Nove knjige iz Hene!

 

Noviteti u mjesecu srpnju su:

Davor Žmegač: Crvotočina

Prvi krimiroman iskusna filmskog režisera i scenarista Davora Žmegača Crvotočina pokazuje složenost svijeta, njegovih privida koji se mogu mjeriti s filmskima, otvara niz moralnih pitanja, od onih o pasivnosti u doba velikog zla do pitanja o nasljeđivanju krivnje i dosezima osvete.

Ia Genberg: Detalji

Prestižnim švedskim Augustom nagrađen roman Detalji gotovo da je književna studija života samog. U maniri velikih kanonskih književnica, Ia Genberg poseže za svakodnevnim kad traži smisao, za prošlošću kad razabire sadašnjost, a za slojevitim kada oblikuje jednostavno. Svaki od književnih portreta koje u romanu prikazuje riznica je za sebe, a onda i štivo nad kojim se dugo promišlja što to, zapravo, u životu vrijedi.

Tommi Kinnunen: Rekla je da se ne kaje

Nakon Na križanju četiriju cesta, novi roman Tommija Kinnunena, Rekla je da se ne kaje, surovo je istinita proza o svim onim tihim i nevidljivim ženama, sudionicama rata izvan bojišnice. Riječ je dirljivoj posveti ženskoj odlučnosti i nevjerojatnoj hrabrosti i snazi ljudskog duha u turobnim vremenima, a njihovo je pješačenje emotivno putovanje u mračne dubine dvojbenih odluka koje su ih zauvijek obilježile.

Olga Ravn: Zaposlenici

Roman finalistice „Booker Internationala“ Olge Ravn neobičan je niz svjedočanstava pojedinaca čiji je jedini smisao postojanja njihov posao. Mameći nas na čitanje kolažiranjem različitih sudbina, Ravn rasijeca samu srž kapitalizma koji u svom najgorem obliku uništava ljudskost i empatiju. Koketiranje sa SF-om, pak, tek je izlika za razmatranje stanja čovjeka u suvremenome svijetu i jedne od mogućih vizija budućnosti. Obasut pohvalama kritike i preveden na mnogobrojne jezike, roman Zaposlenici kratko je štivo za dugo promišljanje.

Davor Žmegač: Crvotočina

Leš predsjedničkoga kandidata Viktora Radana, zatučenog tupim predmetom i sa slikom Ante Pavelića pričvršćenom pribadačom na majicu, nađen je u Ljetnom kinu Tuškanac, što nužno alarmira i javnost i policiju, a po privatnoj narudžbi udovice Radan i bivšeg policajca, danas privatnog detektiva sumnjive reputacije, Tibora Dombaja.

Tiborovoj grupici agenata priključit će se i street-art umjetnica, njegova bipolarna kći Kaja, koja bi voljela biti Lisbeth Salander i koja će tijekom svoje neortodoksno vođene istrage ostvariti neočekivano žensko prijateljstvo. Kada se pojavi još jedan leš označen poglavnikovom sličicom, široka se istraga počinje sužavati i svi putovi vode u crvotočinu koja spaja vremena i ljude, osumnjičene i žrtve, fragmente domaće filmske povijesti i montažere života.

Prvi krimiroman iskusna filmskog režisera i scenarista Davora Žmegača Crvotočina pokazuje složenost svijeta, njegovih privida koji se mogu mjeriti s filmskima, otvara niz moralnih pitanja, od onih o pasivnosti u doba velikog zla do pitanja o nasljeđivanju krivnje i dosezima osvete. Ovo je roman koji se čita u slow motionu, a vuče vas na fast forward.

Kruno Lokotar

Davor Žmegač (Zagreb, 1955.) filmski je redatelj i scenarist, autor šest kratkih igranih filmova, četiri dugometražna igrana filma i tri TV serije, među ostalima Utočišta (1988., Specijalna nagrada žirija, Bilbao), Zlatne godine (1993., Zlatna arena za režiju, Pula), Putovanje tamnom polutkom (1995., službeni program festivala u Montrealu), Prezimiti u Riju (2002., četiri Zlatne arene, Pula), Tužni bogataš (2008., Nagrada hrvatskog glumišta za režiju TV serije), Zabranjeno smijanje (2012.), Tin: 30 godina putovanja (2017.). Redoviti je profesor scenarija (Filmsko pismo) na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje od 1998. god. Član je Društva hrvatskih filmskih redatelja. Roman Crvotočina prvi mu je objavljeni prozni tekst.

***

Ia Genberg: Detalji

Žena u vrućici poseže za jednim romanom da bi na prvim stranicama pronašla posvetu iz mladosti. Tekst što je pred njom odmah, kao eho prošlosti, otvara snolik put dohvaćanja sasvim sitnih detalja iz memorije, razasuta mozaika bliskih odnosa. Groznica traje, bujica navire, a konture četvero ljudi – Johanne, Niki, Alejandra i Birgitte – polako se izoštravaju u suptilnoj kompleksnosti, postajući tako emocionalna čvorišta čitava jednog vijeka, obilježena i pronalaskom i gubicima.

