Kolumne

subota, 27. kolovoza 2022.

Poznati lauerati osme po redu književne nagrade „Goran Bujić - književnici novinari“ i književne nagrade „Donat“ 2022.

 

Hrvatsko književno društvo, Zadarski Ogranak, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane HKD, Dodjeljuje se i nagrada Donat za životno djelo i Donat za kulturno djelovanje i suradnju Udrugama.

Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, dr. sc. Erni Gigante Dešković, Valerio Orlić, Ante Gregov Jurin, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Ante Nadomir Tadić Šutra, Igor Maštruko, Goran Mrnjavac, Mirjana Majić, Julije Jelaska, Velimir Žigo, dr.med Denis Bruketa, Ivana Kutija, Andreja Malta.

- Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Zadarskoga lista, Hrvatskoga književnoga društva, Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: ‘Goran Bujić - Književna nagrada - Književnici novinari’, i nagrade ‘Donat’ za književni i kulturni doprinos uz Dane HKD, uvidjevši potrebu za istom, te ‘Nagrade za životno djelo’ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica - ističe Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, koji je uz HKD, HKD Og. Zadar, organizator dodjele nagrada.

Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan. Nagrada se sastoji od diplome, medaljona s likom Gorana Bujića i umjetničke slike/fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika. Prijedlozi su stizali iz svih pet Ogranaka HKD: Zadra, Rijeke, Splita, Zagreba, Osijeka.

Lauerati osme po redu književne nagrade „Goran Bujić – Književnici novinari“ 2022., su:

KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ - KNJIŽEVNICI NOVINARI“ SNJEŽANI BABIĆ VIŠNJIĆ

Snježana Babić Višnjić, književnica rođena je 1969. godine u Zagrebu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Kroatistiku i južnoslavenske filologije. Danas na isto fakultetu završava doktorski studiji temom Komički mehanizmi kao sredstvo društvene kritike u političkim groteskama 1970-ih. Gotovo tri desetljeća provela je u najvećim hrvatskim novinarskim kućama na poslovima lektorice, novinarke i urednice. Autorica je brojnih romana za djecu i mlade: ”Upomoć, mama se smanjila” (2003.), ”Janko među dinićima” (2004.), ”Kika i tajna uklete kuće” (2011.) i drugih. 

Mali krapinski pračovjek Babu; (2012.) nagrađen je nagradom ”Mate Lovrak” kao roman godine za djecu, ”Krugovi na vodi” (2015.) nagradom Grigor Vitez, a slikovnica ”Park u oblacima” (2020.) nagradom Ovca u kutiji. Naslovi ”Puhni u jedra” (2014.), ”Franjo ili potraga za srećom” (2017.), ”Andautonac” (2015.), ”Povratak u Andautoniju”(2020), ”Suze boga Marsa” (2018.) bili su u užem izboru za nagradu ”Grigor Vitez”, odnosno ”Anto Gardaš”.

Napisala je i dvije stotine priče za djecu koje su objavljene u dvjema zbirkama ”Šešir od snova” (2016.; 2017.). Hrvatski audiovizualni centar sufinancirao je razvoj scenarija prema motivima tih priča, a autorica je pokrenula i projekt Oživjele priče - kanal na YouTubeu Crobook – u sklopu kojeg čita i interpretira te svoje priče na mjestu gdje su nastale.

Dobila je stipendiju Ministarstva kulture za roman za djecu ”Povratak u Andautoniju, te stimulacije za posebna postignuća u književnom stvaralaštvu za romane ”Krapinski pračovjek Babu” i ”Povratak u Andautoniju”.

Do sada je napisala 14 drama (Priča se nastavlja; (1991.), Sofija; (1992.), Nestali; (1999.), Kamenčić želja; (2000.), Lopovi; (2001), Žena koja nikad nije plakala; (2005.)...).

