ponedjeljak, 19. studenoga 2018.

Obilježena 180. godišnjica rođenja književnika Augusta Šenoe – uz njegov rođendan


Piše: Narcisa Potežica, mr.sc.

Ove godine je posebno svečano obilježen 180. rođendan našeg književnog velikana Augusta Šenoe, koji se rodio 14. studenog 1838. godine u Zagrebu. Tako su se na prigodnoj svečanosti kod njegovog spomenika na početku stare Vlaške u srijedu 14. 11. 2018. u 15 sati u organizaciji Udruge umjetnika "August Šenoa" okupili najaktivniji članovi ove hvalevrijedne udruge, kojima su se pridružili i pozvani uglednici i suradnici koji su svojim riječima uveličali sjećanje na Augusta Šenou.

Na taj način već godinama Udruga umjetnika "August Šenoa" obilježava rođendan književnika čije ime nosi – okupe se članovi kod njegovog spomenika i uz prigodni program polože cvijeće.

Na ovu svečanost me pozvala kolegica iz knjižničarske struke i dugogodišnja članica ovog Društva Đurđica Stubičan, kojoj zahvaljujem da me potaknula da i ja ovaj tekst posvetim sjećanju na našeg velikana.

A Udruga umjetnika "August Šenoa" osnovana je prije više od četvrt stoljeća, njen idejni začetnik još davne 1988. i prvi predsjednik ovog Društva koje nosi ime hrvatskog književnika – Augusta Šenoe je bio pokojni prof. Juraj Lončarević čiji je cilj bio da okupi ljubitelje umjetnosti. Sadašnja dopredsjednica Udruge Danica Vukelić, pjesnikinja i slikarica ističe da ova Udruga ili popularnije poznata samo kao Društvo "August Šenoa" uz profesionalne kulturne djelatnike, pisce, likovne umjetnike i glazbenike najčešće otkrije talentirane ljude koji pišu, slikaju, pjevaju i na taj način svi zajedno promiću ljepotu i vrijednosti umjetničkog izražavanja ugledajući se na najveća imena naše kulture i baštine, posebno poznate književnike.


Udruga umjetnika "August Šenoa" s ponosom nosi ime ovog velikog hrvatskog književnika.

August Šenoa  pravim imenom August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa rođen je u Zagrebu 14. studenog 1838.godine prema nekim podacima baš u Vlaškoj ulici na  broju 32. u  čijoj je blizini postavljen spomenik - kip Augusta Šenoe - djelo naše poznate umjetnice kiparice Marije Ujević.

Dopredjednica Udruge Danica Vukelić i tajnica Ingeborg Crnogaj i sama likovna umjetnica pažljivo su s velikim estetskim umijećem okitile kip Augusta Šenoe koji je ne samo za tu prigodu bio u slavljeničkom  "cvijetnom ruhu" ovječan cvijećem već  su se danima Zagrepčani, mnogi prolaznici, susjedi iz Vlaške i obližnjih  ulica divili cvijetnim aranžmanima na  spomeniku a naročito  brojni turisti, među njima naročito stranci uživali  u fotografiraju. Oni će nositi u daleki svijet ovaj  poseban prizor i slike - cvijećem lijepo i prigodno dekoriran  kip.

