Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 24. studenoga 2025.

Likovno-kreativna radionica | Čizmice iz mašte

Poštovani,

ovim putem Vas pozivamo da popratite likovno-kreativnu radionicu  "ČIZMICE IZ MAŠTE" ususret blagdanu Svetog Nikole. Radionica je namijenjena djeci od 3 do 12 godina starosti, a održat će se u utorak 2. prosinca 2025. godine, s početkom u 17:30 sati, u prostorijama DVD-a Vinica. 

Prijava je obavezna putem e-maila: mak.radionice@gmail.com ili ispunjavanjem prijavnog obrasca putem Google obrasca: 

https://forms.gle/fU983uA2c9CBe26V7

Donacija za sudjelovanje iznosi 5 eura po djetetu, a za dvoje ili više djece iz iste obitelji 4 eura po djetetu. Donacije će biti iskorištene za pokrivanje troškova materijala i organizacije radionice.  

Broj mjesta na radionici je ograničen. 

Veselimo se Vašem dolasku i medijskom praćenju našeg događanja kako bismo zajedno širili pozitivne priče iz naše zajednice.

Za dodatne informacije slobodno nam se obratite.

Srdačan pozdrav,

Jasmina Jakopanec, mag.art.
predsjednica udruge Mala akademija kreativnosti
+ 385 99 746 9479

Nikola Šimić Tonin | Crteži Ivana Tomljanovića

POTEZ JEDNE CRTE


Iako vješt u potezu, preciznog i brzog opažanja ne ustrajava u anatomskoj dosljednosti prikaza ljudskih likova. Nezadovoljava konačni završeni izričaj. Već komunikacija i dijalog sa objektom prikaza. Ustrajan u realnom prikazivanju, odustaje od renesansne dopadljivosti i dosljednosti, zavodljivosti i barokne punoće u kojoj svjetlo i sjena utječu na mogućnosti uzdizanja crteža do zaokružene i samodovoljne likovne discipline.

Potez jedne crte, odlika najvećih, mada Ivan kada i to dosegne, često ostaje nedosljedan i podliježe docrtavanjima iako neosporno vlada svim crtačkim tehnikama u profesionalnoj i radnoj terminologiji određen, često je neke od kompozicija profesionalno odrađivao.

Pomalo naivno, dječji izričaj, i kod slika starca, izraz dječjeg motiva. Kontrasni fenomen naivnosti koji nije produkt manipuliranja i predumišljanja, stav i opredjeljenje, da to bude takvo kako jest kad kroz kroki napravi čudo, kad komponira veliki crtež koji koristi u izradi tapiserija, odstupa od konkretnog rasporeda zgrada, crkava... nitko se ne bi usudio napraviti takav grad. Usudio se Ivan.


 

Simbad Hadžić | Osvrt na 11. zbirku poezije Lorene Galeta: "Kostelacija"


Kroz ovakvu zbirku, kroz koju nas provodi autorica, nije potrebno puno riječi. Ova nas stihozbirka uvodi u još jedan krug, onaj specifičan, teško umornih kapaka, i njene borbe protiv lošeg. Spisateljica nas baca u ekstaze, svojim izrazito velikim vokabularom, a prilično jakim riječima, koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnima.

Dok sam čitao, često sam se puta zapitao, kada će svijet postati pošten? Pjesnikinja je samohrana majka dvije predivne djevojčice, i ona sama pokazuje - koliko ju je pisanje ohrabrilo. Jedino snažne žene mogu napisati ovakvu fantaziju, famozno istančanim ritmom zbirke. Baš kao i utjecajem mišljenja, da odustajanje ili bježanje - nije rješenje. Književnica iznova pokazuje i dokazuje, da je zapisivanje - njeno vrlo intenzivno oružje kojim profesionalno barata. I na taj način, uklanja sve probleme i konkurenciju.

