ponedjeljak, 24. lipnja 2019.

Slavica Sarkotić | I bude tako nedjelja



I bude tako nedjelja
Lipanjska
Od sinoćnje kiše umivena
S ponešto polomljenih kana
I Antunovih ljiljana s kojih je pljusak
isprao pelud
I bude tako nedjelja
Sretna djeca spavaju do podne
Potom se rastežu i naviruju u lonce
I dan im je udoban i mekan poput svile
I bude tako nedjelja
Ljudi idu na misu
Potom srču juhu s domaćim rezancima
i prepričavaju vijesti s ekrana
I bude tako nedjelja
I baš u nedjelju moram nabasati
Na taj video
I vidjeti i čuti tu djevojku, djevojčicu još
Koja plačnim glasom govori
Kako joj je sve išlo od ruke
I pjevanje i škola i rukomet
I kako je željela upisati fakultet
I kako mora vidjela nije
Niti zna kako miriše
A svi njeni prijatelji znaju
I znaju da ona nije bila pa joj se rugaju
A onda se otac razbolio
I ona onako nježna kao vilin konjic
Uhvatila se u koštac s traktorom
I beskrajnim dunumima polja
I ostavila i pjevanje i školu i rukomet
I obrađivala polje
Da pomogne roditeljima kaže
Dobri su joj i voli ih
A glas joj drhti tako da zemlja podrhtava
I bude tako nedjelja
I ljudi su siti i pospani
Jer vani je sparina i opet će kiša
A ja ne mogu usnuti
Ljuta na sebe
Što nemam još i tu kuću na moru
Pa da je tamo pozovem

Nema komentara :

Objavi komentar