Obljetnica Društva prijatelja glagoljice osnovanog 1993.

Prva 4 predsjedniika D.Žubrinić, N.Potežica, B.Draganić, V.Čepulić
i dugogodišnji podpredsjednik S. Bahert

Piše: mr.s sc. Narcisa Potežica

Sve je počelo tako, što je prof. dr.sc. Vladimir Ćepulić, matematičar i sveučilišni profesor uvijek pokazivao interes za hrvatsku baštinu, a prema njegovim riječima i njegova djeca učila su glagoljicu. Sretan je što je mnoge on sam na tečajevima naučio čitati i pisati ovo lijepo pismo, koje je jedan od identiteta hrvatske kulure i baštine. Toliko ga je privukla glagoljica, da je također želio osnovati društvo

prijatelja glagoljice.Tada je njegov najbliži suradnik bio prof.dr.sc. Darko Žubrinić, također „zaljubljenik u glagoljicu“, pa kad su već dvojica, zaključili su da to već može biti početak odluke da osnuju društvo u kojem će se okupiti svi "prijatelji glagoljice".

4.4.2017.Nova predsjednica K. Repar, S. Bahert,
dugogodišnji podpresjednik DPG-a, N.Potežica,
autorica članka-bivša predsjednica DPG-a i akademik j. Bratulić

Prema njihovoj zamisli, novoosnovano društvo će se zalagati za proučavanje i uporabu glagoljice, a pritom okupiti sve koji se na bilo koji način bave glagoljicom. Tako su se obratili ustanovama i najpoznatijim stručnjacima iz znanstvenih krugova kao što su u prvom redu akademik Eduard Hercigonja, tadašnji pročelnik Katedre za staroslavenski jezik  na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te Staroslavenskom institutu čija je ravnateljica bila akademkinja Anica Nazor. Ovi vodeći autoriteti iz područja glagolizma podržali su njegovu ideju o osnivanju društva okupivši stručnjake i amatere koje zanima ovo područje. Zatim su pozvani sveučilišni profesori i akademici Eduard Hercigonja, Stjepan Damjanović i Josip Bratulić, koji je tada bio predsjednik Matice hrvatske, zatim ravnateljica Staroslavenskog instituta akademkinja Anica Nazor, te prof. Frane Paro s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu kao i mnogi kulturni djelatnici, a dogovoreno je da sjedište budućeg Društva prijatelja glagoljice bude  pri Matici hrvatskoj, na adresi Strossmayerov  trg 4. u palači na Zrinjevcu. Za buduće Društvo prijatelja glagoljice amblem je  zamislio prof.dr.sc. Ćepulić, a likovno izradio i digitalizirao u bojama - za računalsku uporabu (za  mrežne stranice Društva i za službenu uporabu) dipl.ing. Vlatko Bilić, koji osim što je jedan od potpisanih utemeljitelja Društva, također je bio prvi i dugogodišnji likovni urednik kasnije osnovanog glasila - časopisa „Bašćina“. Prijedlog o osnivanju takvog Društva s oduševljenjem je prihvatio i Nedo Grbin, veliki i nezaboravni entuzijast, ljubitelj glagoljice i sakupljač glagoljskih spisa i spomenika zadarskog područja, koji je u to doba već petu godinu vodio redovne proljetne i jesenje tečajeve glagoljice u najvećoj središnjoj novozagrebačkoj Knjižnici Novi Zagreb u Travnom. Na te tečajeve, kako bi naučili glagoljicu, dolazili su poznati hrvatski pjesnik Joja Ricov i Martin Modrušan, stručnjak u Hrvatskom državnom arhivu, pa su i oni bili pozvani na osnivačku skupštinu, kao i voditeljica Knjižnice Novi Zagreb mr.sc. Narcisa Potežica u čijoj knjižnici su se, uz tečajeve glagoljice, tradicionalno svake godine od 1988.godine održavale Tribine „Susreti glagoljaša u Travnom“ (predavanja E.Hercigonje i A. Nazor, promocije novih knjiga S.Damjanovića i J.Bratulića, izložbe knjiga i druge građe na temu glagoljice na kojima je sudjelovao i akademski slikar Frane Paro). Poslove oko organizacije prve, osnivačke skupštine budućeg Društva prijatelja glagoljice vodila je Julijana Divković-Pukšec, a ona je bila i prva rizničarka.

Osnivači  DPG-a  22. veljače 1993. godine

Za dan osnivanja određen je datum izlaska prve hrvatske inkunabule - 22. veljače pa su  tog dana pozvani svi oni koji su bili profesionalno vezani uz glagoljicu i glagoljaštvo ili zato što su, iako amateri, kao ljubitelji glagoljice i hrvatske baštine podržavali ideju o oživljavanju glagoljice većim i širim upoznavanjem i uporabom ovog našeg pisma. Treba imati na umu činjenicu da je to ujedno bilo doba po stvaranju samostalne Hrvatske i trenuci oživljavanja pravih vrijednosti hrvatske kulture i baštine, vrijeme  uzleta nacionalnog ponosa.