Svakako preporučujem da se prepustite stihovima, uz koje ćete se i vi zapitati - ima li pravde i hoće li je ikada biti? Čitajte Lorenu Galeta! Pronađite i vi svoje oruđe, za pobjedu svega negativnog.

Milkica Ursa | Zemlja u kapi


Svaki dan odnosio sam

zemlju u kapi

maslini

da je nahranim.

Iskopavao rukama,

izvlačio ispod oštrih kamenja.

Naša sirotinja

nije se mogla zamisliti.

Da se dobije plodne zemljice

iz kamenih su brda

nicale kuće,

a u vrtu rasla maslina.

Tepali smo joj: „Dobra naša!“,

milovali deblo,

obećavali da ćemo urod u bisagama nositi,

na sajmu prodavati, mnoge nahraniti.

Grane joj se povijale,

listovi lahorili,

more se ogledavalo u njima.

Glatka kora uzvraćala mekoćom

težačkim rukama,

nudila gnijezdo lastama.

Nadajući se da djeca neće okusiti gladi

satima smo veslali na druge obale,

ne zaboravljajući nikada u kapi ponijeti šaku zemlje

maslini.


Sanjali smo pod teretom.

Djeca nam danas sanjaju pod teretom turizma,

samo da maslinu ne zaborave.


Slava Rosandić | Snježni psić





















Pršte raspršene grudice
bjeličaste pahuljaste mrljice
lebdeć' na sve strane
kuštrave livadice zaigrane...
Tko to snježni nosić ima
kog to ogrnula sad je zima?
Psić svoj repić
ukrug lovi
paperjastim oceanom
rasnježen sad plovi.

Ivana Kranželić | Vatra je bila gladna


Vatra je bila gladna
Kuća je bila stara.
Vrata su škripala.
Što ćemo s njima ?
Na vatru !
Vatra je gladna.

Ladice pune uspomena
Ne volim takve ladice.
Što ćemo s njima?
Nahranimo vatru.
(Vatra je bila gladna)

Vjenčana slika na zidu
Retuširana
Kako se već to radilo.
Koga ste se vraga ženili ?
Na vatru, gorite bijeli velovi !

Gorjelo je kao vikinški brod
Vatrogasci su došli pitati
„Treba li vam pomoć  ?!"
Rekli smo :“ Oh, ne.
Sve ćemo spaliti sami.“


Gorjelo je čitavu noć.
U zoru je vatra s neba
donijela jutro.
Nismo još gotovi, mislim.
Ali negdje valja povući crtu.


Naklada Semafora | Crni petak - 20% popusta do 30.11.2025.l

 


Stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom : uloga zavičajne zbirke u kulturnom turizmu"

 


NARODNE KNJIŽNICE I KULTURNI TURIZAM

 

Gradska knjižnica Kaštela u utorak 25. studenoga 2025. u vremenu od 9.00 do 14.00 sati u Nadbiskupovom Kaštelu u Kaštel Sućurcu organizira Stručni skup Baštinske ustanove kao pećine s blagom : uloga zavičajnih zbirki u kulturnom turizmu.

 

Na Skupu će sudjelovati predavači iz hrvatskih baštinskih ustanova (knjižnica, muzeja i arhiva), kao i predavači iz javnih ustanova, instituta i udruga koji se bave očuvanjem kulturne baštine, prikupljanjem građe za zavičajnu zbirku i izdavaštvom, kao i organizacijom različitih događanja čiji je osnovni cilj povećanje vidljivosti kulturne baštine i zavičajne zbirke u javnosti.

Glavna tema stručnog skupa, koji će se održati uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela bit će nematerijalna baština, odnosno uloga zavičajnih zbirki baštinskih ustanova u kulturnom turizmu.

