Razgovor pripremila i vodila Sandra Pocrnić Mlakar
Književni kritičar Božidar Alajbegović ustvrdio je da je roman „Savršeni ustroj“ Zorana Lisjaka pisan u maniri Dana Browna jer se kroz kriminalističku radnju provlače rasprave o suodnosu između znanosti i religije. Alajbegović je zapazio da Lisjak donosi mnogo neortodoksnih i inovativnih znanstvenih uvida i teza, ali i biblijskih referencija. Krimić je već privukao pažnju publike, osobito ljubitelja žanra, za koje je „Savršeni ustroj“ ugodno iznenađenje, budući da su navikli da slične krimiće većinom pišu američki autoriSa Zoranom Lisjakom razgovaramo o njegovu romanu „Savršeni ustroj“, početnoj ideji i mogućnostima nastavka.
Roman „Savršeni ustroj“ je krimić u koji je ugrađena intrigantna rasprava o smislenom i stupnjevanom razvoju materijalnog svijeta, gradova, civilizacije. Utjecaju žitarica na razvoj ljudske civilizacije, odnosu velikih korporacija na hranu i na kraju duhovne komponente društva i pojedinca. Odakle ideja za roman tako složene strukture?
Prvobitna ideja mi je bila napraviti roman čija radnja se odvija u budućnosti. Da bih počeo pisati takav roman morao sam početi sa čitanjem literature koja će mi pomoći da napravim što vjerodostojnije štivo. Najviše me dojmila literatura Michioa Kakua i njegova knjiga „Fizika budućnosti“ koja obuhvaća sva područja života.
Na temelju nje započeo sam tri-četiri romana i morao sam se odlučiti koji ću nastaviti. Najlogičniji izbor mi je bio započeti roman „Savršeni ustroj“, o genetici i hrani u modernom društvu, a zatim sam umetnuo drugu paralelnu radnju, vezanu uz smisao ljudskog postojanja i pitanja poput - Odakle se i kako razvio život na planetu Zemlji? Zašto je čovjek svojom umnom i duhovnom komponentom najnaprednije biće na planetu? Zašto u sebi imamo ugrađenu duhovnu komponentu i vjerujemo u Boga? Ukratko, koji su razlozi da su ljudi drugačiji od svih drugih bića? Još kao dijete sam tražio odgovore na ta pitanja, nažalost, nitko mi to nije mogao objasniti na pravi način, pa sam sam krenuo u tu potragu za tim odgovorima. U Savršenom ustroju se to najbolje može pročitati..
Književni kritičar Božidar Alajbegović usporedio je „Savršeni ustroj“ s romanima Dana Browna. Koji su elementi zajednički „Savršenom ustroju“ i „Da Vincijevu kodu“? Je li Dan Brown Vaš književni uzor ili ste spontano odradili svoju ideju na sličan način kao u Dan Brown?
Iskusni Božidar Alajbegović je to dobro primijetio. Od svih romana Dana Browna najviše me se dojmio „ Inferno“. Čitajući roman bio sam oduševljen dinamikom radnje, zapletima, opisom povijesnih znamenitosti. U romanu „Inferno“ privukla me brza radnja i odabir „intrigantne teme“. Na kraju me malo razočarala sama tema, nije mi se činila vjerodostojnom. Više me dojmio roman jednog manje poznatog pisca, nizozemskog književnika Harryju Mulischu i njegovom romanu „Procedura“, u kojem obrađuje pretvorbu mrtve materije u živu. Vratio se na početak i objasnio porijeklo nastanka života na zemlji. Uz pisanje čitao sam i literaturu koja bi mi mogla pomoći da što bolje obradim roman. Navest ću nekoliko autora: Brian Green „Elegantni Svemir“, „Skrivena stvarnost“, „Tkivo svemira“ „Teorija svega“ i „Kratka povijest svega“ Kena Wilbera, John Gribbin „Svemir biografija“ i Amit Goswami „Bog nije mrtav“. Od svih tih autora sam nastojao naučiti nešto i nadograditi svoju nutrinu u smislu općeg znanja i, naravno, načina pisanja. Nastojao sam ih ne kopirati, već napraviti nešto originalno.