Znakovito je određen taj 22. veljače 1993. godine jer je upravo prije 510 godina,  baš 22. veljače 1483. godine tiskan  Misal po zakonu Rimskoga dvora, koji je bio prva naša tiskana knjiga - inkunabula. Tako su te hladne zimske večeri, godine 1993. mjeseca drugoga, dana 22.-og  u 18 sati pozvani svi tadašnji „glagoljaši“ u veliku dvoranu Matice hrvatske te su svi oni s pljeskom oduševljenja pozdravili ideju o rađanju  novog društva - Društva  prijatelja glagoljice. Za prvog predsjednika  jednoglasno je  izabran dr.sc. Vladimir Ćepulić, koji je tom je prigodom objasnio ciljeve i zadatke  budućeg Društva prijatelja glagoljice. Sjećam se, svojom skromnošću svima nam je imponirao, svoj  veliki entuzijazam prenio je na sve nas. Bio je to jedan divan početak. Bio je to dan za pamćenje!

A ta iskra prve ideje postala je poput male gruda snijega, koja se zakotrljala snagom različitih segmenata Društva i postala tijekom proteklih gotovo dva i pol desetljeća lavinom koju tada nismo mogli ni zamisliti. Organiziran je široki spektar djelatnosti koje pri tom obuhvaćaju ostvarenje programa od redovnih tribina do osnivanja zbora, od glasila-časopisa do mladih glagoljaša, od izleta i obilazaka glagoljaških lokaliteta u domovini do gostovanja u Rimu, Dublinu, Trstu, Češkoj i  Slovačkoj, od izložbi i radionica za različite interese i uzrast, od najmlađih do umirovljenika, od amatera do poznatih umjetnika i stručnjaka – sve  do značajnih stručnih skupova i sada već tradicionalnih  manifestacija dana otvorenih vrata svih najznačajnijih institucija u kulturi u kojima se u te dane govori o glagoljici.

Uz prvog predsjednika dr.sc. Vladimira Ćepulića, koji je tu dužnost obnašao do 2000. godine i tajnika dr.sc. Darka Žubrinića,  kada on postaje predsjednik DPG-a do 2004.godine, uz njega članovi prvog Ravnateljstva DPG-a su bili Stjepan Bahert, potpredsjednik, prof. Milan Paun, tajnik,  dr.c. Julijana Divković-Pukšec, rizničarka, te članovi dipl.ing. Vlatko Bilić i  Nikola Kezele. Od 2004. do 2010. godine predsjednica DPG-a je bila  mr.sc. Narcisa Potežica, a ostali članovi Ravnateljstva su tada bili Stjepan Bahert podpredsjednik, Đurđa Arbutina,prof. tajnica, dipl.ing. Slobodan Mavar rizničar i članovi dr.sc. Vladimir Ćepulić, Biserka Draganić,prof. i dipl.ing Vlatko Bilić. U to doba, od 2004. godine Društvo podnosi redovno svoje godišnje programe i izvještaje  Ministarstvu kulture RH i Gradu Zagrebu koji sufinciraju njegovo djelovanje, posebno i Mješoviti pjevački zbor  "Bašćinu" te časopis "Bašćina" koji se počinje tiskati od 2005.godine. Poslije njihovog šest godišnjeg mandata, godine 2010. predsjednica postaje  Biserka Draganić, prof., Stjepan Bahert podpredsjednik, prof. Jelena Vignjević tajnica i članovi  Ravnateljstva su mr.sc. Narcisa Potežica, dr.med. Marijan Kereković, dipl.ing. Vlatko Bilić i  Marija Dražić. Od 2014.do 2017. godine članovi Ravnateljstva DPG-a su  Biserka Draganić, prof., koja  je predsjednica, Stjepan Bahert dopredsjednik, Nikolina Herak, prof. tajnica i članovi Narcisa Potežica, mr.sc. Majda Rubić, Ksenija Gluhak, dipl. učiteljica, Dijana Abramović, prof. i Romana Brajša, a sada je od 2017. godine  nova predsjednica Kristina Repar,prof., Juraj Lokmer dopredsjednik, Mirna Lipovac tajnica, Jasenka Štimac rizničarka te ostali članovi Ravnateljstva DPG-a su Narcisa Potežica. mr.sc., Ksenija Tomić i Ivanka Vrbanić, prof.

Sadašnje Ravnateljstvo DPG-a
na čelu s novom predsjednicom Kristinom Repar

Značajan događaj u životu Društva prijatelja glagoljice zbio se 1995. godine kada se pod vodstvom fra Izaka Špralje osniva Mješoviti  pjevački zbor „Bašćina“, koji je važan segment  ne samo u promicanju glagoljaškog pjevanja, već nastupa na brojnim važnim događanjima Društva prijatelja glagoljice i Matice hrvatske. Svake prve nedjelje u mjesecu sudjeluje na glagoljaškoj Misi u crkvi sv. Franje Ksaverskog pri samostanu Franjevaca trećeredaca u Jandrićevoj 21. u Zagrebu. Zbor "Bašina" je desetgodišnji jubilej djelovanja proslavio svojim CD-om. Prvih petnaest godina bio je umjetnički voditelj i dirigent dr.sc. fra Izak Špralja, poslije njega tu dužnost preuzima Anita Kaić - Poslek, a sada je dirigent maestro Marijan Tucaković.

