Sandra Pocrnić Mlakar | Dvotočka 2024. - Poezija iscjeljenja i veliki potencijali sve brojnijih domaćih pisaca

Afirmativna, motivirajuća poezija visoke vibracije, puna imperativa, uputa i uskličnika novi je val u poeziji predstavljen ove godine na festivalu Dvotočka u terminu priručnika, prvog dana festivala, 25. svibnja. Novi val u poeziji označen je i naslovnicom zbirke „Pametnom dosta“ koja je ove godine bio osnova za dizajn plakata Dvotočke, koji potpisuje Irina Steiger iz Dhar medije. Treće izdanje festivala Dvotočka otvorio je, kao i prva dva, Neven Petrović, predsjednik Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, domaćin dvorane u Ilici 43, a za pozdrav žanrovima u ime kanonske književnosti bila je zadužena Božica Brkan. Na festivalu žanrova sudjelovali su autori s vlastitim izdanjima te mali nakladnici: Naklada Bošković, Dhar media, Acumen, Rafinerija ideja, Naklada Nika i Beletra.

Poslovnjaci su stigli prvi i u punom sastavu – jedini su imali dopodnevni termin, zbog svojih zgusnutih rasporeda. Predstavljanje je vodio Vedran Sorić, čiji je projekt Prodajni mindset dobitnik ovogodišnje nagrade Hrvatske udruge za odnose s javnošću za organizaciju konferencije The Wolf Stikes Again na kojoj je govorio Jordan Belfort. Sorić je predstavio autore poslovnih priručnika objavljenih od Interlibera do sredine 2024. godine. Doktor znanosti iz područja elektrotehnike Ivan Voras predstavio je vrlo traženi priručnik „Vodič za startupove“ koji je napisao potaknut pitanjima studenata. Odvjetnica s američkom i hrvatskom diplomom Ivančica Bobek govorila je o svojoj knjizi „Uspješna poslovna partnerstva“, koja je jedinstven pravni priručnik kod nas. Pridružila im se profesorica Anita Kovačević s priručnikom „Metoda upitnika“ namijenjenom širokoj primjeni od obrazovanja preko biznisa do roditeljstva i svakodnevne komunikacije. Vedran Sorić iskoristio je multidisciplinarni sastav ekipe sugovornika i pokrenuo raspravu o umjetnoj inteligenciji, a zaključak rasprave je bio iznenađujući - AI je precijenjena novost od koje se previše očekuje jer AI nikad neće biti pametnija od najpametnijeg čovjeka, ali alat ima potencijala, no ako može rješavati probleme budućnosti čovječanstva ne bi ga trebalo komercijalizirati i koristiti za pisanje školskih zadaća. 

Božica Brkan predstavila je, nakon pozdrava kanona žanrovima, dvije knjige nastale i objavljene na webu, a ovjekovječene u papirnatom izdanju – vlastitu knjigu „Umjesto kave“ s podnaslovom blogovi o netemama“ i, u odsutnosti autorice, knjigu Božice Jelušić "Godišnja doba duše". Obje knjige - donekle slične, donekle različite - otvaraju pitanja nedostaje li nam kulture u medijima i u životu i kako knjiga ispunjava nastalu prazninu. Obje autorice pisale su na webu od 2016. do 2023., a Božici Jelušić ovo je druga knjiga zapisa s mreže, dok Božica Brkan osim bloga „Umjesto kave“ vodi i blog „Oblizeki“. Obje knjigu dviju Božica pokazuju kako je manje bitno je li medij na kojem se objavljuje kulturni sadržaj blog ili tisak. Budući da veliki mediji ne pokazuju veliko zanimanje za kulturu, blogovi i knjige s bilješkama o kulturnim događanjima ili velikim suvremenicama neprocjenjive su za kolektivno pamćenje i kroniku kulturnog života u Hrvatskoj. 

