Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

četvrtak, 7. srpnja 2016.

Dodjela nagrade “Tin Ujević”


http://dhk.hr/images/made/images/uploads/2._Drago_%C4%8Condri%C4%87_i_Tomislav_Marijan_Bilosni%C4%87_150_150_s_c1.pngNagrada je uz književno-kulturne svečanosti dodijeljena ispred rodne kule najvećeg hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, a slavodobitniku su je uručili književnik Tomislav Marijan Bilosnić u ime DHK i gradonačelnik Ante Pranić u ime grada Vrgorca. Pjesme Drage Čondrića čitao je glumac Joško Ševo.

Na natječaj Društva hrvatskih književnika za književnu nagradu „TIN UJEVIĆ“   prijavilo se šezdeset nakladnika i autora u cijelosti ispunjavajući uvjete natječaja. Između šezdeset prispjelih zbirki pjesama, nije bilo ni lako ni jednostavno pronaći odmah onu knjigu koja zauzima posebno mjesto u opusu samog autora, ali i u trenutnoj poetskoj produkciji u Hrvatskoj, i iz razloga što veći broj autora ispunja visoke kriterije koje propisuje natječaj za nagradu DHK Tin Ujević 2016.

Između jedanaest autora koji su iščitavanjem i probirom knjiga ušli u uži izbor, knjiga Drage Čondrića, SEDAM VELIKIH BIBLIJSKIH POEMA, Naklada Bošković, Split, 2015., izabrana je kao ona zbirka pjesama koja se nameće izvornošću, značajem i visokim pjesničkim dometima. Povjerenstvo DHK za književnu nagradu „Tin Ujević“ u sastavu Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik, Ivan Rogić Nehajev, član i Ivan Babić, član, jednoglasno je donijelo odluku da se Nagrada „Tin Ujević“ za 2016. godinu dodijeli pjesniku Dragi Čondriću.
 
 U obrazloženju nagrade stoji: Knjiga Drage Čondrića (1944.) Sedam velikih biblijskih poema sadrži sedam lirskih poema koje tematski uokviruju Stari i Novi zavjet sa središtem u božanskoj objavi čovjeka kroz Duha i Sina, što dakako već govore i njihovi naslovi: „Put u početak“, „Tri pljuske za kneza tame“, „Magdalena“, „Kruh i vino“, „Golgota, Golgota!“, „Saga i progonjenom progonitelju“ i „Zagonetno izvješće s Patmosa“. Dakle, svaka od poema tematizira jednu biblijsku epizodu s time da im Čondrić podaruje svoj osobni pjesnički glas u jedinstvu s odabranim pjesničkim citatima čelnih pjesnika zapadnoeuropske civilizacije. Upravo je takav fenomen citatnosti ovdje postigao umjetničko prepoznavanje i odgovor zašto ponovno nakon evanđelista pjevati Bibliju i Novi zavjet. Naime, dok je pjesnikā priča nastavlja trajati kroza stalno propitivanje koliko je čovjek danas (i oduvijek) uronjen u bit Riječi kao Logosa i koliko nas je umjetnost iznikla iz Logosa oblikovala u tragatelje istine, ili ujevićevski kazano bogoiskatelje. Bogoiskateljstvo ovdje je očito i ona bit, dominanta koja je pjesnika Čondrića izvela na put pjevanja za našu civilizaciju središnjih točaka Evanđelja, a osobito onih u kojima se Krist pokazuje kao izbavitelj i preporoditelj palih ljudskih sudbina kao što je to svevremena priča o Magdaleni ili o preobrazbi Pavla koji je od najsnažnijeg progonitelja postao najsnažniji zagovoravatelj Kristov. U njihovim licima pronalazimo i svoje lice. Pjevati danas na početku 21. stoljeća duhovnu poeziju, pritom se držeći tradicionalnog stiha uvezanog u specifičan žanr poeme, možda i jest izazov. Kao što se život vraća počelu i kao što je duhovnost jedino jamstvo vječnog trajanja, u vremenu opće nesigurnosti, strepnje, pobrkanih vrijednosti, povratak temeljima čini se najizglednijim rješenjem. Nasreću, došlo je i vrijeme u kojem ne prosuđujemo duhovnu liriku kao neki rubni pjesnički angažman, dapače, ona je postala ravnopravan suizgraditelj pjesničkoga korpusa hrvatske suvremene poezije.

Povjerenstvo se usuglasilo izdvojiti i deset naslova koje zbog svoje solidnosti i kvalitete treba istaknuti, a koje ovdje donosimo abecednim redom: Enerika Bijač: Za križem; Lana Derkač: Posvajanje neba; Ernest Fišer: Doba nevremena; Ervin Jahić: Nemjesto; Božica Jelušić: Sabrana  bjelina; Zvonko Kovač: Zvon u kiši; Delimir Rešicki: Lovci u snijegu; Nada Topić: Meteorologija tijela; Milko Valent: Pustinja; Anka Žagar: Pjevaju razlike tihotapke.

Na završnoj večeri „S Tinom u Vrgorcu“ dodijeljene su i nagrade za najbolje radove pristigle na likovno-literarni natječaj „Tin i ja“ Osnovne škole Vrgorac. Najbolji literarni rad napisao je učenik 6. razreda Osnovne škole "Kman-Kocunar" iz Splita Dino Bakić (mentorica: Marina Utrobičić). Prvu nagradu za likovni rad u kategoriji od prvoga do četvrtoga razreda osvojila je učenica 1. razreda Osnovne škole "Bistra" iz Bistre Karla Šimunić (mentorica: Sanja Škrlin). Prvu nagradu za likovni rad u kategoriji od petoga do osmoga razreda dobio je učenik 8. razreda Osnovne škole "Vjekosav Parać" iz Solina Daniel Režić (mentorica: Sanja Mirošević).

Na zadnjoj večeri manifestacije „S Tinom u Vrgorcu“, u glazbenom programu sudjelovale su učenice Glazbene škole Anet Žderić i Iva Šarić, te klapa „Goromita“ iz Vrgorca.

Izvor podataka: DHK



Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.