Jedna od glavnih aktivnosti je održavanje redovnih tribina svakog mjeseca, a do sada je održano 250 tribina/predavanja i to od 2011. godine u velikoj dvorani palače Matice hrvatske, a posljednjih godina program se odvija u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta, Kaptol 29 a.

Slijedi, od 2000. godine održavanje predavanja u školama, knjižnicama i muzejima koji su prerasli u akcije pod nazivom „Glagoljica u gostima“. Neumorni putnici i predavači su dr.sc. Darko Žubrinić i Stjepan Bahert, dramski umjetnik.

U sklopu  DPG-a  djeluje od 2005.godine Glagoljaška mladež kojoj prethodi značajno djelovanje Glagoljaškog centra pri Osnovnoj školi Frana Krste Frankopana, pod vodstvom agilne i kreativne profesorice Biserke Draganić, a osniva se 2008. godine i samostalna Udruga Glagoljaške mladeži s različitim aktivnostima u svrhu poticanja mladih na upoznavanje svih aspekata hrvatske kulture. Tako se sada mladi glagoljaši zajedno s Društvom prijatelja glagoljice posebno ističu u provođenju bilo školskih ili izvanškolskih kvalitetnih programa na temu glagoljice. 

Zatim je osnovan i Glagoljaški kutak DPG-a sa zbirkom od preko 400 knjiga, koji je  smješten u Knjižnici Bogdana Ogrizovića na Preradovićevu trgu u Zagrebu. Knjige i časopisi vezani su uz glagoljašku baštinu i dostupni svakom zainteresiranom pojedincu ili skupini. 

Od osnivanja Društva prijatelja glagoljice  dr.sc. Darko Žubrinić postavio je i vodi mrežne stranice Društva uz stalno informiranje i proširivanje brojnim podacima, te produbljivanje stručnim tekstovima. Tako su naša glagoljaška povijest i svakodnevna događanja postala dostupna cijelom svijetu. 

Tribina DPG-A 10.10.2007. u MH,, 
akademkinja A.Nazor i Joja Ricov, 10.10.2007.

Od prosinca 1993. godine DPG ima i svoje glasilo pod nazivom „Bašćina“ kojeg do 11. broja uređuje Vladimir Ćepulić. Treba podsjetiti da je prvih sedam brojeva izlazilo tako što se „šapirografiralo“ traženi broj primjeraka. Od 2005. godine za osmi, deveti  i deseti broj od Gradskog ureda za kulturu uspjelo se po prvi put dobiti namjenska sredstva za časopis i otada se prvi put tiska ovo glasilo kao pravi časopis, pa su brojevi 8 (tematski vezan uz Božić),  9 (Uskrsni broj )  i 10 (posvećen Marijanskoj tematici - Uznesenje Blažene Djevice Marije) izdani tiskom i s koricama u bojama prema idejnom ostvarenju  grafičkog urednika koji je tada bio Vlatko Bilić. Od broja 11. , otkad časopis izlazi u raskošnom ruhu, sadržaju i opremi, grafički je urednik bio profesionalni dizajner Filip Cvitić, a od 16. broj grafički urednik je Edo Kadić. Naime treba istaknuti da je od 11.-tog broja  „Bašćine“ poslije osnivača i prvog urednika dr.sc. Vladimira Ćepulića nova odgovorna urednica Biserka Draganić, prof. a glavna urednica Maca Tonković, prof.  Sada „Bašćina“ postaje  sadržajno i likovno bogat časopis koji je ne samo ogledalo Društva već promiče glagoljicu sa zanimljivim člancima i suvremenom koncepcijom, pa uskoro izlazi broj 18. (koji je u pripremi za tisak).  

Uz sve navedeno svaki mjesec izlazi bilten - listak DPG-a s obavijestima o glagoljaškim aktualnostima, do sada 23 broja, čija je urednica Mirna Lipovac, a "Novosti" se šalju internetski svim članovima i prijateljima Društva prijatelja glagoljice. "Novosti" se šalju internetski svim članovima i prijateljima Društva prijatelja glagoljice.

Društvo prijatelja glagoljice ostvaruje raznovrsne projekte u suradnji s brojnim drugim ustanovama surađujući osim s Maticom hrvatske i Staroslavenskim institutom također s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Katedrom za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport, Nadbiskupijskim pastoralnim institutom te drugim ustanovama, društvima i pojedincima, kojima na različite načine pokreće upoznavanje i uporabu glagoljice, pruža podršku pri boljem upoznavanju hrvatske baštine, a posebno se raduje svakom novom članu i njegovom dolasku na tribinu i izložbe ili sudjelovanju u nekom od mnogobrojnih glagoljaških događanja.