Kartice samosuosjećanja Josipe Končinski, "U vilama hrvatske elite" Marijane Šarinić Raič i Avanture Ljubice Uvodić Vranić projekti su predstavljeni u terminu osobnog rasta i ispovjedne proze, uz knjigu Jana Bolića Dan po dan i hit Nede Vuković "Težina ljepote".  U razgovoru sa Sanjom Tatalović, Ljubica Uvodić-Vranić prisjetila se kako je inicirano i organizirano njezino predavanje u dvorani Lisinski koje je vodio Frano Riđan te kako je uspjela u životu - jer znaš da si uspio ne kad si u križaljci nego kad te režira Krešimir Dolenčić! Psihologinja Josipa Končinski predstavila je kartice samosuosjećanja, koje sadrže izjave i pozitivne misli kojima se može pobijediti samokritika i samosažaljenje kojima smo možda bili izloženi tijekom odrastanja. Marijana Šimunić Raič premijerno je predstavila svoju knjigu "U vilama hrvatske elite", u kojoj je, prvi put kod nas, opisala postupke bogatih i slavnih prema osoblju koje im pomaže održavati prostore u kojima žive. 

Poezija je na Dvotočki zasluženo dobila mjesto u terminu priručnika - u proteklih desetak godina pojavio se, naime, val poezije samopomoći, a nose ga autori koji se većinom bave osobnim rastom, edukacijom i konzaltingom. Poezija samopomoći je optimistična, poticajna i usmjerena prema budućnosti, s mnogo imperativa i ohrabrenja obraća se čitatelju. Poeziju samopomoći predstavile su najistaknutije autorice Lea Brezar i Ana Klikovac svojim tek objavljenim zbirkama poezije. Lea Brezar predstavila je svoju petu zbirku poezije „U inat svemu“, koja je nastajala u godinama osnivanja škole Epoha. Ana Klikovac stigla je na Dvotočku sa svojom novom zbirkom poezije „Sve tvoje ljubavi“, četvrtom objavljenom unazad godinu dana. Druga zbirka poezije Ane Klikovac „Pametnom dosta“ označila je formiranje vala poezije samopomoći jer je profesorica Manja Kostelac Gomerčić pišući predgovor prvi put upotrijebila taj termin. Pojam „Poezija samoiscjeljenja“ prva je upotrijebila Nera Barbarić, urednica portala Svijet, na kojem je objavljen intervju s Anom Klikovac. Na Dvotočki su dvije pjesnikinje predstavile svoje zbirke izborom pjesama koje je komentirala psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić, zapazivši da pristajanjem na ulogu žrtve pristajemo na bespomoćnost i ne prihvaćamo odgovornost za sebe.

Kao kontrapunkt poeziji samopomoći predstavljena je zbirka Biserje samoće“ Steve Leskarca, čije su pjesme u formi soneta sasvim drukčijeg raspoloženja, ritma i vibracije. 

Profesorica Kostelac-Gomerčić zapazila je u svom predgovoru da poeziju samopomoći piše i Mara Majstorović, coach i NLP praktičar iz Vinkovaca. Zato je na Dvotočki predstavljena i zbirka Mare Majstorović „Prolazak ispod duge“, a poezija samopomoći prepoznata je i kod autora kao što su Davor Krivski i Jan Bolić.

 

Drugog dana festivala, 26. svibnja, tema razgovora o ljubavnim romanima bila je trauma u ljubićima, a sudjelovale su Melita Rundek sa svojim antiratnim romanom „Reci brodovima da se brzo vraćam“, Nataša Turkalj sa svojim trećim romanom „U zalasku svitanje“ i Augusta Benčić-Ivančin, autorica romana „Tigrasti dječak“ o odrastanju agresivnog dječaka uz samohranu majku. Nataša Turkalj na festivalu je objavila kako će njezin drugi roman „Moć žene“ uskoro objaviti velika Laguna za srpsko tržište. Melita Rundek dosad je objavila 32 romana, među kojima je trideset romana za djecu djecu i dva za odrasle - „Kasni vlak za Kopenhagen“ i „Reci brodovima…“. Oba romana primjenjuju se u biblioterapiji jer znalački obrađuju bolne osjećaje. Augusta Benčić-Ivančin sa svojim je romanom „Tigrasti dječak“ privukla pažnju zbog neočekivanog pristupa u kojem problematizira odgojne izazove, a istodobno se bavi seksualnim životom svojih likova, stvarajući tako koktel žanrova. Govoreći o traumi u ratu i u svakodnevnom životu, autorice su zaključile da je potrebna aktivnija psihološka prevencija te da bi psiholozi trebali biti prisutniji u školama i domovima zdravlja, a time i u javnosti.  

