petak, 8. veljače 2019.

Dan pjesnika Prešerna - 8. veljače


Piše: Narcisa Potežica, mr.sc.

"Prešernov dan" je slovenski kulturni praznik, to je državni je praznik (neradni dan) koji se  u Sloveniji slavi 8. veljače. Taj dan posvećen je najvećem slovenskom pjesniku svih vremena - Franceu Prešernu na obljetnicu njegove smrti. Ujedno je to središnja  proslava slovenske kulture i ima veliki značaj za slovenski identitet. Tako je Slovenija jedina zemlja koja ima nacionalni praznik vezan uz područje kulture, a u središtu Ljubljane na trgu kod čuvenog Tromostovja nije kip nekog vladara, vojskovođe na konju, ratnika ili političara – već je kip pjesnika Prešerna – koji je postao simbol grada. Svake godine od proglašenja nezavisnosti Republike Slovenije je  8. veljače praznik cijele Slovenije, ali slavi ga i slovenska zajednica širom svijeta.

U Zagrebu je pod naslovom "Kultura nas povezuje" Veleposlanstvo Slovenije zajedno sa Slovenskim domom organiziralo dvodnevnu manifestaciju - prigodni  program u povodu Slovenskog kulturnog praznika i 170. obljetnice smrti dr.Fracea Prešerna. 

Najprije je 6. veljače u 18 sati u Kući Šenoe u Ulici Ive Maline 27. održan večernji razgovor o knjizi Augusta Šenoa "Karanfil s Prešernovog groba". Sudjelovali su dr.sc. Marijan Dović, književni povjesničar, viši znanstveni suradnik i izvanredni profesor na Institutu za slovensku literaturu i litrarne znanosti ZRC SAZU (napisao monografiju "Prešern poslije Prešerna", 2017.) i dr.c. Zvonko Kovač, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu  Zagrebu s Katedre za slovenski jezik i književnost.

U kući Šenoa u koju su jedva stali svi zainteresirani bio je zanimljivo izlaganje Jasmine Reis o detaljima iz života Augusta Šenoe koji je posjeti grob slovenskog pjesnika, čime je osvijetljen još jedan aspekt iz života Šenoe i njegove veze s Prešernom.Večer je za goste završila čašom slovenskog vina i paprenjacima koji se tradicionalno poslužuju u Šenoinoj kući.

Drugi dan, uoči Prešernovog dana 7. veljače u 18 sati u Slovenskom domu, Masarykova 13. u Zagrebu poslije uvodnih riječi predsjednika Društva zagrebačkih Slovenaca gospodina Darka Šonca i svečanog otvorenja Izložbe "Sonetni vijenac" Francea Prešerna s ilustracijama Miha Maleša, slovenskog grafičara i slikara o kojima je govorila povjesničarka umjetnosti Breda Ilich Klančnika prigodnim glazbenim programom sve prisutne je u ispunjenoj dvorani Slovenskog doma oduševila  grupa "Kitarakon" iz Slovenije sa starim romantičnim melodijama. Po lijepom običaju praznik je zaključen slovenskim štruklima, kranjskim kobasicama i puticom – orahnjačom  kao u svakom slovenskom domu za blagdan.

Naravno  tradicionalno je najsvečanije ovih dana u Prešernovom Kranju gdje se on preselio 1846. i umro 8. veljače 1849. godine, pa je tamo svake godine i tradicionalan Prešernov sajam koji vraća  posjetitelje raznolikom umjetničkom i obrtničkom ponudom u pjesnikovo doba. Na primjer prodaju se na štandovima kolači od smokava (figove sladice) jer je Prešern hodajući po Kranju djeci dijelio smokve (fige) i djeca su ga zvala "gospod Fig".

France Prešern je najveći slovenski  pjesnik svih vremena koji je djelovao u vrijema romantizma i unio je  romatizam u svjetskom smislu na područje Balkana. Prešern je tako postao prvi Slovenac, koji se kvalitetom svog pisanja mjerio sa svojim evropskim suvremenicima.

