Svoj je pjesnički opus Božidar Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti.
Bagolino pjesništvo igrom životnih okolnosti postalo je trojezično. Rođenjem kajkavac iz Vrbišnice u Humu na Sutli, jednu zbirku pjesama Humske popeifke ispisao je kajkavskim humskim, gornjosutlanskim idiomom. Većinu svojih pjesama ispjevao je hrvatskim standardnim književnim jezikom, a s obzirom na to da je teologiju studirao i u Ljubljani, jednu zbirku pjesama Samoobsodba objavio je i na slovenskom jeziku.
Bagolina poetika u osnovi je intimistička i ispovjedna, duboko uronjena u prirodu i rodni krajolik te obilježena vitalističkim i optimističkim osjećanjem života. Priređivač izabranih pjesama Božidar Petrač u pogovoru je zapisao da se Bagolin pjesnički put može sumirati: pjesnikova početna lutanja, traženja i razdiranja, mladenačke buntovne i prkosne godine, samoosude i preispitivanja zamjenjuju zreli, mudrošću prožeti, doživljaji i prokušana životna iskustva.
U cjelini gledano Bagoli su, kako piše Hrvoje Pejaković, „bliske granične situacije u kojima jasno iskušavamo tragičnu tajanstvenost našeg opstanka, ali čak i suočen s takvim situacijama ovaj pjesnik zadržava neku temeljnu trezvenost, neku vezanost uz ovdašnje zemaljsko postojanje, i to u njegovim običnim manifestacijama“.
Biblioteka Hrvatski pjesnici, glavni urednik Luka Šeput, izvršni urednik Luka Vukušić, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik, tisak Grafomark d.o.o. (Zagreb)
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.