Nakon uvodnog izlaganja Renate Dobrić, ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela pod naslovom Uloga Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela u kulturnom turizmu Grada Kaštela : knjiga „Legenda o sućuračkom topu“ - primjer implementacije kulturne baštine u kulturno-turistički proizvod : uloga odnosa s javnošću u predstavljanju zavičajne zbirke, pozvana izlaganja održat će: doc. dr. sc. Romana Lekić: Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu : Slavne hrvatske književnice otvorile su „vilinska vrata“; doc. dr. sc. Vlatka Lemić, Sveučilište u Zagrebu / ICARUS Hrvatska: Digitalne platforme za promicanje kulturne baštine; mr. sc. Martin Šolar, Kobariški muzej Prvog svjetskog rata - Slovenija: Značaj Kobariškog muzeja Prvog svjetskog rata za kulturni turizam Slovenije; dipl iur. Ante Ćaleta, voditelj podružnice Split Hrvatske matice iseljenika: Zavičajni projekt Tamo gdje su moji korijeni i mr. sc. Toni Marić, kordinator Organizacijskog odbora Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Digitalizacija, arhiviranje, očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine“ - BiHNematerijalna kulturna baština i kulturni turizam.

U drugom dijelu Stručnog skupa bit će predstavljeni primjeri očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine, pa će tako Melinda Grubišić Reiter, voditeljica Matične razvojne službe za Šibensko-kninsku županiju održati izlaganje: Zavičajna zbirka Sibenicensia – temelj očuvanja i promocije šibenske kulturne baštine, a potom će uslijediti sljedeća izlaganja: Ivana Bakarić i Milojka Skokandić, Gradska knjižnica Korčula: Virtualna Korčula (VirKo) - digitalna zbirka korčulanske knjižnice; Boris Filipović Grčić, ravnatelj Muzeja Sinjske alke: Sinjska alka i nematerijalna kulturna baština: deset godina Muzeja sinjske alke; Snježana Kordun, kulturni antropolog, Abeceda Poljica: Poljička baština u kontekstu kulturnog turizma; Daria Domazet i Anđela Vrca, Muzej Cetinske krajine - Sinj: Liskanove avanture : primjer promocije kulturne baštine kroz priče za djecu; Ingrid Srdanović i Natalija Šegvić, Gradska knjižnica Marka Marulića - Split: Digitalizacija baštine kao turistička vrijednost : primjer GKMM Projekt Marulovim stopama; Jelena Mihnjak, Gradska knjižnica Vrgorac: Zavičajna zbirka u Vrgorcu; Jasminka Borzić i Renata Dobrić, Gradska knjižnica Kaštela: (Ne)zaboravljeni kaštelanski književnici iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela : projekt Čitajmo Kaštelane!; Ivana Jakšić, Gradska knjižnica Kaštela: Kad priča čuva baštinu; Sonja Jurat, Gradska knjižnica Kaštela: Čuvari kaštelanske baštine; Samanta Samardžić, Državni arhiv u Splitu: Državni arhiv u Splitu – uloga i važnost u istraživanju i predstavljanju baštine; Marica Tadin, prof. glazbene kulture, KUD Ante Zaninović, SŠ Braća Radić  Kaštela: Knjiga „Kaštelanska narodna četvorka“ i Ante Žanić, predsjednik udruge Biblijski vrt Stomorija - Kaštel Novi: Svetište Gospe Stomorije i Biblijski vrt u Kaštel Novom.

Gradska knjižnica Kaštela Stručni skup Baštinske ustanove kao pećine s blagom na temu očuvanja nematerijalne baštine, zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine u baštinskim ustanovama organizira treću godinu za redom, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više informacija: gkkstrucniskup@gmail.com i 021 226 001, 021/228 296 i 021/230 833.

Poveznica:

https://gkk.hr/istaknute-vijesti/strucni-skup-bastinske-ustanove-kao-pecine-s-blagom-uloga-zavicajnih-zbirki-u-kulturnom-turizmu-program/

 

Lorena Galeta | Posrebrena


Lelujavo nadahnuta,

Kao stasita djevojka.


Zapravo, tajnu čuva,

Znanu vrlo rijetkima.


Prhka je vila-

Ples otpočela.


