Na Svečanoj akademiji, u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, okupili su se brojni uzvanici iz kulturnog, društvenog, sportskog i gospodarskog života, a velikom jubileju uz brojne Arbanase, gradonačelnika Zadra Šimu Erlića, župana Zadarske županije Josipa Bilavera, i rektora Sveučilišta u Zadru Josipa Faričića, proslavi su prisustvovali veleposlanica Republike Albanije Nj.E. Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Nj.E. Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Na početku proslave ovoga velikoga jubileja sve je pozdravio Serđo Dokoza, predsjednik Organizacijskog odbora ovogodišnje programa proslave.
Bilosnića je za ovo posebno priznanje, Odboru za proslavu 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa (1726-2026), predložilo Društvo zadarskih Arbanasa 1993., koje potpisuju predsjednik Leonard Perović i dopredsjednici Dorian Perović i Dario Tikulin.
U prijedlogu za ovo priznanje stoji: Društva zadarskih Arbanasa za ovo cijenjeno priznanje predlaže književnika, slikara i novinara Tomislava Marijana Bilosnića koji je svojim dugogodišnjim radom, promicanjem kulture i identiteta zadarskih Arbanasa, zaslužio ovo priznanje.
Bilosnić je rodom iz Zemunika Donjeg, a njegova majka Šimica Seka Paleka arbanaških je korijena. Arbanasima je u cijelosti posvetio svoju knjigu „Zadarski posjedi“ (2006), dok je o Arbanasima u više zasebnih priloga pisao i u knjigama „Zemunik“ (2006.) i „Posjedi u brdima“ (2006.). Također, u tom kontekstu napisao je i objavio knjigu „Stara Liburnija“ i održao više samostalnih izložbi pod naslovom „Duhovi sa zadarskog foruma“, što je vrlo pohvalnim tekstom popratio i akademik Aleksandar Stipčević.
Bilosnić je zasebno pisao tekstove o djelima više književnika iz Arbanasa, o Augustinu Stipčeviću, Aleksandru Stipčević, o Kruni Krstiću, Ivici Matešiću Jeremiji, Đani Maršanu, Eniu Stipčeviću, Šimi Dešpalju, Valteru Dešpalju, govorio na predstavljanju knjiga o Josipu V. Relji, Berislavu Nikpalju i drugima. Organizirao je i znanstveni kolokvij i priredio zbornik posvećen „Arbanaškom književnom krugu u vremenu od 1945. do 2015. godine“ (Zbornik, br. 4. Zadarski književni krug, Zadar, 2027.).
Tomislav Marijan Bilosnić aktivno surađuje s Društvom zadarskih Arbanasa 1993. od osnutka ove udruge, kao što surađuje i s drugom arbanaškom udrugom, Kulturno umjetničkom udrugom “Vicko Zmajević.
S Društvom zadarskih Arbanasa i odjelom “Čehuljica za glagoljsku knjigu ZMAJEVICH”, Bilosnić je ostvario višestruku suradnju. Tome je prethodio serijal “Od Nina do Knina”, kojega je Bilosnić pisao i objavljivao u dužem periodu svakodnevno u „Zadarskom listu“. Ovo su priredbe na kojima je sudjelovao: “Zač se Zadar zove - 500 godina od rođenja Petra Zoranića, 2008. zajedno s akademikom Josipom Bratulićem i dr. Vandom Babić; U spomen na Enia Grdovića 2016. godine; Priredba “Kolovarina i Papratigna oliti plandovagne na Funtani i Papratu” 2018. godine; Recenzija naklade Društva zadarskih Arbanasa knjige “Libri” Daria Tikulina 2018.; Bilosnić je na 11. Međunarodne književne susrete u Koljnofu 2019. pozvao i voditelja odjela DZA “ Čehuljica ” na sudjelovanje; Bilosnićeva pjesma “Trsatska Gospa Loretsa u Arbanasima“ objavljena je u glasniku Librić br. 2. ; Skica za sjećanje na Aleksandra Stipčevića objavljena je u dvobrojnom Libriću br. ¾; Sudjelovao je u arbanaškom posjetu Moliškim Hrvatima 2023. godine; Objavljena je Bilosnićeva pjesma “O arbanaškim maslinama u Zemuniku” 2024. godine u Libriću br. 7.
S Kulturno umjetničkom udrugom “Vicko Zmajević, Bilosnić je ostvario, također, vrlo plodnu suradnju u nekoliko projekata, posebice kada su u pitanju predstavljanje i recenziranje knjige koje ova udruga inicira i objavljuje ili promovira. Recenzirao je i predstavio dvojezično izdanje knjige pjesama „Svitanja i smiraji Arbanasa / Agimet të parabromjet te Arbëneshit“ poznatog arbanaškog glazbenika i pisca Šime Dešpalja (1987. – 1981.), Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 8. svibnja 2023. godine; recenzirao i predstavio knjigu „Proza Šime Dešpalja – Arbanaške priče”, Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 8. svibnja 2024. godine.
