Narcisa Potežica | Hanuka – blagdan svjetla

  

Piše: Narcisa Potežica, mr.sc. 

Hanuka je jedan od najpoznatijih židovskih blagdana, poznat kao praznik svjetla a riječ "hanuka" se s hebrejskog jezika prevodi kao "posvećenje", u ovom slučaju posvećenje Hrama. 

Hanuka je blagdan u spomen na događaj iz 164. pr. n. ere. kada je nakon trogodišnjih progona i borbi ponovno posvećen jeruzalemski Hram. Naime blagdan Hanuka potječe iz helenističkog doba kada je za seleukidske (sirijsko-grčke) dominacije nad židovskom državom, poganski helenistički vladar Antioh IV. Epifam zabranio osnovne židovske vjerske običaje. Vrhunac je bio kada je uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog, pa je Hram onečišćen unošenjem Zeusova kipa. Ali godine 167. p. n. ere podigli su se ustanici zvani Makabejci pod vodstvom svećenika Matitjahua iz kraljevskoga roda Hašmonejaca dok je vojno vodstvo preuzeo Matitjahuov sin Jehuda, zvan Makabi (Čekić), najvjerojatnije zbog njegove snage, upornosti i odlučnosti. Mnoge sportske natjecateljske aktivnosti u Židova često se zbog toga nazivaju Makabi.

Nakon trogodišnje pobune i borbi, godine 164. g. p. n. e., Židovi su otjerali neprijatelje koji su željeli iskorijeniti židovstvo i to se smatra prvim Božjim čudom, jer je bilo preduvjetom za opstanak Židova kao naroda posvećenoga Bogu.

Nakon pobjede obredno je očišćen Hram i upaljene su svijeće u hramskom svijećnjaku, menori. Prema legendi o svjetiljci iako je u svijećnjaku bilo obrednog čistoga ulja samo za jedan dan gorenja ipak je odlučeno da će zapaliti svjetla u svijećnjaku, kako bi toga pobjedničkog dana osvjetljavao Hram. No, dogodilo se čudo, pa je ovo ulje, dostatno samo za jedan dan gorenja - gorjelo osam dana koliko je bilo potrebno da bi Hram ponovo posvetili. Ovo čudo bilo je nagrada ustanicima, Božji dar da bi osjetili potpunu radost, a priča o Hanuci je židovski trijumf, pobjeda židovskog svjetonazora nad grčkim, pobjeda male vojske Makabejaca protiv moćne imperije, pobjeda protiv mraka. Svetost proizlazi upravo ne iz vojnog već iz duhovnog aspekta pobjede i čuda koje se dogodilo s jedinom netaknutom bočicom maslinovog ulja koja je nosila pečat Velikog svečenika. 

Menora nas podsjeća da usprkos tami i kaosu postoji svjetlo u mraku i da mrak nije ništa drugo nego vrijednost za sebe, odsutnost svjetla. Svjetlo je ono čemu svi teže, priželjkuju, čekaju i nadaju se, pobjeda zla nad dobrim.

Kao spomen na ovo čudo, tijekom osam dana, koliko je ono trajalo, slavi se blagdan svjetla - Hanuka. 

Blagdan se slavi u doba zimskog solsticija, kada je noć najdulja i kada nam svjetlost Hanuke najavljuje dolazak novog svjetla. Otada u domovima i u sinagogama, a u novije doba i na ulicama i trgovima, pale se u večernjim satima veliki i mali svijećnjaci i uljne svjetiljke i to svaki dan po jedna s lijeve strane prema desnoj uz pomoć još jedne svijeće – to jest s još jednim gorućim mjestom više, pa tako od prvoga do osmoga dana blagdana količina svjetlosti raste. Pali je muškarac, otac obitelji, a jedino taj put ne žena jer paljenje svijeća hanukije je jedina micva (zapovijed) koja se odnosi na kuću i domaćina, dok žena, domaćica uvijek pali svijeće za Šabat (petkom) i ostale blagdane, jer intencija je da žena daje svjetlost unutra u domu u obitelji dok muškarac jedino pali Hanuka svijeće jer je cilj emitirati svjetlo prema van. Običaj je i obaveza svakog Židova paliti svjetlost za Hanuku kao uspomena na „čudo ulja“. Zato se za blagdan jedu različiti slatki i slani uštipci prženi u ulju, najčešće krafne ili fritule, a djeci se daruje i s njima igraju razne igre. U židovskim domovima u dijaspori vrti se zvrk "drajdl"(dreidl) na čijim stranicama stoje hebrejska slova koja predstavljaju rečenicu: veliko čudo se dogodilo tamo (u Izraelu), dok se u Izraelu vrti zvrk sa slovima koja znače: veliko se čudo dogodilo ovdje. 

Tako je Hanuka sjećanje na čudo svjetla zauvijek ostao blagdan svjetla, vjerojatno zato najljepši i mnogima najpoznatiji židovski praznik. Židovi u čitavom svijetu pa i u Hrvatskoj slave ga prigodnim običajima svake godine, a počinje 25.dana židovskog mjeseca kisleva i traje osam dana. Ove godine prvi dan Hanuke pada u petak 11. prosinca a prva svijeća pali se u sumrak (zalaskom Sunca) u četvrtak,10. prosinca na Erev Hanuku. Blagdan je do petka 18. 12. 2020. time da se kroz tjedan Hanuke pale svijeće u posebne devetokrake svijećnjake "hanukije" i to tako da svake večeri zapale po jednu svjetiljku toga svijećnjaka. Hanuka kao blagdan svjetla je zato za mnoge i koji nisu Židovi i nisu vjernici vjerojatno najljepši židovski blagdan koji mnogi zovu i festivalom svjetla.