A noć joj kao vodilja

Magiju omogućava..


U mitsko je biće pretvorena-

Oslobođena svih predrasuda.


U tami oživjela-

Lišena strahova.


Misteriozno spremna,

-vrtloge je potaknula.


Svjetlucava krila raširila,

Ka zvijezdama poletjela..


Raspršila se retorika,

Pravi pečat zadobila..


Mjesečinom obasjana

-niknula je razgranata.


Stanuje na oblaku, gipka-

Posuta prahom kovitlaca.




petak, 21. studenoga 2025.

Objavljena nova Bilosnićeva zbirka u Rumunjskoj

Sredinom studenoga 2025. godine iz tiska je, u izdanju rumunjske kuće Editura Pim, u sklopu Biblioteci Universalis Colectiile Revistei višejezičnoga časopisa Orizont Literar Contemporan u Bukureštu i Iaşiju, izišla nova zbirka pjesama istaknutog hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića – „Na velikom bijelom otoku“ / „On a Great White Island“ / „Pe o mare insulă albă“. Riječ je o reprezentativnom trojezičnom izdanju, tiskanom na rumunjskom, engleskom i hrvatskom jeziku, koje na 132 stranice objedinjuje pjesnički i likovni segment autorova stvaralaštva.

Na engleski jezik zbirku je preveo poznati hrvatski prevoditelj Roman Karlović, dok je za prijevod na rumunjski zaslužan ugledni rumunjski pjesnik i urednik izdanja Daniel Dragomirescu, jedan od najvažnijih promotora suvremene europske poezije u Rumunjskoj. Knjiga je opremljena i Bilosnićevim kolorističkim ilustracijama iz njegovog cijenjenog slikarskog ciklusa „Mediteranski pastel“, čime se dodatno naglašava estetska cjelovitost i međusobna prožetost njegovoga pjesničkog i likovnog rukopisa.

U rumunjskim je književnim krugovima Bilosnićevo pjesništvo tijekom posljednjih godina steklo izrazitu prepoznatljivost. Kritičari ga često opisuju kao autora „misaone napetosti i mitske imaginacije“, pjesnika koji kroz intimni ton i istančane slike stvara prepoznatljiv simbolički kozmos. Njegova poezija, kako navodi nekoliko rumunjskih ocjenjivača, uspijeva spojiti meditativni karakter mediteranskog krajolika s egzistencijalnim pitanjima univerzalne ljudske sudbine.

Istodobno, Bilosnićevo pjesništvo povremeno izaziva rasprave svojom naglašenom lirskom ekspresijom i slobodnom metaforikom, koju dio kritike ističe kao snagu – a dio kao izazov čitateljskoj interpretaciji. No i jedni i drugi slažu se u ocjeni da je riječ o autoru iznimne poetske energije, čije se slike i ritmovi duboko urezuju u čitateljski doživljaj.

Nova zbirka u Rumunjskoj donosi izbor pjesama iz nekoliko ranijih Bilosnićevih izdanja, među kojima su: „Odisejeve pjesme“ (2007.), „Molitve“ (2009.), „Kuća“ (2010.), „Ogledalo“ (2011.). Riječ je o razdoblju u kojemu je Bilosnić oblikovao neka od svojih ključnih poetskih obilježja – od duhovne meditativnosti i mitskih motiva do introspektivnog propitivanja doma, identiteta i suvremene stvarnosti. Upravo zato ova zbirka predstavlja reprezentativan presjek njegove zrele poetske faze.

Objavljivanje „Na velikom bijelom otoku“ ujedno je deveta knjiga Tomislava Marijana Bilosnića objavljena u Rumunjskoj, čime se potvrđuje njegov status jednoga od najprevođenijih i najprisutnijih suvremenih hrvatskih pjesnika u toj zemlji. Sustavna recepcija njegovog rada u Rumunjskoj rezultat je dugogodišnje suradnje s rumunjskim književnim institucijama, časopisima i prevoditeljima, ali i temeljite zainteresiranosti rumunjske publike za poetske glasove Mediterana.

