Kolumne

subota, 12. ožujka 2022.

Ljubica Ribić | I zemlja ima želudac


Kronologijom gluposti
nijemo vučem pohaban pogled
niz prorijeđene drvorede prijateljstva
Posjekli su najljepše jablanove
zarazili javore a sada kliješte breze

Zrak je neupitno loš
sparina vrelina žega osama stega
Metar do dna deset metara do površine

Pukotina raste svakim buđenjem
Buđenja su košmarna

Zubi su nebitni jer i bezubi ujedaju pogledom

Kronologija gluposti zapisana u segmentima ludila
sprječava ono malo ljudskosti zavrnuti slavinu
Referendumom potpisani
potpisujemo redoslijed
u nizu unaprijed insceniranih igrokaza

Zrak je neupitno loš
ulice su ispresijecane zabranama
tramvaji voze tišine bezriječje strah

Tijelo oznojeno drhti poput žednog psa na uzici
Ispod čekića istine krije se zloduh

Zemlja se nadima povraća joj se od vlastite učtivosti

Ciklus "Granice su nevidljive prostim okom" (1/8) 

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.