Poglavito je značajno da je i izvan arbanaških udruga Tomislav Marijan Bilosnić ostvarivao i poduzimao, te pokretao razne manifestacije koje su se bavile pitanjem povijesti, kulture, stvaralaštva i identiteta Arbanasa, kao što su već spomenuti “Zadarski književni krug”, manifestacija „Odisej pod murvom“ u Zemuniku, manifestacije „U prostoru Hrvata“, koje organizira, vodi i održava za Dane Zadarske županije u Zemuniku, Polači, Benkovcu i Obrovcu: te na Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu (Mađarska).
Bilosnić već dugi niz godina ostvaruje i vrlo plodnu književno-pjesničku suradnju s albanskim književnicima iz Albanije, Kosova i Makedonije, kao i s tamošnjim izdavačima, redakcijama i časopisima, o čemu postoji obimna bibliografija od više stotina jedinica. Ovo držimo značajnim za našu malu osebujnu zajednicu Hrvata koja njeguje djedovski običaj arbanaškog trogovora.
U Albaniji je objavljeno sedam zbirki pjesama Tomislava Marijana Bilosnića i to ovim redom: „Velebit“ (2007.), „Koji jedu ribe“ (2009.), „Kalendar sna“ (2009.), „Tigar“ (2011.), „Osamljeno drvo“ (2014.), „Afrika“ (2019.), „Don Quiote na Petoj aveniji“ (2022.). Udruga 3000 godina Za dar, koju je osnovao i vodi Bilosnić objavila je knjige pjesama albanskog pjesnika iz Tirane Muje Bucpapaja „Nevidljiva pobjeda“ (2013.) i albanskog pjesnika iz Skoplja, Makedonije, Mustafe Spahiu ““Ni bambus, ni ključ“. Preveo je, predstavio i više drugih pisaca albanskog podrijetla.
U Zadru je ugostio albansku pjesnikinju i aktivisticu za ženska prava Floru Brovinu i makedonskog pjesnika albanskog izričaja Mustafu Spahiu, predstavljao djelo prof. Isaka Sheme, organizirao izložbe albanskih slikara u Galeriji sv. Petar Stari i Andrija u Zadru.
Osobno je više puta gostovao u Albaniji, gdje je ostvario i suradnju albanskih književnika i Društva hrvatskih književnika.
Svoje putopise, priče, kritike i pjesme Bilosnić je objavljivao u više albanskih listova u Albaniji, kao i na Kosovu. S druge strane, spominjući i Bilosnićeve arbanaške korijene, o njemu su pisali ugledni albanski kritičari: Arian Leka, Milianov Kallupi, Nuri Plaku, Mustafa Spahiu, Prend Ukaj, Flora Brovina, Shyqri Galica, Xhevahir Spahiu, i mnogi drugi. Uz spomenute objavljene knjige na albanskom jeziku, Bilosnićevi mnogi izbori pjesama objavljeni su u više novina i časopisa u Albaniji.
Književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić uključen je i u ovogodišnje priredbe organizirane povodom 300 godina Arbanasa: Predavanje “Sjećanje na Augustina Stipčevića”;
Izložba Amaterski slikari iz Arbanasa; Okrugli stol “O potomcima Barskih dijecezana u Zemuniku i o nadb. Ivanu Prenđi”; Okrugli stol “Arbanasi i okolne župe.
Na kraju, značajno za Arbanase u širem smislu su i Bilosnićevi javni susreti, novinski razgovori i suradnja s nadbiskupom Ivanom Prenđom, koji je potomak doseljenih barskih dijecezana. Bilosnić se kao književnik posebno posvetio barskim dijecezanima Borgeričancima i Zemunčanima.
Za svoj rad i svoju suradnju na književnom planu, Bilosnić je s albanske strane dosad Nagrađen „Crvenom ružom Elbasana“, Međunarodnim pjesničkim priznanjem koje se dodjeljuje na istoimenom festivalu poezije u albanskom gradu Elbasanu (15. ožujka 2009.). Tom prigodom Bilosnić je postao i počasni član ovog Festivala. Hrvatskom književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću dodijeljeno je posebno priznanje za doprinos albanskoj kulturi na međunarodnom festivalu poezije "Drini poetik" (Poetski Drim) u Prizrenu na Kosovu 2015. godine. Priznanje je dodijelilo Društvo književnika Kosova. Isto tako, Nositelj je Priznanja Albanskog haiku kluba, te Priznanja Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.
Tomislav Marijan Bilosnić je počasni član Društva albanskih umjetnika i književnika u Elbasanu i Kluba pisaca ”Kostandin Kristoforidhi” u Albaniji.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.