Prestižnim švedskim Augustom nagrađen roman Detalji gotovo da je književna studija života samog. U maniri velikih kanonskih književnica, Ia Genberg poseže za svakodnevnim kad traži smisao, za prošlošću kad razabire sadašnjost, a za slojevitim kada oblikuje jednostavno. Svaki od književnih portreta koje u romanu prikazuje riznica je za sebe, a onda i štivo nad kojim se dugo promišlja što to, zapravo, u životu vrijedi.

„Svaki portret postaje lirska enciklopedija koja obuhvaća ljudski život. Svakodnevni događaji prikazani su u svoj svojoj složenosti, s egzistencijalnim, pa i političkim dimenzijama.“

Aftonbladet, Švedska

„Dirljiv i značajan spoj elegije, memoara i životnih promišljanja. (…) Nešto je vrlo luminozno u Genberginu pogledu i prozi.“

La Vanguardia, Španjolska

„Odmah spočetka možemo vidjeti mirnu i meku eleganciju Genbergina stila: elokventnost nikada ne pada u manirizam, već tjera misao naprijed, s preciznošću i osjetljivošću.“

Morgenbladet, Norveška

„Ia Genberg piše o čežnji, gubitku i prolaznosti u romanu ispripovijedanom meditativnim djelićima izgubljenih prijateljstava.“

Weekendavisen, Danska

„… trijumf posuđivanja jezika i dubokoumnosti zapažanjima svakodnevnog života.“

Literary Hub, SAD

Ia Genberg (Stockholm, 1967.) karijeru je započela kao novinarka, a u književnosti je debitirala 2012. romanom Söta fredag. Otad je objavila roman Sent farväl (2013.), zbirku priča Klen tröst och fyra andra berättelser om pengar (2019.) i, na kraju, roman Detalji (2022.). Iako su joj sva djela kritički pohvaljena, a čitateljski dočekana s oduševljenjem, s posljednjim je postigla najveći uspjeh. Roman je 2022. godine ovjenčan najvažnijom švedskom književnom nagradom August, a 2023. i nagradom Aftonbladet. S pravima prodanima u tridesetak zemalja, Genbergini Detalji putuju diljem svijeta i žive na mnogim jezicima.

***

Tommi Kinnunen: Rekla je da se ne kaje

Stotinama kilometara dug povratak kući bit će dramatično i mukotrpno iskustvo za pet žena koje su puštene iz norveškog zarobljeničkog logora u proljeće 1945. Bez prikladne obuće i hrane, obrijanih glava koje su znamen i kazna za suradnju s nacistima, s teretom vlastitih misli o odlukama koje su onomad donijele, one pješače svojim domovima kroz spaljenu i ratom uništenu Laponiju. Uz strepnju o neizvjesnoj budućnosti koja ih čeka, a koja neprestano tinja u njihovim glavama, ove će odvažne pješakinje razviti nevjerojatno međusobno razumijevanje i solidarnost. No hoće li to biti dovoljno da ožiljci nestanu, da se razlozi njihovih odluka razvodne i da sve one prevladaju strahove koji ih obuzimaju zbog povratka?

Nakon Na križanju četiriju cesta, novi roman Tommija Kinnunena, Rekla je da se ne kaje, surovo je istinita proza o svim onim tihim i nevidljivim ženama, sudionicama rata izvan bojišnice. Riječ je dirljivoj posveti ženskoj odlučnosti i nevjerojatnoj hrabrosti i snazi ljudskog duha u turobnim vremenima, a njihovo je pješačenje emotivno putovanje u mračne dubine dvojbenih odluka koje su ih zauvijek obilježile.

„Neki marširaju iz rata kao heroji, drugima je oduzeto dostojanstvo. Ovaj roman, smješten u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, nudi još jedan prikaz beznadnog razdoblja obnove u Finskoj, u kojem su se nade i snovi srušili. Drugačija vrsta putopisnog romana Tommija Kinnunena dugo će ostati u umovima čitatelja, ostavljajući dirljivu sliku.“

Povjerenstvo nagrade „Finlandia“

„Kao pisac, često mijenja perspektivu, što rezultira višedimenzionalnom pričom. Njegovi ženski likovi nisu ni kriminalke ni svetice – a njihove priče svakako nisu opresivno moralizirajuće…“

Johanna Suominen, Etelä-Suomen Sanomat

„Ovo je knjiga o tome što rat učini osobi. Kinnunen piše za sva osjetila: čitatelj miriše zadimljene ruševine i kuša rijetku juhu, osjeća ženski užas, bol i nadu…“

Suvi Kerttula, Ilta Sanomat

„Ova se knjiga preporučuje svima koje zanima (Laponski) rat, a posebno poslijeratno razdoblje, kao i svakome koga zanima kako je rat u konačnici utjecao na Fince. Iako je na kraju završio, patnje naroda nipošto nisu bile gotove.“

