Mario Lobor | Trenutno traži producenta za scenarij koji je napisao, pod naslovom "Sunce žarko"

Mario Lobor rođen je u Zagrebu 11. listopada 1998. Maturirao je u 12. Gimnaziji 2017. godine, nakon čega je upisao Sveučilište Vern'. Prve tri godine studirao je Turizam (preddiplomski studij), a zatim Upravljanje poslovnim komunikacijama (diplomski studij).

Pisanjem se bavi od srednje škole, kada se počeo ozbiljno zanimati za žanr horora, te pisati kratke priče i scenarije. Za poeziju se počeo zanimati kasnije, tijekom studija. Preferira pisati slobodnim stihom, jer mu to ostavlja više prostora za kreativnost. Poezija mu je raznolika, gotovo i suprotna: mnoge njegove pjesme su o ljepoti prirode i hrvatskih krajolika, druge o ljubavi i čežnji, dok u nekima prevladavaju gotički, pa i horor elementi.

Omiljeni hrvatski pjesnici su mu Dobriša Cesarić, Josip Pupačić, Miroslav Krleža, Đuro Sudeta, Ivan Goran Kovačić, Sanja Baković i Tin Ujević, a omiljeni strani pjesnici Dante Alighieri, Edgar Allan Poe, Percy Bysshe Shelley, Robert Frost, Paula Meehan, Shüji Terayama, Arthur Rimbaud, Chloe Victoria i Eva Mylle. Također je i filmofil, s posebnim zanimanjem za (prilično podcijenjenu) hrvatsku kinematografiju.

Živi i studira u Zagrebu. Trenutno traži producenta za scenarij koji je napisao, pod naslovom "Sunce žarko", i dovršava satiričnu kazališnu dramu "Drugi Berlin".

KIC 60 | Od informacije do kulture – 60 godina KIC-a

 

Povodom 60. obljetnice djelovanja Kulturno informativnog centra (KIC), u Galeriji Forum i drugim prostorima KIC-a otvara se velika slavljenička izložba, a javnosti će prvi put postati dostupan i sveobuhvatni online arhiv ove važne zagrebačke kulturne institucije.

Izložba se otvara 17. prosinca i ostaje otvorena do kraja siječnja.

Digitalni arhiv bogate povijesti zagrebačke kulturne scene – koji obuhvaća građu iz svih šest desetljeća KIC-a – omogućit će javnosti uvid u jedinstvenu povijest KIC-a kroz plakate, fotografije, tiskane materijale, filmske zapise i tonske snimke, čime se otvara prostor za novo čitanje kulturne povijesti Zagreba od 1965. do danas, a pregledavat će se putem web stranice arhiv.kic.hr.

Dinamični izložbeni postav čija centralna instalacija u Galeriji Forum prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježenog intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom, oživjet će dio povijesti KIC-a. Mozaično predstavljen arhivski materijal osvijetlit će ključne pojmove, pojedince i modele djelovanja ustanove, pružajući posjetiteljima uvid u onovremene kulturne prakse, društvene promjene i vitalnu ulogu ulozi KIC-a u oblikovanju kritičke misli u Zagrebu.

 

Program otvorenja:

 

19 sati

 

1. Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16

 

2. Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5

 

 

20 sati

 

1. Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5

 

2. Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band

Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5

 

 

Veselimo se Vašem dolasku!

 

S poštovanjem,

 

Andrea Grgić

KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR, Preradovićeva 5

              098649891

 

Četiri sezone – 4 Seasons: zimsko izdanje

 

Centar za kulturu Trešnjevka najavljuje zimsko izdanje programa „Četiri sezone – 4 Seasons“, koje će se održati u subotu, 20. prosinca 2025., od 10 do 18 sati, u prostoru Centra za kulturu Trešnjevka na adresi Park Stara Trešnjevka 1. Ulaz je besplatan. Riječ je o programu koji kroz čitavu godinu spaja umjetnost, rukotvorine i uradi-sam vještine te svako izdanje posvećuje smjeni godišnjeg doba. Zimsko izdanje donosi bogat, cjelodnevni sadržaj oblikovan za sve dobne skupine i za sve koji žele istražiti kreativne prakse, nabaviti unikatne blagdanske darove ili se upoznati s lokalnom nezavisnom kreativnom scenom.