Novo izdanje tako predstavlja još jedan važan doprinos hrvatsko-rumunjskim kulturnim vezama, ali i još jednu potvrdu međunarodne vidljivosti Bilosnićeva književnog opusa, koji u kombinaciji poezije i slikarstva sve snažnije gradi prepoznatljiv umjetnički identitet na europskoj kulturnoj sceni.

Lada Franić | Izbalansirana


Pričaj mi o
Disciplini o
Redu o
Radu o
Ravnoteži u
Životu u
Svemiru.

Smiješno!

Ravnoteža je
Za one
Koji
Nikad
Nisu
Iz
Gorjeli
Iz
Nutra.
Mi
Ni
Smo
Takvi
Likovi
U
Priči
U
Pjesmi...
Lirski mi
Subjekt
Uvijek
Na
Jebe.
Zato
Nisam
Stabilna
Kad
Si
Blizu.
Eksplozija
Sam
S pauzama.
Ti si hiperfokus
i
Stvaraš
Čudesa
Ja tmuša
Koju
Gutaššš.

Ne
Pokušavaj
Popravljati!
Ne
Pokušavam
Ni ja!
Svoj sam ritam
Neuredan,
Nepredvidiv,
Ži
Lav.
Kad gorim,
Stvaram
Svjetove.
Kad
Mir
Ujem,
Dišem
Pepeo.

Oboje
Sam
i
Nisam.

Svašta
i
Ništa.

Uvijek
Kasnim
i
Snimm.

Bosiljka Ćurković | Mom mužu, veljača 2014.


Zora te čeka.

Na poštama plavim

galeb te zove,

na kalumama mriža.


U sjaju plavog morskog dragulja

blistaju mriže.

I dok ih tvoja čvrsta Ruka diže

zlato se cidi ulovljenog Ranog sunca.


 U domaku škrape

čipkasta bijela pjena

umiva tvoje ruke,

 i misec je tvoja sjena.


On je tvoj brat,

vidi muku, patnju i tugu.

A ti, bez imalo sebičnosti,

sa srcem punim radosti, dajući sebe.


Pratiš šum valova,

osluškujući buru i jugo.

I sve bote. 

Jači od svega.


Sa svojom vjerom u Svevišnjega

hraniš Obitelj svoju,

nesebično dijeliš trude i muku,

daješ svima blagoslov teških žuljevitih ruku.


Dignutih mriža

od Brača do Amerike

bez imalo ohole buke i cike.

Sa skromnosti koja je tvoja sestrica.


 I uvijek nasmijana lica,

poklanjaš ribu,

znak naše vjere,

Otimati se iz svake nevere.


Hvaleći Božju providnost,

u jubavi za bližnjega svoga,

o mužu moj, ribaru moj,

Ti si blagoslov milostivog Boga.



Rikard Dimić | Jednog dana voljet ćeš me opet


jednog dana voljet ćeš me opet
kada riječi zapeku
kao prva rana na mladoj koži
i sve bude odšućeno
i zaboravljeno
i lišeno srama
zar voljeti nije lako
kad za krivnju krivca više nema
a ispod pera
neke nove riječi žive
jutrom ustaješ sama
pa se predaš
toj lakoći
sve druge staze
najednom su krive
kreni u tišini
zaroni u moje misli
i sve ono što jesam
vidjet ćeš k'o vrijedno
ti i ja
više nismo isti
no sjest će sve na svoje mjesto
jednom

Zoran Gavrilović | Stol


Stol je jedan od najstarijih i najvažnijih komada namještaja u ljudskoj povijesti. Od kamenih ploča i drvenih dasaka u prapovijesti do današnjih modela od stakla i metala, stol je oduvijek bio središte života – mjesto susreta, razgovora, dogovora i tišine nakon ručka.

