Zvane Črnja i Čakavski sabor kao kulturalni fenomen

 

U povodu 100. obljetnice rođenja Zvane Črnje i 50. obljetnice Čakavskoga sabora, Čakavski sabor i Istarski ogranak DHK Pula, priredili su stručno-znanstveni skup „Zvane Črnja i Čakavski sabor kao kulturalni fenomen“. Program je upriličen u Čakavskoj kući u Žminju u subotu 7. studenoga 2020. godine, uz epidemiološke mjere. 

Znanstveni skup se u dvije sesije održao pred zanimljivim brojem uzvanika i znatiželjnih posjetitelja, te uz sudjelovanje većeg broja eminentnih znanstvenika i književnika koji su nadahnuto govorili, kako o značaju ove jedinstvene hrvatske institucije kao što je Čakavski sabor koji se sastoji od 24 katedre u Republici Hrvatskoj, kao i one u Šopronu u Mađarskoj, te o liku i djelu istaknutog hrvatskog pjesnika, prozaika, esejista, kulturologa, scenarista, dramaturga i filmologa, novinara, publicista, polemičara i nakladnika, čovjeka Zvane Črnje.

Skup su otvorili Josip Šiklić, glavni tajnik Čakavskog sabora i Boris Domagoj Biletić predsjednik Istarskog ogranka DHK, dok je sudionike skupa posebno pozdravio Robert Matijašić, predsjednik Čakavskog sabora.  

Boris Domagoj Biletić govorio je na temu „Trideset godina poslije, ili Je li Črnja danas živ“; Tomislav Marijan Bilosnić, predstavio se sa svojim književnim tekstom „Bieli Črnja na krvave zemlje“, posvećenom Črnji, Čakavskom saboru, glagoljici i Istri;  dok se Mate Ćurić predstavio tekstom „Zvane Črnja, pogled iz novinarske lože – urednik Glasa Istre“. Mirko Ćurić u tekstu „Prigodnica fra Stjepana M. Ivančića biskupu Strossmayeru – kulturološki i pragmatični kontekst“ osvrnuo se na glagoljaške veze diljem Hrvatske , dok je Ivana Paula Gortan-Carlin održala vrlo zanimljivo predavanje na temu „Pavle Istrijanac – Zvane Črnja i promišljanja o glazbi“. Sanja Knežević nadahnuto je govorila o „Simbolici križa u pjesništvu Zvane Črnje“, što je izazvalo poseban interes sudionika. Mario Kolar, Maja Polić, Mladen Rem i Milan Rakovac su zbog nastale pandemiološke situacije morali izostati sa skupa, ali se o njihovim vrijednim prinosima govorilo ili su u cijelosti pročitani na skupu. Tema Maria Kolara naslovljena je „Zvane Črnja i stoljetna polemika o hrvatskoj dijalektalnoj književnosti“, Maje Polić i Mladena Rema „Zvane Črnja kao pokretač i prvi urednik časopisa Dometi“  i Milana Rakovca „Istra je Črnja, Črnja je Istra“. Josip Šiklić imao je predavanje na temu „Zvane Črnja i Čakavski sabor kao kulturni fenomen“.

Na kraju, predstavljena je virtualna izložba o Zvani Črnji. U povodu 100. godišnjice obljetnice rođenja Zvane Črnje, Anamarija Kurelić, u suradnji s Državnim arhivom u Pazinu, napravila je izložbu  „Zvane Črnja“ o životu i djelovanju ovog istaknutog hrvatskog književnika, a koja jer dostupna na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice.