastu zazubice i kruli u trbuhu

A gladna radost ti plamti u očima.

Smaži jednu, dvije, tri, četiri

Tople i dobro namazane.

(Dobro namaži i po rubovima

Da ništa ne ostane suho.)

Ispuni želudac i dušu

I zalij ih toplim mlijekom, ili čokoladnim mlijekom, ili vrućom čokoladom -

Kakva divota!

Slasne, masne i slatke, palačinke!

Naklada Mala zvona | Predstavljanje slikovnice KLJUČIĆ i otvorenje izložbe ilustracija Lucije Mrzljak

Predstavljanje slikovnice Ključić

i otvorenje izložbe ilustracija

U ponedjeljak, 15. prosinca, u 19 sati, u knjižari-galeriji Kabinet Malih zvona (Savska 28, Cibonin prolaz) održat će se otvorenje izložbe ilustracija te predstavljanje slikovnice Ključić književnice Sanje Lovrenčić i ilustratorice Lucije Mrzljak. O slikovnici Ključić razgovarat će autorica Sanja Lovrenčić i Goran Čolakhodžić.  O knjizi: Polazeći od slučajnog događaja – cipele koja se razvezala i ključića nađenog na ulici – malena junakinja ove slikovnice govori o svojim najbližima. Svakome od njih takav bi ključić mogao nečemu poslužiti, nešto njihovo otključati: maminu vitrinu, tatinu tajanstvenu ladicu, pretinac s ljubavnim pismima u bakinom ormariću, prijateljičinu posebnu pernicu, bratovu kutiju s figuricama zmajeva i vitezova. U svakoj epizodi razmišljanja o ključiću „otključava” se neka slika iz svakodnevice te se polagano slaže slika obitelji. No djevojčica na kraju zaključuje da će ključić najbolje poslužiti njoj samoj, da njime može započeti priču koju će ispričati bratu. Tako autorice Ključića na poetičan način progovaraju o znatiželji i mašti kao dragocjenom dijelu dječje osobnosti.  Slikovnica je objavljena krajem 2024. i dobila je niz priznanja. Našla se na popisu dvanaest najljepše oblikovanih knjiga koji objavljuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica te ušla u uži izbor za nagradu „Ovca u kutiji”. Nalazi se na listama preporuka u nekoliko knjižnica. Namijenjena je djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta. Sanja Lovrenčić prvu je knjigu objavila 1987. godine. Bila je to knjiga pjesama; nastavila se baviti pisanjem poezije te je dosad objavila devet pjesničkih zbirki. Osim toga, napisala je niz romana i knjiga kratkih priča. Za svoj rad dobila je nekoliko književnih nagrada, među kojima se ističe nagrada „Ksaver Šandor Gjalski” za roman U potrazi za Ivanom. Neko vrijeme intenzivno se bavila pisanjem za djecu te je dvaput dobila nagradu „Grigor Vitez” – za knjigu Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić i za zbirku igrokaza Noina mačka; za slikovnicu Luda kuća dobila je nagradu „Ovca u kutiji” te „Ptičicu” dječjeg žirija nagrade „Grigor Vitez”. Bavi se i prevođenjem književnih tekstova, i za odrasle i za najmlađe čitatelje, s engleskog, francuskog i njemačkog jezika. Lucija Mrzljak, ilustratorica i redateljica animiranog filma, rođena je u Zagrebu 1990. godine. Studirala je na akademijama likovnih umjetnosti u Zagrebu, Krakovu, Pragu i Tallinnu. Završila je magistarski studij animacije na Estonskoj akademiji likovnih umjetnosti. Njeni studentski i profesionalni filmovi prikazivani su i nagrađivani na brojnim filmskim festivalima diljem svijeta. Film Eva (2022.) premijerno je prikazan na Berlinaleu 2023. te je ušao u uži izbor za Oscara 2024. Objavila je nekoliko ilustriranih knjiga za djecu u suradnji s estonskim i hrvatskim autorima. Knjiga Moj prijatelj Mačkodlak u suradnji sa spisateljicom Oljom Savičević Ivančević nagrađena je nagradom „Grigor Vitez” za najbolje ilustracije. Lucija također radi kao gostujuća predavačica na Estonskoj akademiji likovnih umjetnosti u Tallinnu i Sveučilištu Aalto u Finskoj. PROLISTAJTE SLIKOVNICU

Pratite nas na društvenim mrežama Instagram Facebook Web