Značajan kulturno-turistički projekt | Književnim stazama Hrvatskog zagorja

 
U subotu 29. svibnja 2021. bit će  u sklopu kulturne manifestacije posvećene obilježavanju 270. obljetnice Hrašćinskog meteorita (1751.-2021.) u općini Hrašćina, na otvorenom prostoru ispred kurije u vlasništvu esperantske i hrvatske spisateljice Spomenke Štimec, službeno predstavljen značajan kulturno-turistički projekt Književnim stazama Hrvatskog zagorja. 
Nositelj projekta je Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Hrvatsko-zagorskog književnog društva (HZKD) sa sjedištem u Klanjcu. Ostvarivanje projekta započelo je 2018.  prikupljanjem gradiva i fotografija. Bagola je sa svojim suradnicima uspio na jednom mjestu prikupiti i na zanimljiv način prenijeti čitateljima znanje o književnoj baštini Hrvatskog zagorja te na taj način kulturno-odgojno, socijalno i interaktivno povezati književnu baštinu s današnjicom. 

Knjiga-vodič Književnim stazama Hrvatskog zagorja trebala bi izaći početkom jeseni, a promocije u zagorskim knjižnicama održavat će se tijekom Mjeseca hrvatske knjige, od 15. listopada do 15. studenog 2021. Putovanje književnim stazama Hrvatskog zagorja započinje u općini Hum na Sutli, a završava u gradu Vraždinske Toplice. Obrađeno je ukupno 88 pjesnika i pisaca. Osim onih koji su rođeni u Hrvatskom zagorju, obrađeni su i svi hrvatski pisci koji su u Zagorju privremeno živjeli i opisivali ga u svojim djelima. Putovanje književnim stazama započinje u općini Hum na Sutli, gdje su rođeni  Ivan Krizmanić (1766.-1852., kajkavski pisac i prevoditelj, opat u Mariji Bistrici,  dobrotvor hrvatskih preporoditelja) i  Rikard (Flieder) Jorgovanić (1853. 1880., pjesnik, feljtonist, pripovjedač, utemeljitelj hrvatske fantastičke proze). Iz Huma na Sutli književna nas staza vodi u grad Pregradu, gdje je sredinom 19. stoljeća službovao pjesnik i pripovjedač Vladimir Nikolić (1829.-1866.), autor poznate pjesme „Na te mislim, kada zora sviće“. U dvorcu Gorica kraj Pregrade živjela je Mimica Kantoci Kaučić (1886.-1975., trajna opsesija Miroslava Krleže od njegove rane mladosti pa sve do smrti). Istočnije od dvorca prostire se selo Donja Plemenščina odakle su korijeni Augusta Cesarca (1893.-1941., pripovjedača, istaknutog intelektualca i komunista). Južnije od Pregrade nalazi se Valentinovo, rodno selo Janka Leskovara (1861.-1949., najpoznatijeg pripovjedača hrvatske moderne). Malo zapadnije, u Pavlovcu Pregradskom rodio se Pero Pjer Barić (1903.-1965., pjesnik i pripovjedač), a na Vinagori, zapadno od Pregrade, neko je vrijeme službovao svećenik i pjesnik Andrija Palmović (1847.-1882.). Jož zapadnije, u općini Desinić rodna je kuća Gjure Prejca (1870. -1936., pjesnika, pjevača, skladatelja, glumca i redatelja). U općini Zagorska Sela djelovao je župnik Tomo Gajdek (1809.-1886., pjesnik i pučki prosvjetitelj), a rodio se ondje Zvonimir Devčić (1881.-1949., pjesnik i publicist). 
     
Staza nas Sutlom nizvodno vodi u općinu Kumrovec, rodno mjesto Drageca Ulame (1936.- 2011., pjesnika koji je pisao na kajkavskom kumrovečkom narječju). U susjednoj općini Tuhelj rodio se Vladimir Poljanec (1953.-2011., pjesnik tuhljanskog govora i jedan od utemeljitelja Hrvatskozagorskog književnog društva). Na stazi od Tuhlja prema Klanjcu zaustavit ćemo se u Zelenjaku ispred spomenika Lijepoj našoj. Autor hrvatske himne Antun Mihanović (1796.-1861.) našao je svoje posljednje počivalište na nekadašnjem groblju, a danas spomen-parku u gradu Klanjcu. Južnije od Klanjca nalazi se selo Radakovo, rodno mjesto Adalberta Pogačića (1919.-1997., pjesnika i pripovjedača), a još malo južnije, u današnjoj općini Dubravica rodio se Pavao Štoos (1806.-1862., književnik i hrvatski preporoditelj). U susjednoj općini Marija Gorica nalazi se selo Oplaznik, rodno mjesto Ante Kovačića (1854.-1889., romanopisca, pripovjedača i pjesnika). Na pograničnim brežuljcima prema Sloveniji prostire se općina Brdovec u kojoj su rođeni Adam Baltazar Krčelić (1715.- 1778., književni povjesničar, teolog i pravnik), Stjepan Jakševec (1916.- 1994., pjesnik, prevoditelj, spiker i urednik), Ivan Mikec (1920.-1991., pjesnik na izvornoj kajkavskoj ikavici), Zvonimir Bukovina (1929.-1998., književnik i novinar), Ivan Perkovac (1826.-1871., književnik i političar), a u selu Laduć živio je i stvarao Sead Begović (1954.-2018., pjesnik, urednik i književni kritičar). U Novim dvorima kraj Zaprešića uživao je na svom imanju hrvatski general, pjesnik i ban Josip Jelačić (1801.-1859.). Zaprešić je grad u kojem su živjeli i djelovali Dragutin Balagović (1933.-1997., novinar, pisac i prevoditelj), Stjepan Laljak (1943.-2018., pisac, publicist i urednik) te Višnja Goljački (1956.-2021., pjesnikinja). 
     