Predstavljanje krimića započeo je nakladnik Veljko Krulčić najavljujući novo izdanje romana Milana Nikolića "Bio sam engleski špijun". Milan Nikolić svojim je krimićima postizao šesteroznamenkaste naklade, a objavljivali su ga izdavači i iz Sarajeva i Ljubljane. Po romanu Milana Nikolića u Sloveniji je 1958. snimljen film X-25 koji je režirao František Čop. Veljko Krulčić pozvan je s novim Nikolićevim izdanjem na sljedeću Dvotočku.

U razgovoru s Olgom Vujović, autor Vlado Rajić i recenzentica Božica Brkan  predstavili su treći Rajićev roman za odrasle. "Kako ubija Vlado Rajić" - naslov je pogovora Božice Brkan u kojem je Rajićev roman usporedila s klasicima žanra kao što su "Proces" i "1984." Zlo je nadmoćno, inteligentno i bahato sigurno u sebe, tako da je do kraja neizvjesno može li se takvo umreženo i superiorno zlo pobijediti, primijetila je Božica Brkan. Vlado Rajić počeo je pisati roman potaknut nestankom svog susjeda, a građu za triler prikupljao je istraživanjima na odjelima patologija u bolnicama. Liječnica koja je recenzirala roman rekla mu je da, nakon čitanja njegova romana, od straha neće više prilaziti odjelu patologije. Božica Brkan, kao nekadašnja kolegica Vlade Rajića - a u Vjesniku su sjedili nasuprot jedno drugoga - zapazila je Rajićev dokumentaristički, novinarski stil, kojim se postiže uvjerljivost i dodatno potiče strepnja. Miljenko Brezak, suprug Božice Brkan, prisjetio se kako je dolazio u redakciju Vjesnika po suprugu, gdje se čudio kako je Vlado Rajić glatko diktirao svoje tekstove. Prisjećajući se uredničkih lekcija i sankcija iz nekadašnje redakcije, Vlado Rajić je izjavio: "Sve sam prežalio, samo ne mogu prežaliti Vjesnik".

Danijel Špelić na Dvotočku je stigao sa svojim trećim romanom o privatnom detektivu Lukasu Humu. U romanu „Praznina“, detektiv iz Trenkovca, izmišljenog gradića u srcu Slavonije, putuje do Vukovara i Crikvenice na Jadranu. Danijela Špelića i njegov roman „Praznina“ predstavio je Mislav Gleich, koji je zapazio komunikativno, linearno pripovijedanje romana u kojem je glavni lik tipičan za noir  jer je otuđen, tvrdoglav, analitički tip koji puno puši i pije puno kave. Kako kaže Špelić, čitatelji napominju kako njegove likove prepoznaju oko sebe, što mu je kompliment jer opisuje stvarnost koju svaki dan gledamo. Budući da su i Danijel Špelić i Mislav Gleich članovi Društva hrvatskih književnika, može se očekivati još recenzija Špelićevih romana. Moderatoricu Olgu Vujović zanimalo je kako su nastala imena likova u romanima, na što je Danijel Špelić odgovorio da je razvoj imena Lukasa Huma bio intuitivan i neočekivan i za njega samoga. 

Odjevena u renesansnu haljinu blistavo zelene boje Ivana Julius predstavila je svoj roman „U vrtlogu vremena“ s mjestom radnje u srednjovjekovnom Medvedgradu. Junakinja romana je djevojčica Jelena koja propada kroz Kraljičin zdenac i dospijeva u prošlost na dvorac Barbare Celjske, zloglasne Crne kraljice. O motivu putovanjima kroz vrijeme u sf-u govorio je Marko Fančović, a razgovor je moderirala Olga Vujović. Ivana Julius za svoje čitatelje organizira izlete na Medvedgrad i obilaske mjesta radnje svog romana, gdje za djecu organizira potragu za blagom, a škrinjicu s blagom donijela je i na festival Dvotočka. Kako je rekla Ivana Julius, namjera joj je na sličan način opisati i oživjeti i druge povijesne lokalitete u Hrvatskoj, kao što su to učinili Škoti, Britanci ili Francuzi koji su brendirali svoje legende i učinili ih globalno poznatima. Oživljavanje legendi i povijesnih lokacija dalo bi novi impuls hrvatskom kontinentalnom turizmu. 

Festival je završen raspravom uz kavu o domaćem autoru u domaćim knjižarama i zaključeno je da domaći autor ima veliki potencijal jer je autora sve više, a još uvijek su podcijenjeni u usporedbi sa stranim hitovima visokih naklada. (R.I.)