Kolumne

srijeda, 9. prosinca 2020.

NSK božićnom čestitkama oživljava tradiciju dobrih želja


vrijeme: 09.12.2020.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu pokrenula je blagdansku akciju kako bi oživjela tradiciju dobrih želja – tradiciju slanja božićnih čestitki i javnost upoznala s nekim od najstarijih božićnih čestitaka koje čuva u svojem fondu.

U sklopu akcije NSK je priredila mrežnu stranicu http://tradicijadobrihzelja.nsk.hr/ na kojoj se mogu pogledati neke od najljepših čestitaka iz njihova bogata fonda i preuzeti besplatna mobilna aplikacija Advent u Zagrebu, u kojoj su ove čestitke i digitalno zaživjele.

Kako bi javnost upoznala s očuvanim zapisima prošlosti koji su dio stoljetne hrvatske tradicije, NSK je, kako ističe, pokrenula prigodnu akciju Tradicija dobrih želja, kojom uz poruku 'svaka želja je posebna' poziva građane da se ovih blagdana, baš kao nekada, povežu blagdanskom čestitkom.

NSK naglašava kako ih je na akciju slanja božićnih čestitaka potaknula činjenica da zbog pandemije koronavirusa mnogi božićne blagdane ne će provesti u krugu obitelji i prijatelja.

To ih je dodatno potaknulo da ožive tradiciju koje su već čitavo stoljeće dio hrvatske baštine i simbol zajedništva, povezanosti i radosti. "Bez obzira na to komu je i kako uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, uistinu, svaka je posebna, istaknuo je voditelj Odsjeka Marketing i komunikacije NSK Sandi Antonac. 

NSK podsjeća kako su božićne čestitke vrijedan dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke, napominje NSK i dodaje kako se u fondu Grafičke zbirke NSK nalazi oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i oko pet stotina jedinstvenih božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje.

Jedna od najstarijih čestitaka iz fonda, podsjeća NSK, upućena je prvoj ženi knjižničarki Elzi Kučera, a neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića. (Hina)


Izvor:Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.