Danijela Dragaš | Vampir

Pisma mojoj kćeri: pjesme za moju djevojčicu

Na noć Svih svetih moja mama (tvoja baka) nazove da kaže

da ti je u Zagrebu zapalila svijeću zadušnicu i donijela cvijeće iz svog vrta.

“Osjećam se mrtvom,” kažemo joj. 

„Ne budi smiješna, nisi mrtva—samo nisi kod kuće,
među svojim ljudima, ne govoriš svojim jezikom.”

Što ako je u pravu?

Nema zvuka kad zaključavam vrata svoga stana;
kad koračam prema luci da gledam oblake 

što plove iznad more koje ne mogu ni vidjeti. 

Čovjek s tetoviranim licem pita sviđa li mi se ovdje.
Stojimo na rubu vode, gdje galebovi rone i kriče.
„Ovo je Aotearoa,” kaže,
„i trebala bi se osjećati počašćenom što ovdje živiš.”

Skupina azijskih turista ulazi u muzej,
gdje izblijedjeli portret čovjeka
koji je prije više od sto godina kopao kauri smolu na sjeveru,
i drugog koji je donio reznice mladih loza
iz svoga kamenog, dalmatinskog sela,
vise u staklenoj vitrini u kutu,
pokraj sepija-fotografija kineskih kopača zlata
čije crne pletenice dodiruju rubove njihovih tunika.

Vani me izdaja gradskog horizonta ujeda.

Vidim njegove kuće što se grčevito drže brežuljaka,
lelujave sjenke ljudi iza osvijetljenih prozora.

Tri desetljeća živim među tim zidovima,
krećući se u sjenama poput nemirnog duha—vampira.

Tko je onda bila žena
koja ti je pjevala uspavanke?

Jasna Popović Poje | Fišek kestena

Ne, ne mogu u jesen bez njega.
Ne mogu bez papirnatog fišeka

vrućih, pečenih kestena.

Kako samo pomamno otvaram

novinski smotuljak pun

čađavih kuglica raspukle kore.

Kako se samo smiješim

dok ih onako još vruće, pune dima,

stavljam u usta ne bojeći se

da ću opeći tanko nepce.

Što su prsti čađaviji,

ja sam sretnija,

što im je okus slađi,

ja sam veselija.

Ne, ne mogu u jesen bez 

smotka od papira

punog čađavih okruglica

izvana hrskavih, iznutra mekanih.

Zbog njih sam pohotna,

zbog njih sam nezasitna,

zbog fišeka s kestenima

jednostavno sam neprepoznatljiva.                       

Ne, ne mogu u jesen bez njega...

    

                                                           

Rikard Dimić | Krenimo od kraja

otpuštam svoj život

uz zvuke mozartove četrdesete

jedva ju još pamtim

srušio sam se samo

u jesenjem lišću, uz cestu

u tišini divljih kestena

šuštanju između dječjeg smijeha

udaraca drvenih figura po ploči

puštam bezbrigu na livadi

bakin makov kolač

majčin svilen obraz

puštam visine jablana

tvoj ponos, tvoje suze i tvoje nade

vaša rođenja

i nerođenja

puštam vaše zagrljaje

iz dlana mirnog i znatiželjnog leptira

kojeg ste voljeli

cjelove na dar, uzete i date

puštam svoju snagu

psa koji je volio dječaka

očeve rijetke suze

čujem taj opojan zvuk

ave maria

suze mi idu

kako je lijepo

...

u tišini, kad nije ostalo ništa

vrhovima prstiju dotičem zemlju

gdje stabla rastu

u svojoj Istini

ne puštam Ljubav

nju jedinu nosim sa sobom dalje

gdje god to bilo

Slava Rosandić | Istanbulski čemer

Uza sav

kinđurav rusvaj

mnogoljudnog meteža

kakofoniju raspletenih

euroazijskih jezika

mističnost veličajnih

mramornih

veduta;

uza svu

krotkost bosporskoga plavila

grkost svesvjetskijeh začina

ćutilsvetost i svirepost

iskonskoga Istoka - 

uza sva minula i supostojana carstva;

carstva nasrtaja

carstva  preobilja

carstva rasipanja...

uslijediše:

doba posrnuća

doba zamiruća

doba rasprsnuća 

poput nara

krvavijeh

propadanja...