Kirsti Vuorela, Länsi-Savo

„Ponovno, Tommi Kinnunen daje prostor onima bez glasa. Ovog puta obrušava se na temu zaogrnutu stidom i šutnjom.“

Miia Gustafsson, Yle

Tommi Kinnunen (Kuusam, 1973.) suvremeni je finski pisac. Njegov debitantski roman Na križanju četiriju cesta (2014.) doživio je neočekivani uspjeh i brojne nagrade, a uspješno je adaptiran u kazališnu predstavu i operu. Njegov drugi roman, Lopotti (2016.), dospio je u uži izbor za prestižnu nagradu „Finlandia“. Publika je toliko nestrpljivo očekivala njegovu treću knjigu, Pintti, da je postala hit i prije samoga objavljivanja 2018. godine. Roman Rekla je da se ne kaje, izdan 2020. godine, osvojio je dvije važne finske nagrade – „Minna Canth“ i „Suomalainen Kirjakauppa“ te se našao u užem izboru za nagradu „Finlandia“. Ljubimac publike, kojega nazivaju i finskom Elenom Ferrante, u Finskoj je toliko čitan da naklade njegovih knjiga rastu i do nevjerojatnih 150 000 primjeraka. Živi u Finskoj i radi kao profesor finskoga jezika i književnosti.

***

Olga Ravn: Zaposlenici

Zemlja je izgubljena. Brod postaje mjesto na kojem ljudi i humanoidi žive i proizvode luksuznu robu za veliku i anonimnu tvrtku. No neobični predmeti pronađeni na obližnjem planetu u njima počinju buditi bolna sjećanja na izgubljene obitelji, ljubav i život na matičnom planetu. U humanoidima se, pak, bude ljudski osjećaji… Odbor tvrtke dolazi ispitati situaciju i utvrditi jedinu važnu stvar: opada li produktivnost zaposlenika? I je li na pomolu revolucija?

Roman finalistice „Booker Internationala“ Olge Ravn neobičan je niz svjedočanstava pojedinaca čiji je jedini smisao postojanja njihov posao. Mameći nas na čitanje kolažiranjem različitih sudbina, Ravn rasijeca samu srž kapitalizma koji u svom najgorem obliku uništava ljudskost i empatiju. Koketiranje sa SF-om, pak, tek je izlika za razmatranje stanja čovjeka u suvremenome svijetu i jedne od mogućih vizija budućnosti. Obasut pohvalama kritike i preveden na mnogobrojne jezike, roman Zaposlenici kratko je štivo za dugo promišljanje.

„Ravn traži od nas da zamislimo budućnost u kojoj će strojevi, a ne ljudi koji ih stvaraju i održavaju, voditi radničku revoluciju.“

Lauren Nelson, Los Angeles Review of Books

„Ovaj prekrasni, dirljivi roman čija se radnja odigrava na radnome mjestu (…) naizmjence je topao i hladan, duhovit i namjerno prozaičan; sposoban izazvati osjećaj egzistencijalnog užasa u jednome trenu, a zatim svakodnevne ugode i intimne tuge u sljedećem. U varljivo jednostavnoj prozi (…) postavlja velika pitanja o osjećaju i prirodi čovječanstva. I o tome što bi mogla biti sreća.“

Žiri nagrade „Booker International“

„Suzdržano, satirično i s patosom, Olga Ravn oblikovala je meditaciju o korporativnom jeziku, o kasnokapitalističkom radnom mjestu i o tome što znači biti čovjek; biti osjećajan; posjedovati dušu.” Žiri nagrade „Ursula K. Le Guin“ „(…) prosvjed protiv egzistencije koju definira logika rada i produktivnosti.“

Information

„Kompaktni roman Olge Ravn na istoj je liniji s djelima kao što su Ona Spikea Jonzeja, Klara i sunce Kazua Ishigura i Autonomous Annalee Newitz ...“

Jessica Loudis, The Nation

„Priča rastuće napetosti.“

Richard Lea, The Times Literary Supplement

Olga Ravn (1986.) danska je pjesnikinja i prozaistica. Njezina debitantska zbirka poezije Jeg æder mig selv som lyng odmah je dobila hvalospjeve kritike. U suradnji s danskim izdavačem Gyldendalom uredila je izbor iz tekstova Tove Ditlevsen. Godine 2014. izdala je zbirku pjesama Mean Girl. Prvi njezin roman, Celestine, izašao je 2015. godine, no najveći je uspjeh postigla romanom Zaposlenici, objavljenim 2018. godine. Djelo je ovjenčano hvalospjevima kritike, što dokazuju i priznanja: 2021. godine dospjelo je u finale nagrade „Booker International“, a 2022. u uži izbor ugledne nagrade „Ursula K. Le Guin“ i širi izbor „National Book Awarda“ za najbolju prevedenu knjigu. Sljedeći roman, Mit arbejde, izdala je 2020. godine.