Na stazi prema unutrašnjosti Zagorja zaustavljamo se u općini Bistra, rodnom mjestu pjesnika Željka Špoljara (1943.-2017.). U Stubičkim Toplicama provodila je posljednje dane života pjesnikinja Vesna Parun (1922.-2010.) i ondje se njoj u čast svake godine početkom ljeta održava festival poezije. U Stubičkim Toplicama rodio se Božidar Staroveški (1930.-2012., pučki pjesnik i kipar). Grad Donja Stubica rodno je mjesto Miroslava Fellera (1901.-1961., književnika i estetičara. Između Donje i Gornje Stubice nalazi se dvorac Stubički Golubovec čiji je vlasnik svojedobno bio Maksimilijan Vrhovac (1752.-1827., biskup, političar, ljubitelj knjiga, pisac i dobrotvor). 
     
Staza nas vodi preko Oroslavja, gdje je u svom dvorcu živio Rikard Sermage (1831.-1903., književnik, publicist i političar), prema Velikom Trgovišću, rodnom mjestu Viktora Kralja (1881.-1966., književnika, pedagoga i prevoditelja), da bismo se malo duže zaustavili u Gredicama kraj Zaboka, plemićkom dvorcu u kojem se rodio  Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935., književnik i političar). Nastavljamo prema općini Sveti Križ Začretje gdje je živio i umro Lavoslav Vukelić (1840.-1879., književnik i prevoditelj), gdje je rano djetinjstvo provodila Marija Jurić Zagorka (1873.-1957., književnica i novinarka), kamo je Dora Pfanova (1897.-1989., pjesnikinja, književnica i prevoditeljica) dolazila u posjete rođacima s majčine strane i gdje se susretala s Ivom Andrićem), gdje su rođeni Viktorija Jugović Risaković (1873.-1927., književnica i urednica) i Ante Hikec (1882.-1934., književnik i novinar). Nedaleko od Krapinskih Toplica, U Maloj Erpenji kraj Krapinskih Toplica rodio se Eugen Barac pl. Repenjski (1821.-1876., pjesnik), a istočno od Krapine, u općini Radoboj, rođena je Sida Košutić (1902.-1965., književnica i urednica. U drevnom gradu Krapini rođeni su Ljudevit Gaj (1809.-1872., vođa hrvatskog narodnog preporoda), Rudolf Habeduš Katedralis (1894.-1960., književnik i publicist) te Dubravko Ivančan (1931.-1982., pjesnik i esejist). U tom su gradu neko vrijeme boravili Ivan Trnski (1819.-1910., pjesnik i prevoditelj), Ivo Andrić (1892.-1975., književnik, dobitnik Nobelove nagrade), Josip Cvrtila (1896.-1966., pjesnik i prozaik) te Velimir Matija Ban (1947.-1998., pjesnik i slikar). U selu Škarićevo kod Krapine rodio se Hinko Davila (1858.-1925., ljekarnik i književnik), a u selu Krapinski Vidovec Antun Kozina (1858.-1925., muzealac, urednik i pisac). Sjeverozapadno od Krapine, u općini Đurmanec, rodio se Joža Antolić Hromčan (1929.-1996., kajkavski pjesnik, jedan pod osnivača krapinskog Festivala kajkavskih popevki).
     
