Kolumne

utorak, 7. lipnja 2016.

Zdenka Kirin - Autoportret s pera



Lijevo: Zdenka Kirin, desno: Narcisa Potežica
Ljudsko društvo je oduvijek iskazivalo predrasude prema drugačijima. Ja sam se, nakon preživljene saobračajne nesreće, borila sa svojim bolima, psihičkim teškoćama i fizičkim ograničenjima. Vraćanjem u školu, ja sam procvjetala i napredovala, stjecala znanje i samopoštovanje kao i dragocjenu mladenačku vedrinu, zanos i radost zaljubljivanja, druženja i plesa. Ja sam odista bila ravnopravna s drugima, bila sam odlična učenica i podučavala one kojima je to trebalo, a oni su meni uzvraćali pomaganjem u svemu što mi je trebalo.

Ozračje prijateljstva davalo mi je poticaj i širilo mi krila i pogled želje i sreće. Ali ta idila je prošla sa svršetkom školovanja, a prijatelji su se raspršili. Za mene je tada otpočelo razdoblje suočavanja sa svijetom društvene zbilje. Proživljavala sam stres za stresom, osjećala sam se jadno i odbačeno kao osoba s invaliditetom. Doživjeh prezir i podcjenjivanje. Slamala sam se u sebi i gubila samopoštovanje. Sudar s društvenim predrasudama moćne birokracije odveo me je u psihičku nestabilnost, depresivno i mučno razdoblje. I opet se umiješala Božja providnost i otvorila mi put svjetlosti za rad. Podučavanjem gluhe djece, vraća me u radost i ozdravljuje mi duh, dušu i srce. Davati ljubav i biti korisna, ispunjavali su me srećom i ponosom.Tada proširujem svoje znanje učenjem psihologije, pedagogije i filozofije.

Danas sam pjesnikinja-književnica. Iza mene su i 5 objavljenih knjiga, a materijala imam za još par ... Da se ja smatram parazitom, digla bih ruke od bitke, ali priznajem da se izuzetno teško se nosim sa licemjerstvom i nepravdama.

Takva nam je i povijest. Autori koji su stvarali su uglavnom bili zanemareni kao da su bili paraziti i neradnici ...Tek danas, poslije njihove smrti, društvo im odaje počast. Sve je viđeno i opet se ponavlja! Kultura i nekultura oblikuju svijet, jučer i danas koračajući prema sutra.Može li itko reći da smo mi ljudi nevinašca i pravednici ... Moj pjev nije uskogrudan i uzak pogled na moju sudbinu nego svojim promišljanjima nastojim obuhvatiti širinu i složenost ljudskog ponašanja u svakodnevnom životu ... Srdačan pozdrav ostavljam svim dobrim, marljivim i poštenim ljudima.

Pridružujem se podršci i borbi za ideale slobode, mira i jednakosti. Ideja takvog svijeta je živa u meni, ali u stvarnosti on ne postoji, nažalost ... Mehanizam svijesti i savjesti još je uvijek enigma u ponašanju čovjeka. Ja znam iskustveno i intuitivno da je teško, gotovo i nemoguće, raspršiti predrasude, duboko ukorijenjena vjerovanja. Diskriminacija je otrov koji ubija ljudskost, a dvoličnost i lukavština prisutne su u ljudskom ponašanju i djelovanju. Tehnološki i tehnički napredak nas uresuje, civilizacija smo 21. stoljeća, ali mržnju nismo pobijedili. Čovjek potlačuje čovjeka u ime osobne prevlasti i bogatstva. Čovjek opravdava svoje slabosti, a druge olako optužuje. Ja pričam iz osobne sudbine, ali duboko svjesna mnogih ljudi i djece koja su žrtve ove naše tzv.humane civilizacije. Različiti smo ljudi, ali povezani smo životom u biću čovjek razuma i osjećanja.