Sajam okuplja autore iz zajednice Artizanat, dok je fokus programa usmjeren na poticanje lokalne izrade, kreativnog izraza i održivih pristupa stvaranju. Tijekom dana posjetitelji će moći razgledati i kupiti radove iz područja keramike, ilustracije, grafike, tekstila, suvremenog dizajna, recikliranih materijala i unikatnog nakita, kao i upoznati autore koji svojim radom obogaćuju zagrebačku umjetničku i obrtničku scenu. Naglasak zimskog izdanja stavljen je na ručno izrađene predmete visoke autorske vrijednosti, kao i na prezentaciju vještina koje posjetitelji mogu isprobati kroz radionice.

Zimski program donosi i bogat edukativni dio. Sudionici će imati priliku upoznati se s tehnikom ekoprinta kroz radionicu Studija OWN, koja polaznike uvodi u prijenos boje i uzorka biljaka na tkaninu. Tehnika makrame bit će predstavljena kroz radionicu izrade torbice u organizaciji Mijena Ceramics, pogodnu i za početnike i za polaznike s iskustvom. Posebno zanimanje privlači radionica izrade bedževa, koju vodi Smola čovječe, a koja će se odvijati tijekom čitavog jutarnjeg dijela programa. Program uključuje i radionicu 3D dizajna i izrade nakita pod vodstvom Funky Shapes, kao i radionice Angelica Rukotvorina posvećene izradi prstenja od kamenčića i japanskih terarija. Dio edukativnog segmenta čini i radionica osnova karikature koju vodi akademska slikarica Mia Maraković, namijenjena djeci i odraslima zainteresiranima za uvod u karikaturalni crtež.

Među autorima koji će predstaviti svoje radove nalaze se Mala Trgovina Užasa, Fine kovine, Funky Shapes, Angelica Rukotvorine, Studio OWN, Mijena Ceramics, Smola čovječe, June’s Morning, Nightfall, flamma i LEART. Njihovi radovi obuhvaćaju različite umjetničke i stilske pravce, od alternativnih i eksperimentalnih pristupa, preko prirodom inspiriranih motiva, do minimalističkih i dekorativnih zimskih estetika. Svaki sudionik predstavlja vlastiti kreativni identitet i doprinosi raznovrsnosti programa, dok zajednički stvaraju platformu koja osvježava lokalnu kulturnu ponudu u zimskim mjesecima.

Program će se održati u predvorju i na terasi Centra za kulturu Trešnjevka, što omogućuje ugodan protok posjetitelja, razgovor s autorima i sudjelovanje u radionicama u opuštenom, pristupačnom okruženju.

Za dodatne informacije posjetite službenu mrežnu stranicu: https://cekate.hr/program/4-sezone/

Mario Lobor | Palačinke

Prava poslastica, bez konkurencije - to su palačinke!

Tko se ne bi složio?

Smjesa od brašna, oko 200 grama, i dva jaja, pa malo ulja

I dva deci mlijeka, pa čaša mineralne vode, par žlica šećera

Te paketić vanilin-šećera, i prstohvat soli -

Samo sve treba još dobro izmutiti pjenjačom

I onda je spremno za tavu!

Jedna se peče samo minutu-dvije

Poprimajući zamamnu zlatnu boju

I šireći opojni miris slasti

Koji te ispunjava i glađu i toplinom.

Ispeci deset, dvadeset, trideset –

Što više, to bolje!

Od tako jednostavnog recepta

Jedan od najboljih deserata na svijetu!

Zarolane ili trokutaste

Premazane nutelom, ili linoladom, ili pekmezom od šljiva

Ili marmeladom od šljiva, ili marmeladom od jagoda

A može i med, ili javorov sirup…

Da ti rastu zazubice i kruli u trbuhu

A gladna radost ti plamti u očima.

Smaži jednu, dvije, tri, četiri

Tople i dobro namazane.

(Dobro namaži i po rubovima

Da ništa ne ostane suho.)

Ispuni želudac i dušu

I zalij ih toplim mlijekom, ili čokoladnim mlijekom, ili vrućom čokoladom -

Kakva divota!

Slasne, masne i slatke, palačinke!