August Šenoa je jedan je od najpoznatijih hrvatskih romanopisaca, pripovjedač, pjesnik, kritičar i pisac  brojnih podlistaka, poznato je i više puta naglašavano da je najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, ujedno je više puta istaknuto da je on istinski tvorac moderne hrvatske književnosti, a koliko je bio cijenjen i značajan pisac – razdoblje u kojem je živio i stvarao, gotovo dva desetljeća razdoblja oko njegove smrti u povijesti književnosti nazivamo "šenoino doba".
Dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (romanom naime samo uvjetno možemo nazvati djelo Petra Zoranića "Planine"), a Šenoa je autor opsežnog korpusa romana, žanra koji je najcjenjeniji u suvremenoj literaturi. Ujedno je Šenoa inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnog standarda. Naime često je naglašena njegova uloga kao jezikotvorca, koji je za bolju izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika više napravio od mnogih pisaca rječnika i jezičnih avjetodavaca. Umjetnost je zavolio još kao dječak dok je živio s roditeljima i pokazao sklonost za pisanje. Poslije završene osnovne škole odlazi u Pečuh k rođacima, a vratio se u Zagreb 1857. gdje je i maturirao. Dok je išao u gimnaziju pisao je stihove na hrvatskom i njemačkom jeziku. Studirao je u Pragu i tu se počeo baviti žurnalistikom. a po povratku u Zagreb 1865. počinje raditi u redakciji lista "Pozor". Dobiva posao gradskog bilježnika, a 1872. postaje ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta. Tada se angažira u politici (u Narodnoj stranci) i u to doba prevodi na hrvatski jezik s engleskog, njemačkog, češkog i francuskog jezika. Od 1874. pa sve do smrti uređivao je časopis "Vijenac. No široj javnosti je bio je bilo poznato da je kao dopisnik "Obzora" kada počinje pisati feljtone pod naslovom "Zagrebulje"u kojima opisuje svakodnevni život u Zagrebu, pa u to doba feljtoni postaju literarni žanr.

Poznati njegovi povijesni romani su "Zlatarevo zlato" (1971), "Prijan Lovro "(1873.), "Seljčka buna"(1877.) "Diogeneš" i "Kanarinčeva ljubovca"(1878.), "Prosjak Lovro"(1879.) i "Kletva"/poshumno završio Tomić1882/.

Pisao je i povjesnice, kraća pripovijedna djela s povijesnim motivima kao što su : "Anka Neretvanka", "Povijest Venecije" i "Smrt Petra Svaćića".

Poznate su mu pripovijetke "Čuvaj se senjske ruke"(1872.) i "Karanfil s pjesnikova groba " (1878.).
Njegove pjesme su zahvaljujući raznim temama bile poznate širokom krugu čitatelja, a naročito su zapažene i popularne "Hrvatska pjesma", "Na Ozlju gradu", "Budi svoj...".

Tko danas prođe zagrebačkim Gornjim gradom sjetit će se Augusta Šenoe kada dođe do Kamenitih vrata i ugleda kip njegove Dore, glavne junakinje njegovog romana "Zlatarevo zlato", a tu je su i čuvena vrata s okruglim portalom koja se spominju u romanu. Mnogima će to biti poticaj da ponovo uzmu u ruku ovaj Šenoin roman i prisjete se "zlatarevog zlata", roromantične ljubavne priče Dore Krupićeve i i događaja koje je Šenoa opisao.

Zato s pravom možemo reći da je on "najzagrebačkiji pisac" jer je u svojim djelima oživio duh i atmosferu nekadašnjeg Zagreba kojeg je posebno volio.

August Šenoa umro 13. prosinca 1881. godine od posljedica upale pluća  koju je dobio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880.

Kao zahvalu za sav njegov književni rad, posebno romane kojima je proslavio grad Zagreb trebali bi građani Zagreb trajno spominjati njegovo ime i sjećati se Augusta Šenoe.

Na prigodnoj proslavi - obilježavanju 180. rođendana Augusta Šenoe okupljene na početku u ime Društva i organizatora događanja Augustu Šenoi u čast i u njegov spomen pozdravio predsjednik Udruge "August Šenoa" Ivan Dujmović. Kordinatorica i dopredjednica Udruge i moderatorica događanja Danica Vukelić govorila je o književniku Augustu Šenoi, a onda su se obratili mnogi poštovatelji Šenoine pisane riječi, pa je skup i događaj pozdravio Marijan Lipovac predsjednik Hrvatsko-češkog društva koje je bilo inicijator postavljanja spomen ploče u Češkoj i rekao o vezama Šenoe sa Češkom. S biranim riječima obratio se i prof. Ivica Krakić, dramski umjetnik, te Narcisa Potežica,mr.sc. koja je istaknula da kao što je po mnogima Tin Ujević najveći naš pjesnik, a A.G. Matoš najveći hrvatski pjesnik koji domoljubno kliče "I dok je srca bit će i Kroacije", Vjekoslav Majer sa svojom plinskom gornjogradskom laternom je "najzagrebačkiji pjesnik" – zasigurno će se svi složiti da je August Šenoa "najzagrebačkiji pisac" u prvom redu zahvaljujući njegovom romanu "Zlatarevo zlato".

