ponedjeljak, 14. prosinca 2020.

Naklada Disput | Objavljena knjiga 'Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća' J. Užarevića


vrijeme: 14.12.2020.
Knjigu Josipa Užarevića 'Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća', u kojoj sagledava cjelinu ruske književnosti u njezinu rasponu od jedanaest stoljeća, objavila je zagrebačka izdavačka kuća 'Disput'.

Rusist Užarević u obimnoj knjizi (864 str.) analizira rusku književnost od djela mitropolita Ilariona "Slovo o Zakonu i Milosti" do vrhunskih djela i književnih imena koja (veliko)ruskoj književnosti u 19. i 20. stoljeću trajno osiguravaju svjetsko značenje i svjetsku recepciju (Puškin, Ljermontov, Gogolj, Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj, Čehov, Blok, Cvetaeva, Ahmatova, Mandeljštam, Majakovski, Pasternak, Jesenjin, Zabolocki, Bulgakov, Šolohov, Nabokov, Solženjicin, Brodski, Petruševskaja, Pelevin i drugi).
Autor je i za svako pojedino razdoblje ruske književnosti prikazao i rasprave o prinosima hrvatskih rusista proučavanju ruske književnosti (od Vatroslava Jagića, Milivoja Šrepela i Tomislava Maretića preko Josipa Badalića i Aleksandra Flakera do Žive Benčić Primc, Magdalene Medarić Kovačić, Višnje Rister, Irene Lukšić, Jasmine Vojvodić i dr.) te daje i iscrpni popis hrvatskih prevoditelja i ruskih prevođenika.
 
Navodeći kako knjiga nije klasična povijest jedne nacionalne književnosti niti zbornik rasprava i eseja Užarević ističe i da se njegova knjiga ne uklapa u tradicionalno shvaćeni žanr "povijest književnosti". "Moja je metodologija zapravo suprotna jer u prvi plan ne stavlja povijesni tijek, tj. ne promatra tekstove u vremenu, nego ističe primat teksta i shvaća vrijeme kao element teksta", pojašnjava autor.
 
Navodi i kako s motrišta duhovne povijesti tri temeljna čimbenika ulaze u definiciju Rusije čineći tu veliku zemlju i veliku kulturu prepoznatljivom i neponovljivom: Bizant, Zapadna Europa, Azija.
 
Od Bizanta je ruska (velikoruska) književnost naslijedila te dalje izgrađivala kršćansko-pravoslavni kod. "To duhovno-kulturno načelo osobito se intenziviralo u razdoblju jačanja i emancipacije Moskovske Rûsi (od 14. stoljeća nadalje), nije prestajalo djelovati ni u "ateističkome" (sovjetskom) razdoblju u 20. stoljeću, a zasigurno će igrati važnu ulogu i u 21. stoljeću", napominje autor.
 
Navodi i kako drugu važnu konstantu ruske kulturne i državne povijesti čini nerazrješiva, ujedno i plodotvorna i uznemirujuća napetost između Rusije i Zapadne Europe. Taj je odnos utkan u najvažnije ideologije koje su određivale rusku duhovnu povijest - od shvaćanja Moskve kao trećeg Rima u 15. i 16. stoljeću, preko "latinofila" i "grkofila" u 17. stoljeću do "Slavenofila" i "zapadnjaka" u 19. stoljeću te implementacije marksističko-komunističkih ideja u 20. ili "demokratskih načela" u 21. stoljeću.
 
Treća je važna konstanta povezanost Rusije s Azijom, ističe Užarević. "Već je Kijevska Rûs imala posla s azijatskim plemenima (Polovci, Hazari), a potom je - u fazi formiranja Moskovske Rûsi - ta povezanost geografski, povijesno i mentalno učvršćivana ne samo dvostoljetnom ovisnošću Moskovske Rûsi o Mongolima i Zlatnoj Hordi nego i prisvajanjem cijeloga sjevernoga dijela azijskog kontinenta (od 16. stoljeća nadalje)", navodi.
 
Autor naglašava i da je u knjizi osobita pozornost posvećena izostanku renesanse u ruskoj kulturi, kao i nepostojanju stiha i smijeha u službenoj (visokoj) kulturi sve do druge polovice 17. i početka 18. stoljeća.
 
Akademik Josip Užarević (1953), profesor je na rusistici zagrebačkog Filozofskog fakulteta. U tristotinjak dosad objavljenih rasprava, eseja, prikaza i više autorskih knjiga najviše se bavio ruskom književnošću, književnom teorijom i filozofijom, hrvatskom književnošću i književnom znanošću,  neurosemiotikom, pitanjima književnoga minimalizma te dijalektologijom.
 
Objavio je, među inim, knjige "Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1917-1945. Deskriptivna bibliografija (s I. Lukšić)", "Književnost, jezik, paradoks", "Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak)", "Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i književnoj znanosti", "Vladimir Vidrić i njegove Pjesme","Möbiusova vrpca. Knjiga o prostorima" te "Književni minimalizam". (Hina)

Izvor:Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.