(sjeni Ljerke pl. Šram)
sljemenske krošnje još uvijek
pod naletima vjetra plaču
još tiho koračaš skrivenim stazama
kao da igraš na pozornici najbolju rolu
izbrisati ime je lako
ali sjećanje ne može nikako
i zato uvijek pronalazim neku tvoju stopu
i zatvorenih očiju osjetim kako si prošla kraj mene
nečujna i plaha
i zato je u meni samo ljubav
nema nimalo straha
jer vječnost je vječna
i u njoj nema sjete
nad Brestovcem i danas anđeli lete
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.