srijeda, 6. listopada 2021.

Pismestrovićeve „Lukine žene“ otvorene za tumačenja uloge žene u društvu

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

Roman „Lukine žene“ najkraće je opisati kao „berkovićevski“ i „grlićevski“, građanski roman, a Petar Pismestrović je pravi renesansni umjetnik, koji s velikom vještinom i crta i piše – rekao je Veljko Krulčić na predstavljanju romana „:Lukine žene“ pred novinarima na Fra Ma Fu festivalu u Daruvaru. Petar Pismestrović došao je iz Klagenfurta, gdje živi, predstaviti svoj roman „Lukine žene“ i otvoriti izložbu portreta na festivalu, koji se održava u znak sjećanja na Franju Fuisa, također svestranog umjetnika, koji je bio umjetnički fotograf, reporter i vrstan pisac. Stoga je iVeljko Krulčić usporedio Pismestrovića s Franjom Fuisom, koji se također izražavao u više medija.

Petar Pismestrović ostvario je svjetsku karijeru karikaturista objavljujući u medijima cijelog svijeta. Karijeru je započeo sedamdesetih godina u kući Vjesnik, objavljujući karikature u gotovo svim tadašnjim izdanjima. Od 1996. državljanin je Republike Austrije i živi u Klagenfurtu, a objavljuje u karikature u svim svjetskim medijima, od Le Monda do NY Timesa. Veljko Krulčić podsjetio je ovom prilikom na šesteroznamenkaste naklade Vjesnikovih izdanja u kojima je Pismestrović objavljivao karikature te na jubilej slavnog karikaturista – uskoro se navršava punih pola stoljeća otkako je objavio prvu karikaturu.

Petar Pismestrović ispričao je kako počeo pisati pjesme u mladosti, na poticaj Zvonimira Goloba i Arsena Dedića s kojima je prijateljevao, a romane je počeo pisati rekreativno, na nagovor supruge, također novinarke i spisateljice Mirjane Pismestrović, koja ga je potaknula da sam napiše ono što je njoj predlagao. Tako je dosad napisao već šest romana, a prvi objavljeni, „Lukine žene“, nije i prvi napisani.

Na Fra Ma Fu festivalu u Daruvaru bio je i Kruno Lokotar, inače Daruvarčan, kojeg je urednica Pismestrovićeva romana Sandra Pocrnić Mlakar zamolila da prognozira što se može očekivati od spisateljskog debitanta u sedamdesetoj godini. Lokotar je spomenuo kako je za debitanta najvažnije pitanje – namjerava li još pisati te da je pokazatelj spisateljske karijere broj napisanih romana. S obzirom na Pismestrovićeve političke karikature, Kruno Lokotar je dodao kako je očekivao satirični roman, na što je Pismestrović odgovorio kako se pisanjem odmara od crtanja pa je stoga roman „Lukine žene“ opušteniji - građanski, kako je primijetio Veljko Krulčić - ali među napisanim romanima ima i jedan satirički, a naslov mu je „Sve zbog jedne karikature“.

Budući da je u romanu „Lukine žene“ glavni lik žena, galeristica Koraljka, pojavila su se tumačenja o tome kakvu poruku šalje roman „Lukine žene“ o ulozi žene u društvu. Urednica Sandra Pocrnić Mlakar je primijetila da su tumačenjima otvoreni samo romani koji su rado čitani i zanatski dotjerani, a u Pismestrovićevom romanu očito je njegovo veliko medijsko iskustvo.

Iste večeri nakon promocije knjige „Lukine žene“, u okviru Fra Ma Fu festivala u kafiću „Kino“ u Daruvaru otvorena je izložba Pismestrovićevih portretnih karikatura, na kojima su najpoznatiji svjetski političari i slavne osobe. (R.I)

Snimio Nikola Šolić.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.