Kolumne

utorak, 20. prosinca 2022.

Luca Cetinic | Hrvatska književnost i prijevodi na esperanto


  • Učite li strane jezike? 

  • S koliko jezika možete reći da se služite ili da stvarate na njima, osim materinjeg?

Danas je globalno zastupljen engleski jezik. Za njime ide francuski, njemački i još neki. Ali, engleski se gotovo svugdje uči od malih nogu, francuski je još uvijek više zastupljen u diplomaciji. Tako danas imamo istinu da nam dio djeca bolje govore i pišu engleski nego materinji jezik. Ja ne bi voljela da se jednom izgubi i zatre naš bogati hrvatski jezik.

  • A esperanto, što je to?

Esperanto je neutralni međunarodni jezik, koji je više od jezika. Utemeljio ga je dr. Ludovik Lazaro Zamenhof (1859.-1917.), izdanjem prvog udžbenika za esperanto 1887. godine. Prvi esperantisti u Hrvatskoj pojavljuju se već 1889. u Osijeku. 

Danas je tradicija učenja esperanta u RH postala zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. Split i Dalmacija obilježavaju sto godina tradicije kroz svoje DRUŠTVO ZA ESPERANTO „SPLIT“ / ESPERANTO SOCIETO „SPLIT“.

To je dakle mladi neutralni međunarodni jezik. Prvi koji je uspio nakon mnogih pokušaja. Ima svoju gramatiku i pravila i razvija se kao i svaki drugi jezik, s tim što je puno lakši za učenje od mnogih drugih jezika. Esperanto ima svoju himnu i zastavu, a boja esperanta je zelena. Iako većina ne zna što je to esperanto i da li uopće više postoji, on se govori i koristi skoro u svim zemljama svijeta. Znamo da naš planet Zemlja ima 7 kontinenata, od kojih je najveći Azija. Stanovništva ima gotovo devet milijardi. Neki podaci govore da ima 241 država (uređeni teritorij), UN smatra da ih je 193. Svakako, taj broj je promjenjiv. Kažu da se u svijetu govori 225 jezika.

Kad si među ljudima koji govore esperanto, nitko te ne pita jesi li iz velike ili neke male zemlje; koje si boje kože; koje si vjere; izgledaš li lijepo ili si „ružan“; da li si gej; da li si bogat ili siromah itd. Esperantisti su pozitivni ljudi s nadom u bolji svijet, prijateljski raspoloženi, spremni pomoći i prihvaćaju različitosti. 

  • Da li jedna osoba može poznavati stotinu i više jezika?  

A poznavati svoj materinji jezik i esperanto dovoljno je da možete naći prijatelje iz koje god kutka zemaljske kugle želite. Negdje se koristi više, negdje manje. 

Oni koji govore više svjetskih jezika, još lakše će savladati i esperanto! Na internetu postoji stranica za učenje stranih jezika  https://www.duolingo.com/welcome i preko nje su tisuće ljudi naučili esperanto. Ja vjerujem da će jednoga dana, ljudska komunikacija biti globalno ostvariva na esperantu uz njegovanje i razvijanje materinjeg jezika svake zemlje. 

Ideja je toliko genijalna, da ljudi ne vjeruju kako je istinita. 

  • Šta mogu s tim jezikom i gdje ga uopće upotrijebiti?

Ako putujete, ako se bavite znanosti bilo koje vrste, ako pišete ili vas zanima upoznavanje novih posebno tzv. „egzotičnih“ zemalja i kulture, uz poznavanje esperanta otkrit će te nove mogućnosti i prijateljstva. Pokažete li interes, lako će te naći i način i put do esperantista u određenoj zemlji (gradu, mjestu) preko lokalnih, državnih i međunarodne organizacije esperantista. 


Što znači esperanto kao jezik za širenje književnosti?


Na međunarodni jezik esperanto su prevedena mnoga djela iz naše ali i svjetske književnosti. Postoje pisci esperantisti koji pišu izvorno na esperantu. Što to doslovno znači mogu vam ispričati na primjeru:


Naša priznata i poznata književnica IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ, šest puta je bila nominirana za Nobelovu nagradu. Kao majka sedmero djece, dobro je upoznala dječju dušu pa je većinu djela napisala za djecu. 

Zapažena je od kritike nakon izdavanjem svog romana za djecu ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA. To njeno djelo prevedeno je na više svjetskih jezika (europskih), ali prijevodom na esperanto (1998.g.), njena djela se tiska u Japanu (2005.g. u 10.000 primjeraka plus 2015. g. u još 5.000 primjeraka). Zatim slijedi Bengalsko, Vjetnamsko i Kinesko izdanje, kao i objava u tri nastavka u časopisu Samatat u Kalkuti (Indija). 


Od aktivnijih esperantista u RH  čula sam ovu istinitu priču:

- U Japanu je jedan djeda, esperantist, svome unuku čitao i prevodio Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Dječak je bio toliko oduševljen, da je djeda odlučio sam financirati prvo izdanje prevedeno na japanski jezik. 

Zar to nije čudesno lijepo?! 

Danas je taj roman za djecu preveden na 40 jezika i dostupan je za više od dvije milijarde ljudi (čitatelja). 


Još su mnogi naši književnici prevođeni na esperanto, često i dvojezično (hrvatski-esperanto), što značajno doprinosi širenju naše književnosti i jezika. Zahvaljujući esperantistima, prevođeni su i na druge strane jezike. 


Evo još jedan primjer!


Sigurno ste čuli za PIF festival lutkara u Zagrebu, s tradicijom od pedeset godina. Taj festival osnovali su naši esperantisti (Pupteatra internacia Festivalo) koji je u počecima bio na esperantu, ali se kasnije proširio. Danas na taj festival dolaze ponajbolji lutkari svijeta. 


Kad sam saznala za esperanto i njegovu ideju, u svojoj mladosti završila sam prvi tečaj i zavoljela ga do kraja. Svake godine se održava Svjetski kongres esperantista. To je idealan način za komunikaciju i prijateljstva s ljudima iz raznih zemalja svijeta. 

Izvor: Internet i predavanje Ivana ŠPOLJARCA

Tekst napisala: Luca Cetinić


Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.