utorak, 29. listopada 2019.

Ivani Šojat prva Nagrada Ranko Marinković za kratku priču


vrijeme:
28.10.2019.
mjesto: Zagreb

Književnica Ivana Šojat dobitnica je prve Nagrade Ranko Marinković za najbolju kratku priču 53. natječaja Večernjeg lista, dok su laureatima druge i treće nagrade u ponedjeljak u Zagrebu svečano proglašeni Zoran Malkoč i Luko Paljetak.

Na svečanoj dodjeli u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) dobitnicima je na nagradama čestitala ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Istaknula je kako je riječ o hvalevrijednoj tradiciji koja je postala zaštitnim znakom Večernjeg lista i ujedno važna platforma suvremene hrvatske književnosti.
 
"U ovom vremenu opće trivijalizacije, u vremenu kada je, nažalost, u medijima sve manje prostora koji je osiguran za kulturu, činjenica da Večernji list od 1964. godine tjedno ostavlja prostor za nešto tako vrijedno kao što je izvorni autorski rad u formi kratke priče, nešto je čemu svi moramo dati veliko poštovanje", rekla je ministrica. Zahvalila je upravi i glavnom uredniku Večernjeg lista što ustraju u čuvanju "tog jedinstvenog prostora za kulturu i autorski izričaj".
 
Selektor natječaja Tomislav Sabljak naglasio je kako su kratke priče objavljivane tijekom desetljeća kroz taj novinski natječaj uvrštene u različite antologije, te su mnoge od njih postale antologijske i danas nezamjenjivi tekstovi. Ove godine, žiri je posebno primijetio velik odaziv mladih pisaca na natječaj, uz opasku kako ne ulažu dovoljno napora u usavršavanje zanata, istaknuo je Sabljak.
 
"Čitajući priče iz ranijih, a i ovoga natječaja, pokazalo se, nažalost, da smo dobivali najbolje priče od iskusnih pripovjedača, a od mladih autora dosta površne priče", kazao je. Prosudbenom se povjerenstvu često predbacuje da nagrade dodjeljuje "uvijek istima", napomenuo je Sabljak. "No, mi nagrade dajemo najboljoj priči, bez obzira kako se autor zvao", a tako je i ove godine, poručio je.
 
Ivani Šojat pripala je glavna Nagrada Ranko Marinković za kratku priču "Ponori" u kojoj, po mišljenju prosudbenog povjerenstva, "ulazeći u tkivo života, još jednom pokazuje svoje savršeno umijeće pripovijedanja, bilo da se radi o nekoj povijesnoj temi ili temi suvremena sadržaja". To je slučaj i s njezinom pričom "Ponori", "koja otkriva bolna mjesta našeg života", ističe se u obrazloženju pročitanom na dodjeli.
 
U zahvali pročitanoj na dodjeli, Ivana Šojat ispričala se zbog nemogućnosti da osobno nazoči svečanosti te zahvalila na nagradi, naglasivši kako joj je izuzetna čast biti laureatom tako velike, značajne i dugovječne nagrade koja već 53 godine "bdije nad žanrom kratke priče te čuva njezinu kvalitetu i dostojanstvo".
 
Zoranu Malkoču pripala je druga nagrada 53. natječaja Večernjeg lista za kratku priču "Plesač na krovu", koja je opisana kao "jedna u groznici pisana ratna priča, jedan groteskni kolaž irealnog i realnog s bizarnim prizorima, koje karakterizira fragmentacija i projekcija tanke veze između stvarnosti rata i neke vrsti prkosnog mačizma". "Iako je rat opća tema, tema ove priče je poput magneta koji privlači čitatelja elementima fantastičnog", ocijenilo je prosudbeno povjerenstvo.
 
Malkoč je zahvalio na nagradi, izrazivši zadovoljstvo što je prosudbeno povjerenstvo po treći puta prepoznalo njegov rad – 2009. godine dobio je prvu nagradu na Večernjakovom natječaju a 2012. treću. Kazao je kako za ovu priču nije očekivao da će dobiti nagradu, jer radio ju je "više kao nekakvu stilsku vježbu, 'hommage' jednom mojem dragom piscu".
 
Treća nagrada Ranko Marinković pripala je književniku Luki Paljetku za priču "Posebna sposobnost", u kojoj, "poetikom koja pripada Harmsovoj poetici apsurda, razbija kanone priče, lomeći logične veze, nižući banalno-alogične zaključke i oslanjajući se na morbidne motive".
 
"Dvosmislenost je načelo na kojem počiva Paljetkova poetika. Postupci u priči i 'posebne sposobnosti' govore o 'goropadnom erosu' i sama činjenica da se glavni junak dokazuje svojim 'posebnim' sposobnostima, kao da ne vjeruje u ono što dodiruje, on izmišlja samog sebe da korakne i vidi ono nešto što je samo fascinacija. Na koncu, glavnom junaku s 'posebnim sposobnostima' gubi se svaki trag, budući da njegovu priču od početka prati njegov 'sugovornik u bijelom'", stoji u obrazloženju prosudbenog povjerenstva.
 
U ovogodišnjem, 53. ciklusu natječaja, u Večernji list pristigle su 793 priče, a prosudbeno povjerenstvo u sastavu akademik Krešimir Nemec kao predsjednik, te kao članovi, izbornik natječaja Tomislav Sabljak, nakladnik Seid Serdarević, urednica kulture Večernjeg lista Milena Zajović i Denis Derk, Večernjakov novinar i književni kritičar, razmotrilo je 47 priča objavljenih u subotnjim izdanjima Večernjeg lista u razdoblju od 26. svibnja 2018. do 13. travnja 2019. godine.
 
Večernji list počeo je objavljivati kratke priče 1964. godine, a natječaj za kratku priču pokrenuo je 1966. godine, kada su dodijeljene i prve nagrade.
 
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić kazao je kako je ponosan što kratka priča već duge 53 godine "stanuje, živi i srasla je s Večernjim listom, koji je ove godine proslavio i svoj 160. rođendan". "U ove 53 godine, pisali su mnogi, i stari mladi, a ono što im je zajedničko je ljubav prema kratkoj priči", rekao je Klarić, te pozvao sve ljubitelje te književne forme da nastave ustrajno prijavljivati svoje radove.
 
Predsjednik HAZU-a Vladimir Neidhardt čestitao je Večernjem listu na kontinuiranom vođenju te, kako je naglasio, kulturno vrlo iznimne akcije, čije je utemeljenje 1964. godine imalo velik značaj za suvremenu hrvatsku književnost.
 
"Taj je natječaj pokrenut kao jedinstveni pothvat u povijesti hrvatskog novinarstva ali i književnosti. Činjenica da je taj dnevni list odlučio svake subote svoje stranice prepustiti piscima, i to kratkih priča, velika je stvar u literaturi i književnosti i imalo je veliku ulogu u novijoj hrvatskoj književnosti, jer je reafirmiralo taj književni žanr i popularizirala ga među čitateljskim krugovima", rekao je Neidhardt.
 
Nagrada oduvijek ima potpunu podršku HAZU-a, naglasio je predsjednik te institucije, te poželio Nagradi "da nastavi svoju svijetlu tradiciju šireći kulturu čitanja, posebice u današnjoj eri digitalnih mogućnosti i online diseminacije".
 
Dodjeli je, među ostalim uzvanicima, nazočio Vinko Marinković, sin istaknutog književnika i dugogodišnjeg člana žirija Nagrade Ranka Marinkovića, čije ime nagrada nosi od 2001. godine.

Izvor:Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.