Potjera u romanu „ Savršeni ustroj“ odvija se u Dubrovniku, između Orlandovog stupa i stijena u moru ispod dubrovačkih zidina. Jesu li opisi Dubrovnika u romanu autentični?
Kako ste se pripremali za pisanje romana „Savršeni ustroj?
Za Dubrovnik i okolicu sam emotivno vezan. Prije rata služio sam vojsku u okolici Dubrovnika, a moj bivši zapovjednik Nojko Marinović je obranio grad od agresije u ratu, dok sam ja bio angažiran na drugom dijelu ratišta.
Opisi potjere su autentični. Za vrijeme pisanja dva puta sam putovao u Dubrovnik, noću sam u miru obilazio grad, snimao ulice, pronalazio mjesta i kutke koji su mi se činili najpogodnijim za radnju romana. Danju bih se fokusirao na znamenitosti starog grada: Knežev dvor, stare ulice, baroknu crkvu, hotele u staroj gradskoj jezgri.
„Savršeni ustroj“ završava krvavim obračunom ispred terminala zračne luke Heathrow u Londonu, ali obećavate nastavak? Publiku će vjerojatno zanimati daljnji rasplet i razjašnjenje zavjere u koju su umiješani znanstvenici, a i nastavak započete romanse.
Hoće li nastavak „Savršenog ustroja“ imati sve elemente prethodnika?
Neobično je da sam prije „Savršenog ustroja“ započeo sam roman „ Zagonetna čestica“. Taj roman je u biti nastavak „Savršenog ustroja“. Fokus tog romana je otkrivanju počinitelja napada na Milu Horvatić. U tom romanu bit će razotkriven motiv i sam počinitelj napada na Milu Horvatić, u čemu će presudnu ulogu odigrati Sten Parksen i njegova nova suradnica Daniele Wets. Mislim da će taj roman biti intrigantniji, zagonetniji i drugačiji od „Savršenog ustroja“. Riječ je o Milinoj refleksiji budućnosti. Mila se nalazi u najtežem stadiju kome. Ona u svojoj radnji opisuje gradove budućnosti, tako se i jedan dio tog romana odvija u budućnosti, točnije 2122. godine.
U romanu je opisan Milina odiseja kroz taj grad i susret sa Stenom koji se nakratko nalazi u iniciranoj komi. Nastavak će u svakom slučaju biti drugačiji od prethodnika.
Jeste li se kao autor pronašli u žanru krimića? Koje vas teme najviše privlače nakon što ste objavili „ Savršeni ustroj?“
Pišući roman nisam želi napraviti klasičan krimić, želio sam drugačije štivo. Želja mi je bila da čitatelju skrenem pažnju na smisao života. Da ga potaknem na razmišljanje o zdravoj hrani, da ponekad razmisli o svrsi svog života. Da pokuša prihvatiti da je život svakog pojedinca savršena kreacija Stvoritelja koja se ne smije potratiti. Nemojte me krivo shvatiti… treba uživati u životu, ali i poštivati život, padati ali i smoći snage za ustajanje, griješiti ali i smoći snage za ispravljanje tih pogrešaka. Najveća želja mi je da da čitatelj u sebi postavi pitanja: Gdje sam, kamo idem, je li taj put ispravan, imam li životni cilj i kako ću stići do njega?
U „Savršenom ustroju“ protagonisti nisu naoružani oružjem već znanjem, oni su pronicljivi, traže rješenja koja ne spadaju u sferu brutalnosti. U njemu nema suvišnog, brutalnog nasilja, mržnje, osvete. Primijenio sam koncept krimića kako bih potaknuo što širi krug čitatelje na čitanje.
Vjerojatno ću se još baviti dokazivanjem svoje teorije Ustroja. U klasičnoj fizici i znanosti sve stvari trebaju biti dokazive i obuhvaćene fizikalnim zakonima i mjerenjima. Meni se taj pristup sviđa, jer je doveo do neslućenih dostignuća i napretka ljudskog društva. No, od svih tih učenih ljudi nitko nije dao odgovor na neka važna pitanja, kao što su: zašto je svemir takav kakav je i kako je nastao život?
Povezane objave:
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.