utorak, 29. listopada 2019.

Dr. sc. Tijana Pavliček | O trilogiji Peta dimenzija



Ono što je zamišljeno kao samostalan roman o znanstvenici Thei koja dobiva „nadnaravne“ sposobnosti te počinje komunicirati s najvećim znanstvenicima iz prošlosti, preraslo je u cijeli projekt. Ne samo da je Peta dimenzija dobila drugi (Tajanstveni tekton) i treći nastavak (Vrijeme snova) i prerasla u trilogiju, nego je autor Tomislav Beronić proširio pripovjedni svijet u obliku multimedijalne mape ispredajući priče o tektonima i geografski ih spajajući, baš onako kako je to u romanima činila njegova junakinja Thea.

Sve je počelo iz dokolice, no filozofi i pjesnici dobro znaju da je upravo otium ključan za umjetničku inspiraciju. Naime, autor je svoju ideju počeo razrađivati dok je čekao kćer koju je vozio na taekwondo, pa stoga nije ni neobično da njegova junakinja nosi određene sličnosti. Jer Beronić je, netipično za muškog autora, odlučio da njegov roman nosi upravo ženski lik, a ono što je dodatno začudno jest da je roman pri tome i pisan u prvome licu.

Ukratko, Thea je mlada doktorica fizike koja, baveći se Teslinim zavojnicama, otkriva neobičnu energetsku kuglu. Nakon niza izvedenih pokusa, Dorothea (kako joj je puno ime) zaključuje da je kugla vezana uz prostor, a radnja se zapliće u trenutku kada odlučuje stupiti u unutrašnjost kugle te s vremenom otkriva kako je riječ o portalu kojim može putovati u prošlost, odnosno petu dimenziju. U tom portalu (tektonskom prolazu) junakinja najprije susreće Sir Isaaca Newtona te saznaje da je i on, kao i ona, tzv. tekton – osoba koja ima sposobnost prolaziti kroz tektonske portale.

Thein osnovni cilj kroz sva tri romana tako postaje razviti tektonske vještine te otkriti kako spriječiti stvaranje Dinamise (sile koja se stvara oko portala i uništava sve oko sebe). Jer, biti tektonom nije nimalo bezazleno, pa se Thea poput prave akcijske junakinje upliće u rad policije, mafije, vojske, ali i raznih tajnih društava, skače padobranom, upravlja zrakoplovom, a nerijetko se nađe i u smrtnoj opasnosti. Pucnjave, otmice, potraga za blagom, zrakoplovne nesreće i dr., sve to čini značajan sloj svih triju romana i žanrovski ih svrstava u punokrvni akcijski triler.

No, trilogija nipošto nije lišena ni ljubavne dimenzije pa kako Thea napreduje u znanstvenom smislu, napreduje i u ljubavnom odnosu s inspektorom Dorianom koji joj pomaže u traženju tektona i razvijanju tektonske mreže. A popis tektona koje Thea susreće kroz trilogiju uistinu je impresivan, kao i zemlje koje posjećuju. Tako se već u prvom romanu putovanje odvija od Hrvatske do Aleksandrije, a na tom putu upoznajemo niz znamenitih osoba, tektona, od svećenika Ivana u Ninu, preko sv. Birgitte Švedske, pa do samoga Isusa Krista; drugi roman širi prostor na Bliski istok i Australiju, da bi nas u trećem romanu autor upoznao sa znanstvenicima iz Kine i Rusije, a sve je zaokruženo priključivanjem samog Nikole Tesle u tektonsku mrežu. Ljubavnih zapleta nisu lišeni ni Theini pomagači, a i oni su zbog Theinih aktivnosti često podložni različitim riskantnim situacijama.
Romani su prepuni obrata, što je i karakteristično za žanrovsku literaturu, a istaknuto je nekoliko zanimljivih tema. Jedna od njih odnos je znanosti i religije, pa tako mlada Thea svoja istraživanja potkrepljuje biblijskim citatima. Dobro je istaknuta i simbolika njenoga imena (Eden, Dorothea – od Boga darovana), kao i prikaz aureole koja se pojavljuje svaki put kada bi ušla u kuglu, a prisutna je i simbolika brojeva (7 tektona, 7 knjiga, zvono zvoni 11 puta i sl.). Osim toga, portali se često nalaze baš u crkvenim građevinama, a otvara se i aktualna tema vjerskih sukoba, prvenstveno kroz odnos islama i kršćanstva.