Listopad 2025. – iznimno uspješan mjesec za hrvatsku satiru i aforistiku

Početkom listopada je održan 23. po redu „Satira fest“ u Beogradu, gdje je svoj zapažen nastup imao tajnik udruge, književnik i satiričar Zlatko Tomić, između četrdeset odabranih sudionika završne večeri. Krajem mjeseca u poljskom Wroclawu održana je Prva međunarodna aforistička konferencija „Magnum in Parvo“ s predavačima i sudionicima iz petnaestak država na kojoj je iz Hrvatske sudjelovao Dražen Jergović. Nije se mirovalo niti s objavljivanjem autorskih knjiga humora i satire, a Ivo Mijo Andrić priredio je zbornike hrvatskih i poljskih „Zvijezde nas gledaju s neba“ te hrvatskih i čeških aforista „Otisci vedrine“, čime se dodatno ojačala međudržavna književna i kulturološka suradnja o kojoj se malo gdje u književnim krugovima govori, nažalost.

Dopredsjednik Udruge hrvatskih aforista i humorista – Dražen Jergović – pisac, satiričar, humorist, aforist, pjesnik, urednik i recenzent u mjesecu listopadu uvršten je u brojne međunarodne zbornike književnih radova, ostvario je nekoliko inozemnih suradnji te je dobio niz značajnih nagrada, samostalno ili ispred udruge. Evo pregleda:

- Diploma "Magnum In Parvo Limerick", Wroclaw, Poljska – laureat limerik poezije na engleskom jeziku, 2. nagrada u svijetu (između oko 600 natjecatelja) i sudionik Prve međunarodne aforističke konferencije

- Nagrada "Zlatni krug" za afirmaciju satire u svijetu Beogradskog aforističarskog kruga, jednoglasna odluka žirija povodom 23. Satira festa

- "Banatsko pero 25", zbornik aforizama, kratkih priča i pjesama – uvršteni aforizmi s 25. natječaja KK 'Branko Radičević', Žitište (zastupljen i kolega Aljošom Vukovićem)

- "Hithi Qesh" rujanski broj 10, kosovski časopis za humor, društvo i kulturu – predstavljen s izborom od 50-ak aforizama i s dužom biografijom na albanskom i engleskom jeziku

- „Entre Guay“ 21. broj za listopad/studeni, argentinski časopis za humor i karikaturu – predstavljen s izborom od dvadesetak aforizama i s kraćom biografijom na španjolskom jeziku, čime je hrvatska aforistika predstavljena i na američkom tlu

- Diploma za 2. mjesto na 2. međunarodnom Festivalu satire "Džinot", Veles, Sjeverna Makedonija, za serijal od 10 aforizama na temu 'sreća'

- "Komešanje: ožiljak", zbornik najljepših ostvarenja s 24.-og natječaja za najkraću kratku satiričnu priču (do 900 znakova), u izdanju 'Alme' iz Beograda, urednika Đorđa Otaševića, za priču 'Minuli (sm)rad'

- aforizam 'Jao nama s njima!' objavljen je na Facebook stranici za satiru "Sve po spisku d.o.o." moderatora Milana Kuridže iz BiH

- redovite tjedne objave aforizama mogu se pronaći na Facebook stranici "Aforistička reprezentacija Makedonije"

- "Aforizmi 22", međunarodni zbornik najboljih aforizama i recenzija knjiga satire u izdanju 'Alme' Beograd, urednika Đorđa Otaševića, zastupljen s 55 aforizama i kraćom biografijom (uvršteni su i kolege Ivo Mijo Andrić, Danko Ivšinović, Boris Nazansky, Živko Prodanović i Jagoda Sablić)

- "Aforismului Tecuci IX", antologija aforizama 60-ak autora iz šest država u sklopu 9. Međunarodnog festivala FIA 2025, zastupljen s četrnaest aforizama na rumunjskom jeziku

- Među 20-ero nominiranih finalista (od 105 prijava iz 33 države svijeta) za Prvu međunarodnu nagradu "International Humor Sapiens Award" u Čileu kao zaslužni pojedinac koji proučava i promovira humor u svim njegovim oblicima po svijetu

- S pjesmom 'Kraj' zastupljen u 7.-oj međunarodnoj književnoj antologiji kulturne raznolikosti "S ljubavlju, DEA VII" Društva albanskih umjetnika Hrvatske za 2025. godinu, među 111 vrsnih pjesnika i prozaista iz čak 13 država

- Pohvala za uključivanje učenika u aktivnosti u zajednici povodom 6. Regionalnog natječaja RSLA i ispred udruge UHAH finalist dodjele „Nacionalne nagrade za učenje zalaganjem u zajednici“ u kategoriji 'Organizacije i neformalne grupe'

- Recenzija knjige satiričnih pjesama, aforizama i epigrama Darka Žigrovića "Besmislica s više lica" ('Redak', Split, 2025.)

- "Humor bez granica“, međunarodni e-zbornik humoreski priređivača Ivana Grahovca, zastupljen sa šaljivom pričom 'Neću više'

- "Hrvatski Fokus“ (broj 792), tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja – u redovnoj satiričnoj rubrici su mu objavljeni: aforizmi, grafiti, satirične misli, limerick pjesma, osvrtnica, senryu i kozerija

- Pripremio je za tisak rukopis životnih mudrosti te sastavio predgovor za knjigu Đurđice Ramqaj "Zrjelopis" ('UHAH', Zagreb, 2025.)

- U domaćim („Uh!Aha“ broj 70, „Apolon“ broj 12, „Diskurs“ broj 49) i regionalnim magazinima humora i satire za listopad: „Fenamizah“ (84. broj, Turska), „Balkanium“ (38. broj, Sjeverna Makedonija), „Koncept“ (broj 45, BiH), „ETNA“ (broj 222, Srbija), „Međimurskim novinama“ (kolumna ´humor & satira´) te portalima: „SBPeriskop“ (Hrvatska), „Šipak“ (Srbija) i „Satirgora“ (Crna Gora) Draženovi aforizmi su redovno objavljivani uz radove kolega iz Hrvatske (Mladen Vuković, Danko Ivšinović, Emil Strniša, Ivo Mijo Andrić, Živko Prodanović, Nađan Dumanić, Ivan Grahovec, Jagoda Sablić i dr.). 

Ovo je veliki uzlet hrvatske aforistike koja je posljednjih mjeseci primjetno uznapredovala i sve je prisutnija u medijskom prostoru, unatoč nerazumijevanju i marginaliziranju iste od strane struke, a s čime se članovi UHAH-a bore već godinama.

GK Kaštela | Iva Kadić i Stipe Samardžić pobjednici u županijskom Natjecanju u čitanju naglas

Iva Kadić, učenica 8. razreda OŠ Jesenice - Dugi Rat i Stipe Samardžić, učenik 5. razreda OŠ prof. F. Lukasa - Kaštel Stari, pobjednici su 10. Natjecanja u čitanju naglas za područje Splitsko-dalmatinske županije, koje je i ove godine, po deseti put, organizirala Gradska knjižnica Kaštela.

Odluku o najboljima donijelo je Povjerenstvo u sastavu: Radojka Hrgović, prof. hrv. jezika i književnosti u Srednjoj školi Braća Radić u Kaštel Štafiliću, Gordana Žegarac, prof. hrvatskog jezika i književnosti i Zrinka Marović, pedagoginja u DV Marjan Split.

– Povjerenstvu je uistinu bilo teško donijeti odluku i presudile su nijanse. Svi ste bili izvrsni i za nas ste svi pobjednici. U ime cijelog Povjerenstva svima iskreno čestitam i nastavite uživati u čitanju – rekla je prof. Gordana Žegarac, koja je nazočne izvijestila o odluci Povjerenstva, koje je, u skladu s pravilima Natjecanja, ocjenjivalo: kreativnost uvodnog dijela, jasnoću i razgovijetnost, izražajnost u nastupu, primjerenost teksta uzrastu i sveukupni dojam.

Pobjednicima su uručena priznanja za osvojeno 1. mjesto, dok su drugoplasiranim (Klara Rokov, 8. r., OŠ kneza Mislava - Kaštel Sućurac i Mihaela Čubrilo, 3. r., OŠ Bijaći - Kaštel Stari) i trećeplasiranim natjecateljima (Stipe Bartulović, 8. r., OŠ Bijaći - Kaštel Novi i Ante Smoljanović, 4. r., OŠ „Fra Karlo Balić“ - Šestanovac) dodijeljena priznanja za osvojeno 2. i 3. mjesto.

Nagrađenima, kao i svim ostalim natjecateljima (Laura Mrđen, 4. r., OŠ kneza Mislava - Kaštel Sućurac; Loreta Petrušić, 4. r., OŠ Ostrog – K. Lukšić; Mihaela Živković, 4. r., OŠ kneza Trpimira - Kaštel Gomilica; Roko Banovac, 6. r., OŠ kneza Trpimira - Kaštel Gomilica i Marta Vidović, 6. r., OŠ Ostrog - Kaštel Lukšić), uz čestitke, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić, na čiju inicijativu se GKK u organizaciju ovog natjecanja uključila po prvi put 2013. godine, uputila je poziv za sudjelovanje u projektima i događanjima koja se stalno organiziraju u svih šest odjela Gradske knjižnice Kaštela. Osim toga, GKK je sve natjecatelje i mentore nagradila besplatnim jednogodišnjim članstvom.