Naklada Mala zvona | Predstavljanje slikovnice KLJUČIĆ i otvorenje izložbe ilustracija Lucije Mrzljak

Predstavljanje slikovnice Ključić

i otvorenje izložbe ilustracija

U ponedjeljak, 15. prosinca, u 19 sati, u knjižari-galeriji Kabinet Malih zvona (Savska 28, Cibonin prolaz) održat će se otvorenje izložbe ilustracija te predstavljanje slikovnice Ključić književnice Sanje Lovrenčić i ilustratorice Lucije Mrzljak. O slikovnici Ključić razgovarat će autorica Sanja Lovrenčić i Goran Čolakhodžić.  O knjizi: Polazeći od slučajnog događaja – cipele koja se razvezala i ključića nađenog na ulici – malena junakinja ove slikovnice govori o svojim najbližima. Svakome od njih takav bi ključić mogao nečemu poslužiti, nešto njihovo otključati: maminu vitrinu, tatinu tajanstvenu ladicu, pretinac s ljubavnim pismima u bakinom ormariću, prijateljičinu posebnu pernicu, bratovu kutiju s figuricama zmajeva i vitezova. U svakoj epizodi razmišljanja o ključiću „otključava” se neka slika iz svakodnevice te se polagano slaže slika obitelji. No djevojčica na kraju zaključuje da će ključić najbolje poslužiti njoj samoj, da njime može započeti priču koju će ispričati bratu. Tako autorice Ključića na poetičan način progovaraju o znatiželji i mašti kao dragocjenom dijelu dječje osobnosti.  Slikovnica je objavljena krajem 2024. i dobila je niz priznanja. Našla se na popisu dvanaest najljepše oblikovanih knjiga koji objavljuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica te ušla u uži izbor za nagradu „Ovca u kutiji”. Nalazi se na listama preporuka u nekoliko knjižnica. Namijenjena je djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta. Sanja Lovrenčić prvu je knjigu objavila 1987. godine. Bila je to knjiga pjesama; nastavila se baviti pisanjem poezije te je dosad objavila devet pjesničkih zbirki. Osim toga, napisala je niz romana i knjiga kratkih priča. Za svoj rad dobila je nekoliko književnih nagrada, među kojima se ističe nagrada „Ksaver Šandor Gjalski” za roman U potrazi za Ivanom. Neko vrijeme intenzivno se bavila pisanjem za djecu te je dvaput dobila nagradu „Grigor Vitez” – za knjigu Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić i za zbirku igrokaza Noina mačka; za slikovnicu Luda kuća dobila je nagradu „Ovca u kutiji” te „Ptičicu” dječjeg žirija nagrade „Grigor Vitez”. Bavi se i prevođenjem književnih tekstova, i za odrasle i za najmlađe čitatelje, s engleskog, francuskog i njemačkog jezika. Lucija Mrzljak, ilustratorica i redateljica animiranog filma, rođena je u Zagrebu 1990. godine. Studirala je na akademijama likovnih umjetnosti u Zagrebu, Krakovu, Pragu i Tallinnu. Završila je magistarski studij animacije na Estonskoj akademiji likovnih umjetnosti. Njeni studentski i profesionalni filmovi prikazivani su i nagrađivani na brojnim filmskim festivalima diljem svijeta. Film Eva (2022.) premijerno je prikazan na Berlinaleu 2023. te je ušao u uži izbor za Oscara 2024. Objavila je nekoliko ilustriranih knjiga za djecu u suradnji s estonskim i hrvatskim autorima. Knjiga Moj prijatelj Mačkodlak u suradnji sa spisateljicom Oljom Savičević Ivančević nagrađena je nagradom „Grigor Vitez” za najbolje ilustracije. Lucija također radi kao gostujuća predavačica na Estonskoj akademiji likovnih umjetnosti u Tallinnu i Sveučilištu Aalto u Finskoj. PROLISTAJTE SLIKOVNICU

Pratite nas na društvenim mrežama Instagram Facebook Web

Hrvati i Česi se zajedno smiju

U nakladi Udruge hrvatskih aforista i humorista, Hrvatsko-češkog društva i portala Digitalne knjige objavljen je Zbornik hrvatskih i čeških aforista Otisci vedrine koji je priredio Ivo Mijo Andrić. To je njegov četvrti ovogodišnji dvonacionalni zbornik hrvatskih i drugih europskih naroda, prethodno su u tom bilateralnom nizu tiskani zajednički zbornici hrvatskih s ukrajinskim, slovačkim i poljskim aforistima. Prošle je godine dovršena serija od pet zbornika u kojima je predstavljena aforistika u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, i svi su objavljeni i u digitalnom izdanju (digitalne-knjige.com). 