Književna staza vodi nas preko Gornjeg Jesenja u općinu Bednja, rodno mjesto Izidora Poljaka (1883.-1924., pjesnika i svećenika) i Ladislava Žimbreka (1901.-1972., pjesnika, esejista i prevoditelja). U selu Pleš kod Bednje rodio se Slavko Šprem (1937.-1991., pjesnik bednjanskog govora), a pisac i prevoditelj Jakob Lovrenčić (1788.-1842.) bio je svojevremeno upravitelj imanja dvorca Trakošćan. Nizvodno rijekom Bednjom dolazimo do pavlinskog samostana u Lepoglavi, čijim glavarom je bio Ivan Belostenec (1594.-1675., pjesnik, pisac, propovjednik i leksikograf), u kojem su živjeli i djelovali Gašpar Malečić (1646.-1702., vjerski pisac i voditelj samostanske knjižnice) te Ivan Krištolovec (1658.-1730., vjerski pisac),  u kojem se školovao Tituš Brezovački (1757.-1805., dramski pisac i pjesnik) i kamo je rado zalazio pisac i propovjednik  Blaž Bošnjak  (1743.-1807.). I dok je Lepoglava povijesno obilježena pavlinima koji su 1503. podignuli prvu javnu gimnaziju i širili obrazovanje, susjedni grad Ivanec čuva uspomenu na viteški red ivanovaca kojemu je svrha bila dvorenje bolesnika i ranjenika. Ivanec je rodno mjesto Đure Arnolda (1853.-1941., pjesnika,  filozofa i pedagoga), Pavice Hrazdire (1895. – 1975., poduzetnice, književnice i glumice), Ladislava Šabana (1918.-1985., pisca ivanečke povijesti, muzikologa i klavirskog pedagoga) te Franje Hrga (1932.-2011., pjesnika, novinara i skladatelja). U Ivancu je na svom posjedu živio pjesnik Božidar Kukuljević Sakcinski (1861.-1927), a svoj odvjetnički ured otvorio je Bruno Steiner Županić (1893.-1987., pravnik, pisac i fotograf). U Stažnjevcu kraj Ivanca rodio se Ivo Ladika (1912.-1984., pjesnik, leksikograf i novinar), a u općini Maruševec djetinjstvo je proveo pjesnik i prevoditelj Gustav Krklec (1899.-1977.). 
     
Književnom stazom vraćamo se u unutrašnji, istočni i jugoistočni dio Zagorja. Zaustavljamo se u Loboru, o kojemu je nadahnuto pisao Antun Gustav Matoš (1873.-1914.,  pjesnik, novelist, esejist, putopisac i književni kritičar). Lobor je rodno mjesto Franje Horvata Kiša (1876.-1924., putopisca i pripovjedača). Na svom posjedu u Borkovcu kod Zlatara boravio je i pisao Ladislav Fodroci (1756.-1834., kajkavski pjesnik). U Zlatar je rado svraćao Silvije Strahimir Kranjčević (1865.-1908., pjesnik), budući da je u tom gradiću živjela majka njegove supruge Ele. Zlatar je  rodno mjesto Stanka Dominića (1917.-1980., pjesnika) i Stjepana Draganića (1923.-1983., književnika, redatelja i pokretača časopisa Kaj). U Zlataru je osnovnu školu pohađao Slavko Batušić (1902.-1979., teatrolog, leksikograf i prevoditelj). U kuriji Ščrbinec živio je i pisao Borislav Kiš Šaulovečki (1894.-1945., književnik i novinar). Općina Zlatar Bistrica rodno je mjesto Anđele Vokaun-Dokmanović (1901.-1983., kajkavske pjesnikinje). Kajkavski književnik Petar Berke (1733.-1798.) bio je kapelan u Mariji Bistrici. Na području današnje općine, u Podgorju Bistričkom rođen je Josip Ozimec (1934.-1981., pjesnik i učitelj), a u Lazu Bistričkom živjela je Željka Boc (1976.-2002., pjesnikinja i urednica).
     
Književnom stazom nastavljamo prema Peščenom, rodnom mjestu pjesnikinje Branke Jagić (1945.-2015.). Malo dalje, u općini Hrašćina živjela je u kuriji na imanju Njeguš Štefanija Bernas Belošević (1897.-1957., učiteljica i književnica koju je često posjećivao Gustav Krklec). Selo Zajezda, u općini Budinšćina, rodno je mjesto Pere Magerla Gotalovačkog (1890.-1929., pjesnika i književnika), a u selu Grana kraj Novog Marofa djetinjstvo je provodio Mirko Bogović (1816.-1893., književnik i političar). Pjesnikinja i časna sestra uršulinka Boguljuba Cifrek (1946.-2019.) rodila se u Makojišču Gornjem kraj Novog Marofa. U općini Breznica nalaze se ostaci dvorca Bisag u kojem je od 1932. do 1938. živio i stvarao Milan Begović (1876.- 1948., književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj). 
     
Putovanje književnim stazama Hrvatskog zagorja završava u Varaždinskim Toplicama, rodnom gradu Danice Bedeković (1872.-1955., esperantistice i publicistkinje), Nenada Brixyja (1924.-1984., književnika i novinara) te Ane Bešenić (1952.-2012., pjesnikinje i spisateljice). Tu je na svom imanju Tonimir živio i stvarao Ivan pl. Kukuljević (1816.- 1889., književnik, političar i povjesničar umjetnosti).
     
Sadržaj ove knjige-vodiča zasigurno bi mogao poslužiti kao poticaj i osnova za proširivanje projekta. U suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih pisaca i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca mogao bi se izraditi sveobuhvatan projekt pod nazivom „Književnim stazama diljem Hrvatske“.