subota, 19. lipnja 2021.

Marija Grgurović Banovac | Mungi Ngomane: ,,Ubuntu za svaki dan: afrička mudrost o povezanosti s drugim ljudima”


Mungi Ngomane je unuka Desmonda Tutua poznatog južnoafričkog nadbiskupa i aktivista, čija je borba za ukidanje apartheida okrunjena Nobelovom nagradom za mir 1984. godine. Ngomane je svojevoljno odlučila nastaviti obiteljskim stopama borbe za pravdu i ljudsko dostojanstvo, a posebno je aktivna po pitanjima prava djevojaka, žena, izbjeglica i Palestinaca. Do sada smo mogli pročitati samo jednu od knjiga koju su objavili članovi obitelji Tutu. Riječ je o djelu ,,Knjiga opraštanja”, koja je jedina prevedena na hrvatski jezik, a napisali su je otac i kći, odnosno Desmond Tutu i Mpho Tutu.

Prije negoli počnemo o samoj knjizi ,,Ubuntu za svaki dan: afrička mudrost o povezanosti s drugim ljudima” potrebno je kratko objasniti pojam ubuntu. Naime, riječ je o južnoafričkoj filozofiji, koja ima korijen u Bantu jezicima južne Afrike i predstavlja originalni afrički koncept. Korijen pojma dolazi od riječi ,,bantu” što znači ‘ljudi’. Ovaj drevni afrički koncept naglašava čovjekovu potrebu za drugim ljudima jer je čovjek društveno biće koje treba tražiti rješenje za svoje probleme unutar zajednice, a ne isključivo unutar samog sebe.

Dakle, koncept se temelji na ljudskom zajedništvu i međusobnom poštovanju, a ne na individualizmu. Upravo je zato nakon raspada apartheida u Južnoafričkoj Republici, ubuntu filozofija bila jedan od temeljnih principa pomoću kojih se nastojalo postići zajedništvo i skladan suživot između različitih članova novonastale zajednice koja se trebala temeljiti na ravnopravnosti i jednakosti svih njezinih članova. Ideju ove filozofije ponajbolje opisuje izreka plemena Xhosa i Zulu koji su zaključili:

,,Čovjek jest čovjek zbog odnosa s drugim ljudima” (Ngomane, 2021: 14).

Mnoge knjige iz domene moderne psihologije pretežito usmjeravaju čovjeka na traženje unutarnjeg glasa, odnosno odgovore na čovjekove probleme vide isključivo u pojedincu i s takvim stavom umanjuju čovjekov krug djelovanja. No, ubuntu filozofija odbacuje takva razmišljanja. Naime, ona smatra kako se čovjek treba okrenuti drugim ljudima te uz pomoću njih potražiti odgovore na pitanja koja ga tište. Ubuntu filozofija se tradicionalno prenosi s koljena na koljeno, a pomoću Ngomane uspjela je doći do svjetske javnosti.

Autorica je četrnaest ubuntu poruka razdijelila na isti broj poglavlja te kroz svako poglavlje razjasnila važnost pojedine poruke. Riječ je o porukama koje bismo svi trebali svakodnevno primjenjivati kroz svoj život vođeni pozitivnom energijom. Kroz poglavlja, Ngomane navodi i primjere iz rada ,,Povjerenstva za istinu i pomirenje”, čiji je predsjednik bio njezin djed Desmonde Tutu, ali i primjere iz rada nekih drugih organizacija (primjerice iz rada ,,Youth Futures”), a osim i toga, i primjere iz svakodnevnog života. Kako bi čitatelj razumio poruku, autorica ga nastoji potaknuti na razmišljanje, ali i ponuditi mu savjete koje bi trebao primjenjivati na dnevnoj bazi. Ti savjeti nisu komplicirani ili neizvedivi, naprotiv, oni su tako jednostavni, međutim, upravo na te najjednostavnije i male stvari, čovjek najčešće zaboravlja baš kao što zaboravlja pozdraviti ili nasmiješiti se vozaču autobusa ili čistačici u uredu gdje radi.

Prema ubuntu filozofiji svaki je čovjek bitan te je iznimno važan i njegov rad. Stoga ne smijemo omalovažavati druge ili umanjivati njihov trud. Naprosto svakog čovjeka treba promatrati kao ljudsko biće koje je ravnopravno s nama samima. No, kako bi doista spoznali čovjekove vrijednosti i razumjeli njegove problema potrebno je odmaknuti se od digitalnoga svijeta i uspostaviti s čovjekom ,,staromodni međuljudski kontakt”. Naime, iako se čini kako su ljudi danas sve više povezani zbog društvenih mreža, oni su zapravo sve udaljeniji te se gubi osjećaj zajedništva i empatija prema drugim ljudima. Ljudi sve manje istinski komuniciraju i slušaju jedni druge, a samo aktivnim slušanjem se mogu riješiti problemi ili uspostaviti dublja povezanost između sugovornika.