U kazalištu debitirala je 1990. godine dramom Priča se nastavlja; (1991.) o neobičnom
ljubavnom trokutu u Teatru ITD u režiji Petra Vujačića. Kratka priča Suza; (2001.)
inspirirala je predstavu u Gradskom kazalištu u Požegi, gdje je održana i premijera njezine
komedije Posljednja pustolovina gospodina tutora; (2003.) u režiji Helene Buljan. A na
Hrvatskom radiju premijerno su izvedene drame ”Kamenčić želja” (2003.) i ”Nestali” (2002.).

U travnju je u kazalištu Velika Gorica 2021. premijerno izvedena njezina komedija
”Stambeno pitanje” u režiji Ivana Lea Lema, a kazališni amateri postavili su u Zaboku njezinu
komediju ”Otmica”.

Piše i poeziju i kratke priče. Priče za odrasle objavljene su u književnim časopisima, po
mnogim zbornicima, čitane na 3. programu Hrvatskog radija i skupljene u zbirci Let nad
staklenim stolom, te nagrađivane na natječajima za kratku priču (”Zlatko Tomičić” 2021. i
2022., ”Stjepko Težak” 2021.).

Autorica je i romana za odrasle ”Kocke od maka” (2019.) za koji je dobila stipendiju Ministarstva kulture.

Posebno je ponosna na svoj prvi roman za mlade ”No Name – Klinci s Ranžirnog” (2022.), nastao prema istinitim događajima i inspiriran stvarnim likovima.

Predsjednica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade gdje je i urednica tiskanih izdanja, članica Društva hrvatskih književnika gdje je uređivala časopis Književnost i dijete.

Vodi radionice pisanja u CeKaPe-u.


KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI“ (IZVAN RH), GORGI KALAJDZIEVU


Gorgi Kalajdziev (1961.) je makedonski pjesnik, televiziski novinar, voditelj, tekstopisac, scenarista и pripovjedač, koji živi i radi u Strumici.

Autor je pjesničkih knjiga: „Alternativni život“ (Алтернативно живеење), „Trudno vrijeme“ (Бремено време) i „ Ua i ura“ (Уа и ура), a izbor njegove poezije je izašao u dvije njegove knjiga na bugarskom jeziku: „Svjetiljka zore“ (Кандило на осамнувањето) i „Nišan“ (Нишан).

Bio je sudionikom mnogobrojnih pjesničkih festivala i literarnih susreta u zemlji i inozemstvu, na kojim je osvojio vise nagrada i priznanja. Dobio je domače i međunarodne nagrade i kao televizijskih i filmskih scenarista, aforističar, esejista, novinar i tekstopisac muzičkih kompozicija, a dvaput je dobio i najveću općinsku nagradu - Godišnju nagradu Općine Strumica, čime je ukupni broj osvojenih nagrada iznosi 78.

Njegovo stvaralaštvo zastupljen je u nekoliko makedonskih i svjetskih pjesničkih antologija, kao i u vise domaćih i stranih literarnih časopisa, a njegova poezija je prevedena na engleski, talijanski, ruski, poljski, slovenski, hrvatski, srpski, crnogorski i bugarski jezik. Recenzet je preko 40 – ak pjesničkih knjiga domaćih i strani autora.

KNJIŽEVNA NAGRADA „GORA BUJIĆ - KNJIŽEVNICI NOVINARI“ (MLADI) MIHAELU ARČONU

Mihael Arčon iz Rijeke je underground umjetnik, autor poeta i kantautor. Osim poezije piše i kratke priče, novinske osvrte. Svoja djela izvodi recitacijom, recitacijom uz gitarsku pratnju, ili glazbeno vokalnom izvedbom. Iza sebe ima jedan samostalan glazbeni album "Pusti me da lutam" i knjigu poezije "Otkrivanje".

U pripremi je nova knjiga poezije i novi glazbeni album. Mihael Arčon ima umjetničko ime Archangel, a što je izvedenica njegovog prezimena i imena.

https://www.zgkult.eu/2019/01/10/mihael-arcon-tamni-zidovi-preobrazbe/


https://youtu.be/h9xaqZbDDOE https://youtu.be/M9cKGQtPssQ

https://youtu.be/42vx_J3H-t4


KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT“ ZA ŽIVOTNO DJELO SRĐANU DUHOVIĆU

Srđan DUHOVIĆ rođen je 26. svibnja 1955. godine u Žrnovu na otoku Korčuli. Pisanjem se bavi od početka 1986. godine. Prvu zbirku pjesama Dani do kraja je izdao 1990. godine (izdavač Svjetlost iz Sarajeva, recentizenti Petar Šegedin i Luko Paljetak).

