Osvrt na promociju u splitskoj knjižnici Marka Marulića u srijedu, 18. kolovoza | Split skriven u Hoffenburgu

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar

CIEL ili „Croatian Institute for Exploration of Life“ opisan u romanu „Hoffenburg“ donekle je sličan splitskom MEDIS-u i to je najveća sličnost s nekom stvarnom institucijom. Svi ostali instituti i medicinski centri, likovi, pa i neki opisani slučajevi u romanu Hoffenburg su izmišljeni, tako da se nitko od liječnika ili znanstvenika ne može prepoznati – rekao je dr. Filip Šimunović na splitskoj promociji svog romana u Gradskoj knjižnici Marka Marulića. Pred punom velikom dvoranom knjižnice, u ležernoj atmosferi, pred okupljenim prijateljima i kolegama iz struke, te prijateljima njegova oca, također uglednog kirurga prof. dr. Vladimira Šimunovića, Filip Šimunović predstavio je svoj prvijenac. Glavni lik romana je mladi kirurg iz Splita Sebastijan Mikulić, koji u prestižnoj njemačkoj klinici Hoffenburg radi u međunarodnom timu kirurga i znanstvenika. Roman „Hoffenburg“ opisuje četiri dana ključna za sazrijevanje mladog kirurga, kada doznaje da njegov mentor namjerava prisvojiti njegov znanstveni rad, a u klinici se nižu komplikacije koje traže punu koncentraciju i angažman. Istodobno, mladi liječnik nalazi se pred privatnim životnim odlukama i preispituje kirurgiju kao životni poziv. 

Liječnica i spisateljica dr. Branka Erdelji Štivić, autorica romana „Starenje za početnike“, u svojoj je recenziji primijetila kako je roman, iako fikcija, vjerodostojan utoliko što autor odlično poznaje materiju o kojoj piše. Zbog toga nas vrlo uvjerljivo vodi kroz dramu koja se odvija za kirurškim stolom, gdje njegov lik u tom „najnepristupačnijem od svih mogućih okruženja doživljava najuzbudljivije, najhumanije i najzabavnije trenutke“. Autor Filip Šimunović pojasnio je kako je dramatičnost scena iz kirurške dvorane namjerno potencirao za potrebe romana, a plod mašte su i upečatljivi likovi golemog znanja, čije je poznavanje kirurških vještina nadljudsko, kao i njihovi životni apetiti.

Kao što su u romanu vrlo spretno i uvjerljivo isprepletene stvarnost i fikcija, tako su skladno kombinirani i kontrasti sudbina iz provincije i iz svjetskih centara – kao što je baka Kata iz Dalmatinske zagore koja prvi put vidi more i svjetski poznati kineski kirurški mag koji o kirurgiji zna sve, ali spava ispod stola u bolničkom kabinetu. Odlomke u kojima je publika doznala kakav je izbor jela u kantinama za liječnike i upoznala atmosferu u kirurškoj dvorani, u kojoj „kirurzi ne drhte“, sugestivno je čitao mladi splitski glumac Davor Pavić. 

Već su se pojavile pohvale „Hoffenburga“ na društvenim mrežama, pa je tako Hana Konsa objavila da je roman „priča o radu, o motivaciji, o tome kako se može i o tome zašto se mora“. Na to je autor duhovito primijetio kako je prikaz Hane Konsa „bolji od njegova romana“. U raspravi je Hana Konsa željela s autorom prokomentirati upravo scenu s bakom Katom kao jednu od najupečatljjivijih. Kako je rekao autor, ta scena ilustrira odnose u obitelji jednog od likova, što objašnjava njegove motive. 

Prisutne u publici zanimalo je priprema li se ekranizacija „Hoffenburga“, s obzirom da je vrlo filmičan, a pohvaljen je i nadahnut jezik i stil autora, posebno s obzirom na to da živi u Njemačkoj. Željka Ercega zanimalo je zašto je roman pisan na hrvatskom, kad autor živi u Njemačkoj i koristi engleski. Filip Šimunović na to je odgovorio da je započeo pisati roman na engleskom, ali pišući je zaključio kako će na materinjem hrvatskom ipak bolje izraziti ono što želi reći. Prof. dr. Matko Marušić istaknuo je kako je iščitao „Hoffenburg“ kao priču o Splitu.

Roman Filipa Šimunovića „Hoffenburg“ može se naći u knjižnicama i u knjižarama u cijeloj Hrvatskoj, a namijenjen je ambicioznoj mladoj publici, srednjoškolcima, studentima i mladima koji se žele baviti medicinom ili znanošću, a u potrazi su za autoritetima i životnim vrijednostima. (S.M.)