U prigodnom programu nastupili su članovi Udruge "August Šenoa" i nadahnuto su govorili svoje stihove jer su i oni sami umjetnici pisane riječi: Lili Koti iz Udruge "DEA", Mirjana Šlibar, Franjo Mazal, Božena Turjak, Domagoj Slavić, Ankica Svirač, Franjo Friščić i Venera Stojanović iz Splita. A članica Udruge Matilda Gorjup je svojim fotoaparatom pratila tijek događanja.

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Ivan Bakša-Gornjogradski koji je otpjevao uz pratnju gitare neke od najljepših pjesama koje se vežu uz Zagreb, a njemu su se spontano pridriužili mnogi koji su su emotivno i čak s pjesmom pratili svečanost.

Naravno sve je budno pratila i tajnica Udruge Ingeborg Crnogaj, okom likovne umjetnice i brigom da svi koji su sudjelovali u programu dobiju bukete i ružu kao uspomenu na ovaj dan u čast i spomen na Šenou.

Događanju se pridružila i Gordana Maravić, kostimirana kao učiteljica Branka čija je pojava u crvenoj pelerini doprinjela da su se svi prisjetili poznatog lika iz Šenoinog djela i osjetili atmosferu doba kada je pisac živio, pisao i vremena u koje je smjestio poznate likove svojih romana. Tako je bilo zamišljeno da na kraju turistička vodičica Gordana u kostimu učiteljice Branke zainteresirane povede na kratki razgled grada, prigodnu šetnju "putevima Šenoe", a potom da svi zajedno dođu na svečanu Tribinu Udruge "August Šenoa" u Klaićevu 10., dok je delegacija od četiri člana otišla u kuću Šenoa. Također je dogovoreno da se prikaže film o Augustu Šenoi i o Šenoinoj kući sada u nasljedstvu Jasmine Reis, time bi se široj javnosti skrenula pozornost na postojanje njegove kuće koja se može posjetiti i uopće da se sjetimo ovog značajnog hrvatskog i zagrebačkog književnika.

Program je istu večer 13. studenog nastavljen lijepom prigodnom priredbom u Klaićevoj 10. Tamo je pjesnikinja Venera Stojanović, koja je baš za ovu prigodu doputovala iz Splita sada priredila poetsku večer na kojoj su također sudjelovali i ostali članovi Udruge."August Šenoa". Uz to je u galeriji u Domu za starije "Centar" postavljena popratna izložba umjetničkih fotografija Venere Stojanović pod nazivom " Slanoća mora"  - pa se na taj način spojio naš glavni grad sa svojom bogatom poviješću o kojoj je pisao Šenoa s ljepotama i s okusom soli našeg plavog mora.

Na kraju stihovi čujmo stihove Mirjane Šlibar, članice Udruge "August Šenoa" koje je pročitala na prigodnoj svečanosti uz njegovu obljetnicu - pred spomenikom Augusta Šenoe - velikom književniku u čast:

"Da li je to Šenoa ili slučajni prolaznik, koji se umorio,
i na stup naslonio?
Gospon Šenoa izašel iz stana vun vu laganim postolima,
a sneg pada. Sklizalo mu se, pak se naslonil na stup
da ne opadne. Dok je čital svoje stihove, sneg je padal
na njegova ramena da ga zaštiti od hladnoće
umjesto kaputa.
Na ovoj planeti sve je prolazno i odlazi u zaborav.
Dobri ljudi su uklesali stihove hrvatskog i zagrebačkog
velikana da ih sačuvaju od zaborava, a Šenoi hvala!"

Nema komentara :

Objavi komentar