No, da bismo nekoga mogli razumjeti potrebno je zapitati se što bismo mi učinili na njegovom mjestu, ali isto tako i sagledati njegove razloge za donošenje nekih spornih odluka. Ngomane ističe kako je moguće razumjeti druge ljude samo ako proširimo vlastitu perspektivu te svijet pogledamo ,,aktivno” iz više različitih gledišta. Dakle, čovjek se ne smije strogo identificirati sa samo jednim gledišta, nego treba biti svjestan promjena vlastitih stajališta i spoznaja kroz protok određenog vremena. Stoga treba spremno prihvatiti prilike za napredovanjem i izgradnjom vlastitih stavova kroz proživljavanje novih iskustava:

,,Nova iskustva i spoznaje pružaju vam širi pogled na život. (...) Čak i ako vam se novo iskustvo ne svidi, ipak biste iz njega mogli nešto naučiti. S druge strane, mogli biste otkriti da vam se te nove stvari sviđaju” (Ngomane, 2021: 71).

No, kako bismo proširili vlastite vidike potrebno je okružiti se različitim ljudima te svjesno prihvatiti njihovu različitost. Čovjek uvijek treba imati na umu kako dehumanizacijom drugih, on zapravo dehumanizira sebe kao ljudsko biće, odnosno čovjek koji ne poštuje druge ne poštuje ni samoga sebe. Ne možemo ljude jednodimenzionalno identificirati kao isključivo dobre ili isključivo zle, nego trebamo biti svjesni svih njihovih vrijednosti i mana. Stoga, Ngomane ističe kako trebamo pomoći ljudima oko nas i poticati ih da uvijek iznova ,,zablistaju”, a to je moguće samo ako nastojimo pronaći ono ,,dobro” u svakom čovjeku:

,,Ljudi su možda komplicirani, ali velika većina njih uistinu je dobra. Nitko se od nas nije rodio s mržnjom, nego su nas drugi naučili mrziti. Ogledajte se danas oko sebe i odlučite u ljudima otkrivati samo dobro - u svakoj pojedinoj osobi koju susretnete. Vidjet ćete kako ćete se dobro osjećati i kako je jednostavno prepoznati dobrotu kad je počnete tražiti” (Ngomane, 2021: 223).

Ljudi često traže pogreške unutra tuđih postupaka ili ne prihvaćaju drugačija rješenja od onih vlastitih na postavljene problema. No, čovjek mora osvijestiti spoznaju kako je isti cilj moguće postići na različite načine. Naime, svaki pojedinac posjeduje različite sposobnosti, stoga može na ,,svojevrstan način” pridonijeti svojoj zajednici. Svaki čovjek ima mogućnost promijeniti svijet. Dakle, Ngomane ističe kako svaki čovjekov čin, djelovanje ili interakcija može pogodovati ,,općem dobru”, premda to bio i ,,mali”, ali ,,moćan” čin poput osmijeha. Često nam se mnoge stvari koje svakodnevno radimo čine nevažnim. Isto tako često poneke stvari činimo nesvjesno ne misleći kako će to utjecati na ljude oko nas. No, upravo zato ubuntu želi osvijestiti posebnost svakog našeg čina i mogućnost njegovog utjecaja na ljude oko nas. Stoga svaki dan iznova započnimo s osmijehom na licu i vjerom u ljude. Ne dopustimo da nas negativna iskustva sputavaju u istinskom doživljaju života:

,,Kad je riječ o ubuntu, svi smo bitni, a bitno je i sve što radimo. Svaki se pojedinačni, maleni čin može pretvoriti u nešto mnogo veće” (Ngomane, 2021: 197).

Svaki čovjek je jednak i kao takav zaslužuje isti pristup. Svi ljudi trebali bi imati ista prava i mogućnosti, međutim, životna iskustva pojedinaca potvrđuju kako često dolazi do kršenje osnovnih ljudskih prava. Stoga je vodič poput ovoga uvelike potreban današnjem suvremenom čovjeku da osvijesti spoznaje koje se zanemaruju zbog sve bržeg načina egzistencije. Čitajući ,,Ubuntu za svaki dan” čitatelj će osjetiti toplu riječ podrške i poticaj za izlaskom izvan individualne točno određene zone kako bi spoznao ,,moć” zajedništva. Pozitivnost i optimističnost poruka koje je Mungi Ngomane željela prenijeti svim ljudima svijeta dodatno je vizualno naglašena upotrebom jakih boja i motiva iz afričke kulture. Ovo je knjiga, koja će vas potaknuti na aktivniji društveni život te ćete nakon čitanja zaista i,,vidjeti” ili ,,čuti” ljude koji vas okružuju.

Mungi Ngomane (2021) ,,Ubuntu za svaki dan: afrička mudrost o povezanosti s drugim ljudima”, Zagreb: V.B.Z.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.