***

Imala sam sreće što u tim najtežim iskušenjima, nisam bila sama i prepuštena pesimizmu i beznađu. Ljubav u svoj svojoj plemenitosti pružila mi je ruke svesrdne pomoći. I danas sam tu kao osoba s invaliditetom, ali i ona s uspjehom pjesnikinje i književnice. Zapravo, ja sam živi dokaz da osobu čovjek ne određuju njegovi hendikepi i ograničenja nego njegovi izbori te uložen trud, volja i snaga. Okružena ljubavlju i razumijevanjem i ja sam uzvraćala na isti način, a uspjesi na fizičkom, psihičkom i emocionalnom razvoju nisu izostajali. Tako sam suočavajući se s vlastitom boli i tragedijom sazrijevala i instinktivno mijenjala svoj pogled na vrednote i vrijednosti života

***

Vi kažete da nisam parazit, hvala vam i to mi je drago prijatelji i prijateljice, ali zakon države, ove Lijepe naše, tretira me upravo tako i amen. Ja mogu samo protestirati i žaliti se s propuhom u džepu i pisati o arhitekturi savjesti, o umu i bezumlju koje nas vrti oko svoje osi vremena i događanja.

PARAZIT

Parazit sam koji stvara
kulturu duhovnog bogatstva
umjetnost riječi - poeziju
uma i srca, harmoniju ljepota
i sklad među ljudima …

Parazit sam koji daje doprinos
miru i napretku čovječanstva
širenjem ljubavi, pitomosti i dobrote
pjesmom u poruci osjetilnoj –
mene se tiče obespravljenost i nasilje …

Parazit sam koji stvara
opažanjem i razmišljanjem,
pratim događanja u svijetu
spajam nagone i emocije
kroz prizmu preplitanja
vidljivog i nevidljivog događanja
i zasijavam pitomost u svijet
buketima lijepih i nježnih riječi
koje približuju ljude u zajednicu
njegovanja i dijeljenja plodova …
Samo mi možemo uspostaviti mir,
kraljevstvo ljubavi i sreće!

Postskriptum:

Parazit koji stvara ozračja
susreta za druženja u miru i sreći
s glazbom oplemenjivanja srca
kroz rad, učenje, dijalog i zabavu –
parazit sam, invalid i pjesnikinja
koju nitko ne primjećuje,
nije to ni humano, niti ljudski
niti pošteno i pravedno –
stvaralaštvo je autorski rad
i spada u kulturnu baštinu,
ja sam zaljubljena u kreaciju,
u poeziji sam pronašla sebe,
smisao i puninu i ne odustajem
makar me marginalizirali danas
i smijali mi se iza leđa kao parazitu …

Svi mi ljudi zaogrnuti smo vrlinama i manama. Svi smo nesavršeni, ali imamo razum spoznaje i razlučivanja dobra od zla. Božji plamen gori u srcu mi darovan i putokaz je čovječnosti. Samo poštenjem i trudom, suradnjom i solidarnošću možemo ostvariti mir i dobro na Svijetu. Njegovanjem zajedništva i upoznavanja stječemo povjerenje i široki pogled razumijevanja. Ključ slobode leži u obrazovanju i duhovnom rastu u slobodi i pravičnom dijeljenju bogatstva koje nam pruža Zemlja.

Odazivam se na susrete u dijalogu razmišljanja i volim druženja s vedrim i velikodušnim ljudima. Život je lijep u svom raznovrsnom sadržaju koji pruža za svakoga ponešto da zapliva kroz dane sreće. Ja sam izabrala njegovati srce života, poetsku rijeku stvaranja prijateljstva, ljubavi i međusobnog poštovanja da bi mogli biti ponosni što nosimo ime Čovjek.

OTKRIĆE

Tajni sastojak uspjeha i zadovoljstva
utkan je u čovječju srčanost (Arija srca)
kroz svaki susret i razgovor s drugim ljudima
svatko od nas prikazuje svoje lice i karakter –
unesi dio svoje iskrenosti i toplih osjećaja
dobrotu, ljubaznost, osmijeh i lijepu riječ
i pokaži vjeru u moć harmonije ljubavi i mira
jer samo zajedno možemo nadići boli u svijetu
i zasijati njivu sreće i obilja do plodova sočnih ...

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.