Proslava 30 godina Vijenca

 

Piše: Mr.sc. Narcisa Potežica 

U Matici hrvatske u srijedu, 20. rujna 2023. obilježen je veliki jubilej – 30 godina novog Vijenca (1993-2023) a zahvaljujući lijepom čak sunčanom vremenu proslava je održana u atriju MH. Na početku svečanosti je Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske pozdravne riječi uputio gostima, uzvanicima i uglednim članovima Matice hrvatske koji su se u velikom broju odazvali ovoj značajnom događaju. Uslijedile su prigodne riječi glavnog urednika Vijenca Gorana Galića i pozdravi Nine Obuljen Koržinek Obuljan. ministrice kulture Republike Hrvatske koja je govorila kako su velika imena hrvatske kulture pisala i govorila kroz Vijenac pridonijevši kulturnoj povijesti našeg društva te dala golem doprinos različitim političkim događajima kroz koja je prolazio hrvatski narod u svojoj povijesti.

Nakon toga otvorena je u atriju MH velika izložba „30 godina novog Vijenca 1993-2023.” i na panoima su izložene mnoge zanimljive naslovnice, pojedini članci i čitave stranice iz Vijenca kao najbolji prikaz tema kroz proteklo razdoblje. Pojedine naslovnice i zanimljivi članci s ilustracijama u ovih 30 godina su vremeplov događaja u kulturi pa i odraz razvoja Vijenca u likovnosti o čemu su kratko progovorili povjesničar umjetnosti Dino Milinović i dizajner Marin Balaić.

Podsjetimo da je slavni nekadašnji prvi Vijenac izlazio u 19. stoljeću, pokrenut prije 154 godine, bio poznat u doba Šenoe a u njemu su surađivala najznačajnija pera toga doba kao naprimjer Ksaver Šandor Đalski, Julije Benešić i mnogi drugi, gotovo nema našeg književnika koji u njemu nije surađivao.

A kao književni list za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske ustvari ponovo je počeo izlaziti 1993. i taj prvi broj obnovljenog Vijenca predstavljen je na Božić prije tri desetljeća u Vinkovcima u organizaciji Matice hrvatske Vinkovci. Ne smijemo zaboraviti da je tada još bio rat i pokretanju Vijenca se prišlo promišljeno i s puno entuzijazma. Za ponovno pokretanje Vijenca zaslužni su njegov izdavač Matica hrvatska i osobito njen tadašnji predsjednik Matice hrvatske Vlado Gotovac a uz njega značajan je prvi glavni urednik Slobodan Prosperov Novak. Na predstavljanu prvog broja Vlado Gotovac rekao je tada da Vijenac kao „Matičino glasilo treba postati istinsko glasilo hrvatske javnosti, glasilo njegovih pravih potreba, njegovih pravih misli i njezinih pravih problema”, dok je Slobodan Prosperov Novak u najavi skorog izlaska drugog broja naglasio da je „Vijenac” jedan od pet časopisa za kulturu koji je uopće pokrenut u Hrvatskoj od 1941.godine.

Na proslavi 30 godina Vijenca uz predstavljanje ovog obljetničkog 770. broja organiziran je razgovor u kojem su sudjelovali sadašnji glavni urednik Goran Galić, komunikacijski stručnjak Božo Skoko, dugogodišnja kolumnistica i Matičina autorica Nives Opačić i lektorica Saša Vagner koja je lektorirala svih dosadašnjih 770 brojeva i sada je najstarija, jedina od početaka u peteročlanom timu koji uređuje časopis.

I ovaj put uz 30. obljetnicu Vijenca prisjetimo se njegovih urednika od prvog Slobodana Prosperova Novak - dalje to su Boris Maruna, Andrea Zlatar Violić, Ivica Matičević, Mladen Kuzmanović, Mate Maras, Andrija Tunjić i Luka Šeput. Svi su oni ugradili dio svog znanja, pokazali veliko umijeća da okupe najbolje, da časopis bude odraz kulturne scene u Hrvatskoj i putokaz prema pravim vrijednostima.

Sadašnji glavni urednik Goran Galić na početku ovog jubilarnog broja u Uvodnoj riječi navodi s ponosom da su tijekom godina sudjelovali Pero Kvrgić, Arsen Dedić, Vice Vukov, Dalibor Brozović, Pavle Pavičić, Tonko Maroević i Željka Čorak. O tome piše i legendarna dugogodišnja kolumnistica Nives Opačić.

Također ističe Goran Galić da Vijenac čitaju mnogi naši poznati umjetnici i kulturnjaci, prema njihovim riječima postao je njihova obavezna lektira.

U ovom jubilarnom broju nekoliko članaka je o predstojećem Zakonu o hrvatskom jeziku čije je donošenje pokrenula Matica hrvatska a u ovom „Vijencu” su o tome komentari s naslovima – kao o „Zakonu koji su Hrvati desetljećima čekali”, drugi glasi „Napokon uvođenje reda!”, treći „Prijedlog javnoj raspravi - Zakon o hrvatskom jeziku potreban je kao Deklaracija 1967,” te slijedi naslov ”Zakon o hrvatskom jeziku - sigurnosni ključ nacionalnog identiteta.”

I danas uz 30. godišnjicu novog Vijenca naglašava se da je Vijenac potrebniji nego ikad o čemu piše Božo Skoko u podužem članku slavljeničkog broja Vijenca i govori o njemu kao o „posljednjem medijskom bastionu koji dijeli kulturu od nekulture, zadnjem čuvaru kulturnih vrijednosti pred najezdom banalizacije i utrke za klikovima.” Najbolje o tome što predstavlja Vijenac govore i podnaslovi u tom članku koji glase: „Čuvar dobrog ukusa” i „Riznica hrvatske mudrosti” i dalje piše da je Vijenac zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti kojima je nadmašio stoljeće i pol, postao jedna od najuglednijih i najutjecajnijih hrvatskih institucija i poziva da ga trebamo sačuvati za naraštaje koji tek dolaze sa željom da „grančice VIJENCA ostanu i dalje svježe kao i do sad”!

Na kraju proslave kao gosti u glazbenom programu nastupili su svojim glazbenim programom „Prljavo kazalište” i izveli pet svojih poznatih skladbi.

Slavljenička večer je završila domjenkom s prigodnom tortom sa slikom naslovnice ovog jubilarnog Vijenca a uzvanici i članovi Matice hrvatske proveli su ostatak proslave u druženju i razgovoru u atriju koji je bio osvijetljen raznim bojama što je još bolje dočaralo svečanu rođendansku atmosferu - 30 godina Vijenca.