Beronićevu je trilogiju uistinu žanrovski teško jednoznačno odrediti, ne možemo ju obilježiti kao isključivo fantastični roman (možda će budućnost pokazati da ovo i nije toliko fantastično koliko sada mislimo), ali ni kao akcijski, iako se akciji, posebice u nastavcima, daje velik prostor. Ima tu elemenata i detektivskog žanra te, još suptilnije, ljubavne priče, pa gotovo svaki čitatelj može naći ponešto za sebe. A kad uđemo u još dublje slojeve priče, zatičemo tajna društva, već spomenuta vjerska pitanja, političke intrige, zagonetke, kvantnu fiziku i sl., pa nije neopravdano što Beronića gotovo neprestano uspoređuju s piscem Danom Brownom. Jedna od važnih (brownovskih) tema koje se protežu kroz sva tri romana jest upravo već spomenuti odnos znanosti i vjere. No Beronić toj temi prilazi pažljivije i suptilnije od Dana Browna te, što je možda i najvažnije, nesenzacionalistički, što puno bolje funkcionira u razvoju priče te samim time djeluje i ozbiljnije.

Jednako je važna tema i pitanje znanja, koje može biti promatrano kao dar, ali i kao odgovornost. Tektoni su tako oni koji postaju čuvarima i prenositeljima znanja koje može biti opasno za nositelja kao za i ljude oko njega. Osim toga, problematizira se i pitanje manipulacije znanjem, kao i problem gubitka znanja prilikom prenošenja informacija. Druga knjiga tako, primjerice, donosi globalnu priču o znanju i opasnim silama, koja je zatim pretvorena u zanimljivu potragu za tajanstvenim tektonom koji ima stranu energiju i vrlo neobičnu auru te ne želi kontaktirati s drugim tektonima sve dok oni za to ne budu spremni.

Treća knjiga, koja je sadržajno umetak između prve i druge, pak donosi priču o masonima i ruskoj mafiji, a bavi se pitanjem odnosa straha i slobode, ulozi vođa u ljudskom društvu, pitanjima slobode raspolaganja vremenom, crkvenim dogmama i sl., a uz to autor iznosi i vrlo dirljivu priču o aboridžinskoj mitologiji i njihovim sanjanjima. Beronić nije zaboravio ni na sad već za njega karakterističnu „žensku“ priču, pa tako saznajemo kako je npr. nastao prvi novac. Jer velik broj tektona upravo su žene, čime Beronić otvara još jednu veliku temu, inzistirajući na ravnopravnosti spolova i ističući kako je upravo žene povijest često nepravedno izbrisala. Ipak, kroz cijelu trilogiju možda najvažnije pitanje koje autor postavlja jest način na koji koristimo tehnologiju, kako ju razvijamo te kakvo mjesto u tehnološkom svijetu zauzima sam čovjek.

Beronić si je kao autor itekako dao u zadatak ne samo zabaviti čitatelje, nego ih nečemu i poučiti, pa kroz cijelu trilogiju propituje čitatelja i drži ga budnim tako što usputno podmetne zanimljiva saznanja o npr. ženama u hramovima, stavu islamske vjere oko poslovanja, različitim tumačenjima uskrsnuća Isusa Krista i sl. Već prvim romanom ne samo da je zainteresirao publiku, nego je i nagrađen nagradom Artefakt koja se dodjeljuje za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji.

Beronićeva trilogija tako je samo još jedan dokaz da žanrovska literatura nipošto nije zanemarena u suvremenoj hrvatskoj književnosti, nego da itekako imamo autore koji ju obogaćuju i kojima ćemo se nastaviti vraćati.

https://www.facebook.com/tomislav.beronic/

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.