U sklopu predstavljanja i promocija, sudjelovao je na raznim literarnim večerima na otoku Korčuli, u Splitu i Rijeci, na književnim večerima Radionice kreativnog pisanja SKUC-a voditelja Stanka Andrića, u siječnju 1992., te 1993. na večerima poezije Narodnog sveučilišta u Splitu. Druga zbirka pjesama Sjena, tiskana je i izdana u toj ustanovi 1994. godine u knjižnici „Otok“ (urednici i recenzenti Stjepan Puljiz i Tomislav Krvavica).

Kasnije je, među ostalim, sudjelovao u mnogim radijskim emisijama Hrvatskog radija, Radio Splita, Radio Rijeke, Radio Dubrovnika, Glasa Amerike na hrvatskom jeziku, te na drugim lokalnim radio postajama. 1998. godine objavio je zbirku pjesama Suton, (tisak Žagar, Rijeka, urednik dr. Milan Nosić, recenzent dr. Goran Kalogjera). Iste godine tiska i četvrtu

zbirku pjesama Život u sjeni, (tisak Mill Blato na Korčuli, recenzent dr. Goran Kalogjera).

Duhović je prvi put predstavljen u Sloveniji 1999. godine u Medani, na međunarodnom

festivalu mladih pjesnika Europe. Od tada pa do danas redoviti je gost sličnih kulturnih večeri, zastupljen u revijama za kulturu („Primorska srečanja“). U Sloveniji je izdao knjigu pjesama na DVD-u Život u sjeni, poezija uz prelijepe pejzaže otoka Korčule, s naslovom „Pjesnik i Korčula“, (autor Jadran Strele, snimatelj i producent Primož Kastelić). U svibnju 2006. mu je, uz potporu Ministarstva kulture Slovenije, tiskana zbirka odabranih pjesama prevedena na slovenski jezik. U kolovozu 2008. godine pjesme su mu prevedene na makedonski jezik (izdavač Sovremenost iz Skoplja, prevoditelj i urednik dr. Vasil Tocinovski).

- U rujnu 2012. godine objavio je zbirku pjesama pod nazivom Izgubljeni koraci (izdavač

Sovremenost iz Skoplja, recenzenti dr. Goran Kalogjera i Vasil Tocinovski).

- 2013. godine u Makedoniji zastupljen je u Riječkoj poetskoj čitanci, u prijevodu Slavča

Koviloskog. Iste godine u Prilepu sudjeluje na Međunarodnom poetskom maratonu te na

predstavljanju u Stugi.

- 2014. godine zbirka pjesma Izgubljeni koraci doživjela je 2. izdanje. Nagrađena od strane

HKD-a, tiskana je u Makedoniji (izdavač Akademski pečat iz Skoplja).

- 2017. godine Duhović objavljuje zbirku pjesama Ritam samoće u naknadi HKD-a Rijeka i

Akademskog pečata iz Skoplja (recenzenti Valerio Orlić, dr. Goran Kalogjera, dr. Vasil

Tocinovski). Iste godine objavio je stihove na CD-u uz glazbenu podlogu kantautora Damira

Poše i glazbenika Maria Medžana.

- 2018. godine snimio je video spot na temu pjesme „Težak“ (snimatelj Stipe Majić, režija

Damir Poša).

Stihove je predstavio u Beogradu u Udruženju književnika Srbije. Sudjelovao je na prvoj međunarodnoj pjesničkoj olimpijadi u Subotici, drugoj u Rijeci i trećoj u Mariboru, te na

raznim manifestacijama u Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Ukrajini i

drugim europskim državama. Poezija mu je prevedena na slovenski, makedonski, bugarski,

albanski, ukrajinski, engleski i francuski.