Ali ja sam toga jutra trebao sjesti za stol, a stola nije bilo. Nije bilo ni stolice. Samo promaja i ono palucanje jezika, da te uhvati jeza u rano, kišno jutro.

Na izlazu sam joj prostro tepih. Nikada je nisam imenovao, ali ona je znala. Sama se povukla. Zdravstveni problemi, zamor od posla. A imala me je u šaci. Sve što je činila, slagalo se kao kamenčići na spomenik stroja sastavljenog od zakona, pravila i zamki – sve na dobrobit djece. Samo što je odlučila da mojoj djeci podari dobrobit života bez roditelja.

„Dobro jutro, Kolinka.“

„Dobro jutro, Zorane. Tražili ste me?“

„Ne vas, ali ako nema nikog drugog, pristajem na vas. Vani pada kiša, a ja sam umoran.“

„Ah, kakva melodramatična izjava. Recite mi, što mogu učiniti za vas?“

„Ništa. Ili gotovo ništa. Volio bih da se poštuje sudska presuda da viđam djecu.“

„Pa poštuje se, Zorane.“

„Ne ako ih ne viđam.“

„Na što točno mislite?“

„Udomitelji su bili bolesni, pa zabrana. Onda je moj sin bio bolestan, opet zabrana. Prošla su dva tjedna bez viđanja.“

„Pa to je opravdano, Zorane. Što biste vi htjeli?“

„Zašto onda u bolnicama dopuštaju posjete? Mislite li da je i to pogreška sistema?“

„Jako ste pametni, Zorane, ali mudrovanje vas neće daleko odvesti. Morate imati razumijevanja. Kad budem znala nešto više, nazvat ću vas.“

Razgovor je bio gotov. Kolinki ne treba puno da se izgubi u hodniku, nestane iza stroja za kopiranje, preklopi se u neki spis i dočepa police. Tamo je sigurna – dok ne dođe sljedeća stranka.

Izlazim iz centra. Vrata na ulazu otvaraju se poput pluća na respiratoru. Krajičkom oka vidim zaštitara u crnom kako diže utege. Ploče na šipki zveckaju, a njegovo lice zategnuto je od napora, kao da će se posrati.

Odlazim do auta i zovem svog odvjetnika.

„Dobro jutro, Janko.“

„Dobro jutro, Zorane.“

Izlažem mu svoj razgovor, ali vidim ga pred sobom kao da smo na video pozivu. Odmahuje rukom, pa iz svoje smeđe torbe izvlači češalj i popravlja zaliske.

„Zorane, tebe oni stvarno ne vole. Pomiri se s tim. To su zgrade i institucije, a protiv njih se ništa ne može.“

Klimam glavom, u znak pomirbe.

„Ali ne brini se,“ kaže Janko, „ja i u tim zgradama znam pronaći ljude. Takav ti je moj posao. Naći ću nekog – jednog čovjeka ili ženu – i on će za tebe imati razumijevanja.“

„A da uplatim loto?“

Janko šuti, pa ipak pita:

„Imaš li neke sigurne brojeve?“

„Naravno, Janko. Igrat ćemo rođendane moje djece.“

Poklapa mi slušalicu. Lud je čovjek koji traži utjehu od odvjetnika. A ja sam lud. Malo lud, ili puno lud.

Jedino što mi preostaje jest jutarnja kava.

četvrtak, 20. studenoga 2025.

Najava humanitarnog koncerta za djecu

 

Poštovani,

Sve vas srdačno pozivam na koncert Pjevačkog zbora Immaculata iz Požege uz orguljaša Krešimira Klarića, koji će se povodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva održati kao humanitarni koncert za Marijine obroke, odnosno za siromašnu djecu diljem svijeta. 

Koncert će se održati u nedjelju 23.11. u 20 sati u Župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića  u Zagrebu (Pešćenica). Ulaz je slobodan, a donacije su dobrovoljni prilozi. 