U glazbenom dijelu programa nastupio je Luka Kujundžić koji je odsvirao pripremljenu skladbu uz gitaru, dok je brojne nazočne mentore, učitelje, roditelje, bake, djedove i sve ostale ljubitelje knjige i čitanja, kroz program proveo Roko Kovač, koji je sve nazočne upoznao s brojnim akcijama i pogodnostima te aktivnostima koje GKK nudi svojim članovima u Mjesecu hrvatske knjige, ali i tijekom cijele godine.

GKK organizacijom ovog natjecanja potiče i promiče čitanje i razvoj čitalačkih navika stavljajući knjigu i čitanje u središte svijeta osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i čestitamo svim učenicima koji su sudjelovali, kao i njihovim roditeljima, mentorima i školama, a večerašnjim pobjednicima od srca čestitamo.

 

Video i više o svemu na poveznicama:

https://gkk.hr/istaknute-vijesti/iva-kadic-i-stipe-samardzic-su-pobjednici-u-zupanijskom-natjecanju-u-citanju-naglas/

https://www.facebook.com/reel/1137036798581820

https://www.tiktok.com/@gradskaknjiznicakastela/video/7569580042372599062

https://www.instagram.com/gradskaknjiznicakastela/

Tekst: Roko Kovač

Fotografije: Ivana Topić

Hrvatski književnici Tomislav Marijan Bilosnić i Robert Bacalja gostovali su u Sofiji

 

Bilosnić i Bacalja s bugarskim kolegama

Sofija, 5. studenoga 2025. – U sklopu suradnje između Saveza bugarskih književnika i Društva hrvatskih književnika, hrvatski književnici Tomislav Marijan Bilosnić i Robert Bacalja boravili su u Sofiji od 3. do 5. studenoga 2025. godine.

Tijekom posjeta, Bilosnić i Bacalja održali su radne razgovore s predsjednikom Saveza bugarskih književnika Bojanom Angelovim i tajnicom Angelom Dimchevom. Tom su prigodom razgovarali o jačanju hrvatsko-bugarske književne suradnje, međusobnoj razmjeni prevedenih izdanja, mogućnostima gostovanja autora te drugim oblicima kulturne i književne suradnje.

Hrvatski su književnici imali priliku susresti se s brojnim bugarskim kolegama, a posebno se istaknuo njihov književni nastup održan u dvorani Muzeja-galerije Anel. Ondje su brojnu publiku upoznali sa svojom poezijom, koja je izvođena na hrvatskom i bugarskom jeziku.

Predstavljanju Bilosnićevog i Bacaljinog pjesništva nazočili su brojni ugledni gosti, među kojima Simona Krčmarova, ataše za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bugarskoj, njena ekselencija Andrea Ikić Böhm, veleposlanica Republike Austrije u Bugarskoj, prof. dr. Antoaneta Balcheva, direktorica Instituta balkanskih studija Bugarske akademije znanosti, te mnogi drugi uzvanici.

U sklopu boravka, Bilosnić i Bacalja posjetili su Muzej Ivana Vazova i Nacionalni etnografski muzej, gdje ih je primio Petko Hristov.

Na poziv austrijske veleposlanice njena ekselencija Andrea Ikić Böhm, hrvatski književnici sudjelovali su i kao posebni gosti na svečanosti obilježavanja 30. obljetnice pristupanja Austrije, Finske i Švedske Europskoj uniji.

Ovaj posjet još je jednom potvrdio čvrste kulturne veze između Hrvatske i Bugarske te otvorio nove mogućnosti za buduću književnu suradnju dviju zemalja.

Slavica Sarkotić | Starci lete u nebo

Tuzlanski memento

U noćno nebo iznad Tuzle

Lete pahulje crne

Snovi su to i duše

Ostarjelih radnika ugljenokopa

Profesora, kopača soli, znanstvenica i domaćica

Isprepletene pahulje sitne

Vinuo vjetar jesenski put svemira u beskraj

Tamo

Gdje sve počinje i završava

U pahuljama crnim

Poput najcrnjeg ugljena tuzlanskog

Duše su nečijih majki i očeva

Baka i djedova

Čije su ruke radile i milovale

A onda onemoćale

I tražile samo mrvu nježnosti pred neizbježan kraj

Vapile za dodirom najmilijih

Za glasom toplim

Bile su to oči koje su plakale suzama

Bjeljim i čišćim od najčišće soli tuzlanske

Otploviše u beskraj prema svjetlu i Suncu

Iz mračne tuzlanske noći i iz plamena

Koji ih je progutao bez milosti

Starci lete u nebo

Tamo gdje ih čeka vječni mir

Pretvoreni u crne pahulje

Lete u nebo sitni kakvi su bili i za života

Živi a nevidljivi

Lete u obliku crnih suza čovječanstva koje propada

Zastanimo danas načas

I ispratimo ih barem mislima

I ponekom molitvom

------------------------------------------- Pjesma posvećena stradalima i preminulima u požaru u tuzlanskom domu umirovljenika 5.11.2025.