Pjesme su mu objavljene u raznim antologijama: Hrvatsko pjesništvo na otoku Korčuli autora Gorana Kalogjere, Balkanski glasovi u Bugarskoj autorice Latinke Zlatne, Antologija hrvatskog pjesništva „Nepokošeno nebo“ urednice Đurđe Vukelić Rožić.

Pjesme su mu objavljene u raznim časopisima: Rivalu, Forumu, Primorskim srečanjima,

Književnom peru, Kriku, Zadarskom književnom ljetopisu, Kanaveliću, Branuvanju, Sovremenosti i drugima, s kritikama Tocinovskog, Orlića, Filippija, Kalogjere, Nosića, Dekleve, Duše, Sterlea.

Član je Hrvatskog književnog društva Rijeka i jedne od najstarijih tribina na svijetu „Jutro poezije“. Član je Hrvatskog društva pisaca, Nezavisnih bugarskih pisaca i Nacionalne unije pisaca Ukrajine.

Srđan Duhović je za svoj rad dobio mnoge nagrade, a između ostalih: nagradu za najbolju pjesmu u Strugi, te nagradu HKD-a Književno pero za najbolju knjigu godine u svim kategorijama.

U Bugarskoj je dobio posebnu zahvalu i medalju za promicanje europske i svjetske kulturei književnosti, u Ukrajini posebnu zahvalu, medalju i pehar za poeziju te člansku iskaznicu Nacionalne unije pisaca Ukrajine.

Objavio:

- Dani do kraja (1990.), vlastita naklada, Svjetlost, Sarajevo.

- Sjena (1994.), Narodno sveučilište, Split.

- Suton (1998.), vlastita naklada, Rijeka.

- Život u sjeni (1998.), vlastita naklada, Mill Blato, Korčula.

- Život u sjeni (Pjesnik i Korčula), (2003), studio Vrtinec (Novo Mesto - Slovenija), zbirka pjesama na DVD-u.

- Življenje v senci (2006.), studio Vrtinec (Novo Mesto).

- Život vo senki (2008.), Sovremenost, Skoplje.

- Izgubljeni koraci (2012.), haiku, Sovremenost, Skoplje.

- Izgubljeni koraci (2014.), haiku, Akademski pečat, Skoplje.

- Ritam samoće (2017.), Akademski pečat, Skoplje i Hrvatsko književno društvo, Rijeka.

- Nisam čovjek, nego sam vrač (2017.), poezija na CD-u, uz glazbene aranžmane, Zagrebu.

- Težak (2018), poetski glazbeni spot, Zagreb.

- Nisam čovjek, nego sam vrač (2021.), poetska monografija, Hrvatsko književno društvo, Rijeka.

KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT“ UDRUGAMA, UDRUZI „STIHOVI I NOTE“  I VESNI BENIĆ OSNIVAČICI I VODITELJICI UDRUGE.


Udruga „Stihovi i Note“ registrirana je pri Registru udruga Republike Hrvatske 2014. godine. Organizatori su međunarodnog sad već jubilarnog 10. Festivala duhovne glazbe „Svjetlost dolazi“ Zadar 2022. koji će se održati 30.09.2022. u HNK Zadar. Udruga „Stihovi i Note“ za vrijeme turističke sezone organizira i poznati Koncert suvremene kršćanske glazbe „Stihovima i Notama slavimo Boga“ koji je ove godine uspješno održao svoje deveto izdanje 18.07. 2022. na Narodnom trgu Zadar. Ove godine udruga je pokrenula i novi projekt Glazbeno književni susret „ŠtoKajČa“, a prvi i međunarodni glazbeno književni susret održali su 27. 07. 2022. na glavnom trgu Kukljice otok Ugljan. U planu im je dogodine pokrenuti novi projekat Festival glazbe ili Ciklus koncerata pod nazivom „Glas kantautora“.

Predsjednica udruge je Vesna Benić. Član je udruge „Stihovi i Note“, član Foto kluba „Kornat“ Zadar i član HDS ZAMP.

- Dobro vlada i upravlja s kompletnim organizatorskim disciplinama i vještinom u odnosu sa suradnicima.