Molim da najavom koncerta pridonesete ovoj humanitarnoj akciji ako i ne uspijete prisustvovati!
U privitku su svi materijali za najavu.

Ovim koncertom zaključujemo Ciklus koncerata povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva koji smo održali u Ozlju, Hvaru, Gini, Ljubljani i Osijeku te završavamo ovogodišnju sezonu Hrvatske udruge Ars Organi Sisciae. Zahvaljujem svima na suradnji i svima želim mir i toplinu tijekom nadolazećih blagdana, a svu sreću i uspjeh, a ponajprije zdravlje u Novoj godini!

Do sljedeće glazbene prilike, svako dobro
Valentina Badanjak Pintarić
predsjednica HUAOS

HUMANITARNI KONCERT ZA MARIJINE OBROKE
povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

U nedjelju, 23. studenoga 2025. u 20 sati, na blagdan Krista Kralja svega stvorenja, u Župnoj crkvi blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu održat će se humanitarni koncert za organizaciju Marijini obroci (Mary’s Meals). Time se svečano zaključuje ciklus Lijepa naša domovino / S milostju prik mora i uz goru, posvećen 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koji je proteklih mjeseci obuhvatio Ozalj, Hvar, Glinu, Ljubljanu i Osijek, a svoj vrhunac doživljava upravo u Zagrebu.

Koncert organizira Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a umjetničku ideju i vodstvo ciklusa potpisuje Valentina Badanjak Pintarić.

Na koncertu će nastupiti Pjevački zbor medicinskih sestara “Immaculata” iz Požege, pod vodstvom Josipa Prajza i Krešimir Klarić, orguljaš, skladatelj i pedagog, glavni orguljaš Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu.

Zbor Immaculata, osnovan 1997. godine pri Hrvatskoj katoličkoj udruzi medicinskih sestara i tehničara, najstariji je takav zbor u Hrvatskoj. Njihova glazba prožeta je poslanjem služenja i milosrđa. Još 2016. godine željeli su prihod od svojeg prvog albuma Mariji s ljubavlju darovati Marijinim obrocima; kako to tada nije bilo moguće, sredstva su upućena bolnici u Kamerunu. Sada, gotovo deset godina kasnije, njihova se prvotna želja ostvaruje – koncert je posvećen upravo djelu Marijinih obroka.

Program koncerta posvećen je Blaženoj Djevici Mariji – Kraljici Hrvata, duboko ukorijenjenoj u hrvatskoj duhovnoj i glazbenoj tradiciji. Na blagdan Krista Kralja, koji simbolično zaključuje liturgijsku godinu, koncert ujedinjuje motive kraljevstva vjere, milosti i zajedništva – Kristova, Marijina i Hrvatskoga. Publika će moći čuti djela od gregorijanskog korala Salve Regina do suvremenih skladbi hrvatskih skladatelja: Vlade Sunka, Josipa Prajza, Ivana Sučića, o. Kamila Kolba, Maje Majcen i Ante Canjuge. Program uključuje i orguljsku improvizaciju Krešimira Klarića na napjev Ti, Kriste Kralj si vjekova iz 17. stoljeća.

Sav prihod i dobrovoljni prilozi prikupljeni tijekom koncerta bit će donirani za Marijine obroke, svjetsku humanitarnu organizaciju koja svakodnevno osigurava obrok i obrazovanje milijunima djece u najsiromašnijim dijelovima svijeta. Koncert tako povezuje umjetnost i djelatnu ljubav, potvrđujući dugotrajnu vezu glazbe i dobrotvornog djelovanja u hrvatskoj kulturi.

Ulaz je slobodan, uz mogućnost dobrovoljnog priloga.
Adresa: Ivanićgradska 71, Zagreb.

Na blagdan Krista Kralja, ovaj koncert povezuje tri kraljevstva – Kristovo, Marijino i Hrvatsko – u glazbenoj molitvi zahvalnosti. Vjera, zajedništvo i dobrota srca temelj su svakog kraljevstva ljubavi!