6.11.2025.

(fotografija preuzeta s interneta)

Darija Žilić | Pismo 87

Nakon noćnog vlaka

I sna o željeznici,

Vraćam se u postelju

Osnažena dodirima

Tajlandskih prstiju

Opuštena do kraja

Sunce se kroz prozor

Prelama, ali ne želim

Dodir zraka na rukama

Sobna sam biljka, ne

Trebam puno vode,

Samo tvoje čitanje

I miris pokrivača

Koji me čuva od svega

Što nije moj svijet,

Pišem ti, ne na tastaturi

Ni olovkom, tebi i svima

Odjednom, za buđenje

Lepršav dan za cinizam

I sve crno iz duša i

Tijela se odvoji i pređe

U svjetlo, prah i tišinu.

Branka Smoje | Narančasti osmijeh

Plivajući prema bovicama ugledala je momka velikih tamnih očiju i kratko podšišane kose, svojih tridesetpet godina, s najvećim osmijehom dosada.

Dogodilo se da su se baš u isto vrijeme htjeli uhvatiti za onu narančastu.

„Ajte vi“, prepustio joj je.

Momak s velikim osmijehom.

„Nisam vas vidio do sada“. Arlena mu  je objasnila da dolazi malo ranije na plažu, ali da jutros malo kasni.

Nastavili su priču, kao da se znaju godinama, rekao joj je da se zove Marin, da je svako jutro ovdje, da otpliva tri puta od prve do zadnje bovice i da kombi dolazi po njega u podne.

To jutro je prije njega otišla s plaže. Nalaz koji je jutros predigla u bolnici htjela je na miru pogledati. Osjetila je jaku bol u desnom kuku. „Samo da nalaz bude dobar“, pomislila je.

„Vidimo se sutra“,  Marin je malo nezgrapno mahnuo.

Sutra su se opet sreli na bovicama.

„Čuvao sam za vas ovu narančastu“, rekao joj je s osmijehom veličine svemira.

Danas je imao puno pitanja za Arlenu, sve ga je zanimalo, i kako se zove, i gdje živi, i s čim se bavi, i što joj je hobi.

Zajedno su plivali prema obali, i on malo mlatarajući rukama, kao i ona.

„Možda i njega bole ramena i kukovi, kao i mene, ali puno je mlađi“, pomislila je Arlena i uputi se prema stepenicama.

„Ja ću s druge strane“, kaže Marin ugodnim glasom.

Nije odmah shvatila.

Dok je izlazila iz mora, s druge strane mula ga je ugledala kako izlazi liftom za invalide.

Raširila je oči, duboko udahnula i osjetila one ledene žmarce niz leđa. Pomislila je kako je ramena i kukovi zapravo toliko i ne bole. Nalaz i nije bio baš ohrabrujući, morat će na jesen na operaciju kuka.

Bila sretna što je upoznala Marina, tog mladića koji se žestoko živi život, koji je veliki optimist.

„Čuvat ću vam i sutra bovicu“, kaže najširi osmijeh.

„Dragi moj dječače, vidimo se sutra“, i ona  mu uputi ogroman. 

Božica Jelušić | Sitna crta

 

Sitna, sitna crta, koja dijeli stvari,

Na dobre i loše, na kvarne i svježe;

U sekundi kad se sav skorup ukvari,

Kad kiselo, trulo i gorko preteže.

Sitan neki potez uz zidarsku dasku,

Što ravno od kosog drži na distanci;

Da prepoznat možeš strast i praznu lasku,

I čuješ kad netko niže slog po špranci.

U kirurškom rezu crta od skalpela,

I u đačkoj teki crta preko greške.

Hamletova ludost, divlji bijes Othela;

Do ljubavi zar ćeš doći bos i pješke?

Danima se grčim i duša mi trpi,

Dok se teške misli s mrzovoljom bore.

Svi su tvoji dragi u jatu, na hrpi.

Ispod crte klečim: povuci me gore!