- Idejni pokretač i organizator raznih kulturnih programa na otoku Ugljanu, Pašmanu i gradu Zadru.

- 19. (devetnaest godina) djelujem kao samostalni kulturni djelatnik.

- Volonter

- Idejni je pokretač, voditelj i organizator raznih humanitarnih akcija poput „Dani narcisa“ na otoku Ugljanu i Pašmanu koje vodi od 2009. do 2022. Nakon dvije godine pauze zbog Covid -19., ove godine je ipak uspjela organizirati 12 - tu akciju po redu 26. 03. 2022.

- Idejni pokretač i organizator Koncerta sakralne glazbe u Kukljici od 2014. do 2019.

- Idejni pokretač znakovitog projekta „Otoci Zadru“ koji se održao 30. 03. 2008. u Arsenalu, i izložbe kukičanih radova „Žene s otoka“ koja se održala 04.02. 2009. u Galeriji Arsenal.

- Voditelj i organizator promocije knjige „Romantic Islands“ autorice Ane Dobrović novinarke HRT-a emisije „More“.

- 12.godina je vodila Večer čakavske poezije u Kukljici.

-Bila je Organizator Humanitarne akcija „Svjetlost za udrugu Svjetlo“, Humanitarne Akcije „Za Dariju“ i Humanitarne akcije „Tjedan solidarnosti“.

- Pjesnikinja: izdala dvije zbirke duhovne poezije. Zbirku „U tebi“ 2004. godine u izdanju Gradske knjižnice Zadar i zbirku „Znaš li“ 2007. godine u izdanju nakladnika Izvori Zagreb.

- Kantautorica duhovne pop glazbe: Izdala kantautorski CD „Trebam mir“ 2013. godine s ukupno 12 autorski skladbi u izdanju glazbene kuće Menart Zagreb.

- Nastupala na festivalu „Tonka fest“ u Ogulinu 2012. i 2013.

- Nastupala na festivalu „Hvalospjev ljubavi“ u Varaždinu 2012. i 2013. i 2017.

- Nastupala u emisiji RTL „Nikad nije kasno“ 2017. godine.

- 2013. godine idejno pokrenula Festival duhovne glazbe „Svjetlost dolazi“ Zadar i Koncert duhovne glazbe „Stihovima i Notama slavimo Boga“.

- 2014. godine osnovala udrugu „Stihovi i Note“.

2017. godine idejni organizator, voditelj i moderator znakovitog akustičnog koncerta „Dalmatinska romanca“ koji se održao u Atriju palače Cedulin u Zadru sa kantautoricom Teom Vidaić.

- Tajnica Foto kluba „Kornat“ Kukljica u kojem djeluje 20. godina. Foto klub „Kornat“ Kukljica organizator je raznih međunarodnih izložbi, županijskih i otočnih izložbi.

- Urednica kniga i recenzent izdanja zbirki čakavskih poezija “Novi početak“, „Čovik od svita“, „Bodulsko srce“, „Cvit mindule“, i Love among, pjesnika Ante Karlića Rave, potom zbirke „U hladu masline“ pjesnikinje Rajke Sikrić Stepanović, zbirke „Prst sudbine“ autorice Sanele Bačić i romana „Zov očeva“ pisca Darka Petrova.

- Organizator raznih promocija u Gradskoj knjižnici Zadar. Usprkos korona krizi 18. 05. 2021., uspješno organizirala promociju dječje slikovnice „Kćeri sunca“ zadarske spisateljice Ivane Kurta i izložbu fotografija „Lovit ću zalaske, izolirani mi, ti i ja“ 23. 08. 2022.

- Honorarno radila kao urednica i voditeljica emisije „Naša baština“ lokalne televizije Diadora TV od drugog mjeseca 2019., do sedmog mjeseca2022.

Njen rad i zalaganje nije ostao nezamijećen: 

- Zahvalnica Crvenog križa Zadar, udruge „Svjetlo“ Zadar, Zahvalnica Zadarske županije


Nikola Šimić Tonin



Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.