Rođen je 3. posinca 1800. u mjestu Vrba u siromašnoj seljačkoj obitelji, poslije školovanja u  Ribnici odlazi 1821. godine u Beč gdje se nakon završenog fakulteta (studija filozofije i prava)  vraća u Ljubljanu i postaje između ostalog odvjetnik kod dr. L. Baumgarta i dr. B. Crobatha. Tek 1846. godine, nakon šest odbijenih zahtjeva, imenovan je regionalnim odvjetnikom u Kranju, gdje je napokon postao neovisan.

U Kranju je nastala  većina njegovih pjesama. No njegov nemirni duh još je za vrijeme studentskih dana privlačio pažnju policije, stoga je pri otvorenju vlastitog odvjetničkog ureda imao velikih problema. Cijelo vrijeme, i tijekom studija i po završetku, on piše pjesme. Posebno je važno da je obogatio književnost unoseći razne nove motive, na primjer bio je prvi koji je kroz stih progovorio o nezavidnom položaju pjesnika u društvu. Pisao je ljubavnu poeziju u duhu romantizma, pa je on svojoj ljubljenoj ispleo "Sonetni vijenac" - posebnu pjesničku formu u čije je stihove utkano ime JULIJA PRIMICOVA, one kojoj je posvećen.Poznato je da je životni put pjesnika obilježen nesretnom zaljubljenošću u bogatu Primicovu Juliju, kojoj je posvatio svoj "Sonetni vijenac" (1834). Ustvari život su mu obilježile dvije žene, no njemu je uvijek bila prva Julija čije ime čine prva slov na početku svakog novog stiha njegovih soneta i kojoj je posvetio još neke od svojih najljepših pjesama. Druga je bila Ana Jelovšek, a iz njihove ljubavi rodilo se troje nezakonite djece. Ljubav prema njima utjecala je na njegovo stvaraštvo koje je lako razdijeliti na osobno i nacionalno. Obje vrste zapravo znače isto – ljubav. Ljubav prema domovini i ljubav prema ženi. Njegove se pjesme izdižu visoko iznad poetike Ilirskog pokreta koji je u to vrijeme okupirao svu pažnju tadašnjih pjesnika.

Potrebno je spomenuti da je stvorio pjesnički jezik kod Slovenaca, postavio temelje jezika slovenske književnosti i uključio slovensku književnost u evropsku. France Prešern danas važi za najvećeg slovenskog pjesnika a mogao je ostati osrednji pjesnik, ali želio je više. On je znao da je na njemu ostao teret Slovenije kakvu je ostavio prije nego je otišao u Beč i odlučio je taj teret preuzeti na svoja leđa. Kad se vratio iz Beča našao je  kuturno zaostalu zemlju u kojoj se još uvijek bilo doba feudalizma. Prešern je svojim pjesmama postao lučonoša novih ideja u općem mraku nazadnih vjerovanja. Zajedno s Matijom Čopom osniva časopis Kranjska čbelica, kojim okreću Sloveniju prema kozmopolitskom romantizmu. U časopisu se objavljuju djela koja otvaraju put u svijet novom i običnom građanstvu te usmjeravaju slovensku kulturu na put kojim i danas ide. Pet godina prije smrti (1844.) napisao je pjesmu "Zdravljica" koja je današnja državna himna Republike Slovenije.

Prešern je u Sloveniji ikona, postao slovenska svetinja, često se kaže "slovenski svetnik" (svetac) i zato treba čestitati ideji da se u nekoj zemlji toliko slavi pjesnik. Na današnji dan kada se u Sloveniji ne radi odlazi se u muzeje, na priredbe i raznim manifestacijama obilježava se pjesnikov dan smrti a što se baš taj dan uzima kao obilježavanje spomena na Prešerna - na proslavi Slovenskog kulturnog praznika  Prešernovog dana objasnila je u Slovenskom domu veleposlanica Rep.Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez – da čovjek ne postaje velik danom rođenja već na dan smrti ostavlja iza sebe svoje djelo. A France Prešern je svojim djelom povezao Slovence, pjesničkom riječju učvrstio svijest o njihovom identitetu i zato je zaslužio da čitava zemlja slavi Prešernov dan kao svoj veliki praznik.






Nema komentara :

Objavi komentar