Uz Andrićev predgovor, pogovore zborniku Otisci vedrine potpisuju aforisti Mladen Vuković i Aleksandar Čotrić te predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac. 

O hrvatsko-českim kulturnim vezama u  pogovornom slovu piše Mladen Vuković  slijedi njegov tekst,

HRVATSKO-ČEŠKI MOST KOJI SE SMIJE

Duboke su povijesne veze hrvatskog i češkog naroda, a još živi i legenda da je praotac Čeh rodom iz Krapine. Do prije stotinu i nekoliko godina Hrvatska i Češka bile su u sastavu iste k. u. k. carevine, zatim u socijalističkim državama sa susjednim republikama, da bi od prije trideset i koju godinu postale samostalne države s demokratskim ustrojem. Česi su imali više sreće da su to doživjeli mirnim putem, dok su Hrvati na tom putu razdruživanja s Jugoslavijom morali proći kroz traumatični krvavi Domovinski rat. I zbog toga, očito, Česi imaju više naslijeđene darovitosti i smisla za humor pa im gotovo i zavidim što imaju bolje i duhovitiji filmove i romane od nas Hrvata. Ne možemo u svemu biti najbolji! Slavenska braća Česi čak su se uspješnije šalili i na ratne teme, primjerice Hašek o Prvom, Hrabal o Drugom svjetskom ratu, ili Kundera o staljinističkom totalitarnom režimu.

Željka Bitenc | Na život pravo imate

Radne nagrade, lažne komplimente, obojene izraste, sedefaste kapke, napudrana sjajna lica.
U gradovima koji nisu vaši, pronaći površne ljubavnike. Doživotnu vjernost jedinom. Samoću, pripadanje, priznanje, požrtvovnost.
Na sve nabrojeno, sva prava imate.
Ubod štikle, srebrnu pahulju - naušnicu, pismo glumcu, noćnu poeziju.
To je vaše, nasmijte se zluradu pogledu.
Sve vi, sve mi, rođene kao Afrodite, Hestije, Artemide
Uspravne, pognute, napredne, skrivene, zauzete, slobodne, mirne, vedre, svoje, naše, moje, tvoje,
Malagueña salerosa ste,
rasplesana, voljena, dragocjena.

Stevo Leskarac | Kule od sna

Slikaru - Zlatku Kauzlariću Ataču

Na scenskoj paleti, gospodar je slika.

Stigao je ovdje popločenom stazom.

Moj profesor stari riše obris lika

Zabavljenog britkom teatralnom frazom.

Njegove su slike u nervima kista,

U ugljenu crtež, i zjenici oka.

Na nagome tijelu linija je ista

Zavodljiva, tamna, gorda i duboka.

Za prostore zbilje velikog teatra 

Gradio je scenske gradove i kule.

Akustiku glasa i danas razmatra 

Kako bi se riječi glumca bolje čule.

U zvučni se prostor rastočila vika;

Optočena ciglom, iverjem i mrazom.

Moj profesor stari tkivo scene slika

U vječitoj igri s glumačkim iskazom.

Biserje samoće, Beletra, 2024.

Zoran Gavrilović | Dijete grada

Svi kažu: otišli bi do šume,
tamo je priroda – ptice i drveće,
možda i neko jezero.

U njemu je voda,
iznad jezera oblaci i sunce,
veliko i lijepo,
slobodno,
nije okovano zadahom gradskih smradova i smogom.

Šuma je spas,
šuma je razglednica
iz koje slobodni ljudi šalju pozdrave.

Ali ja ne želim živjeti u šumi.
Ja nemam okova.

Volim otići do šume,
prošetati se,
napuniti pluća.

Ali ja sam dijete grada.
Moja najranija sjećanja su stupovi od betona,
liftovi i nizovi požarnih balkona
zbog kojih moram jako nagnuti glavu
da bih vidio svjetlo.

Katarina Zadrija | Još nije tvoje vrijeme

Škripao je snijeg pod nogama

kao kad zagrizeš medenjak 

u šećernoj glazuri.

Večer je bila tiha, ugasili su zvuci. 

Ljudi su otvarali usta, 

do mene nisu dopirale riječi. 

A šećer je škripao... pod nogama

u snijegu, nosio miris cimeta, 

kao topla bakina kuhinja... 

Oko mene praznina.

Buku su stvarala svjetla farova. 

Kao gladne vrane u tihoj noći. 

Bila sam sama, do drva, mog drva.

Stoji kao Eva. Sama, ogoljela 

breza, s jednim zaostalim listom. 

Vjetar ga kidao, snijeg zaledio,

zadnjim snagama je šapnuo:

Odlazim, vrijeme je, al', ne da mi se! 

A kuda bi ti? Još nije tvoje vrijeme. 

_______________________________________________

Autor: Katarina Zadrija pjesma je objavljena u Zborniku s recitala Senje i meteori 2025.

Zorica Antulov | Bijeg

Poezijo, tiha vladarice moja, 

ogrnuta plaštem smaragdnim u noći, 

bježala sam šumom gdje ne zbore vile. 

Krila se od tebe gdje me nećeš naći. 

Ko robinja tvoja il’ vestalka, isto, baš

na isto dođe kad te stalno prati

pa ogrće plaštem smaragdnim il’ plavim 

i poziva pjesmom kojoj moraš prići. 

Poezijo lijepa, jantarna i zlatna,  

kraljice mog bića, dok bridi tvoj biljeg, ja ne vidim cestu, ljude niti stvari. 

Stog krijem tvoj pečat i planiram bijeg. 

Poezijo, tiha vladarice moja, 

ogrnuta plaštem smaragdnim u noći, opet bježim šumom gdje ne zbore vile. 

No ćutim tvoj lahor, znam da ćeš me naći.

CeKaTe | Sveta Lucija u Prečkom – kulturno-blagdanski program za sve generacije

 

Centar za kulturu Trešnjevka i Vijeće mjesnog odbora Prečko pozivaju građane na obilježavanje blagdana Svete Lucije, koji se tradicionalno slavi kao dan svjetla i sijanja pšenice – simbola nade, obnove i topline doma. Program će se održati u subotu, 13. prosinca 2025. u 18 sati u Velikoj dvorani Društvenog doma Prečko (Prečko 2a), a ulaz je slobodan.

Događanje započinje prigodnim otvorenjem „Tihi sjaj u srcu“, nakon čega će uslijediti niz nastupa koji predstavljaju zajednicu Prečkog u blagdanskom ozračju. Djeca iz Dječjeg vrtića Prečko, skupina Suncokret pod vodstvom odgajateljica Helene Duić i Ivane Pedisić, izvest će pjesmu i igrokaz „Sveta Lucija“. Nastavlja Veliki zbor Osnovne škole Prečko pod ravnanjem prof. Irene Mrduljaš Jelinčić, a potom Mali zbor Osnovne škole Nikola Tesla s izvedbom pjesme „Božić dolazi (Nova generacija)“ pod vodstvom Marijane Kovačić. U programu sudjeluju i „Vatrene vjeverice“ iz Udruge za podršku osobama s intelektualnim teškoćama Grada Zagreba, kao i KUD „Zrele Trešnje“, KUD Croatia te Mješoviti pjevački zbor Zrele Trešnje.

Za najmlađe će se od 19:00 do 19:45 održati kreativne Eko–Etno radionice. Djeca će imati priliku posaditi pšenicu u posudicama od recikliranog materijala te izraditi blagdanski ukras uz vodstvo Udruge Zeleni klik! Zagreb. Paralelno će se izrađivati i mirisni tradicionalni ukrasi, kuglice od naranče i klinčića pod vodstvom Svjetlane Bobinac.

Blagdanski duh zajednice dodatno će obogatiti izložbe i štandovi: kreativni radovi Dječjeg vrtića Prečko, unikatni radovi Kluba „Vjeverica“, prezentacija vatrogasne opreme i projekta „Vatrogasna Kapljica“ DVD-a Prečko, štand „Božićno štivo“ Knjižnice Prečko, likovna izložba Udruge Prečko 50+, radovi udruge Treća životna dob Trešnjevka Zagreb, kao i programi udruge Zeleni klik! Zagreb.

Program Svete Lucije u Prečkom osmišljen je kao večer svjetla, zajedništva i čuvanja tradicije koja povezuje generacije. Događanje je financirano iz Plana potreba Vijeća mjesnog odbora Prečko.