srijeda, 18. studenoga 2020.

Ana-Marija Posavec | Jelena Hrvoj: Drakona – Naslijeđe

 

Krvave naplate s kamatama i uznemireni duhovi prošlosti

Roman Drakona – Naslijeđe peti je prozopis zagorske književnice Jelene Hrvoj. Poznata po svojoj sklonosti horor žanru u književnosti, s naglašenim elementima psihološkoga trilera, Drakona je roman oblikovan prema poznatoj Jeleninoj shemi kroz trinaest poglavlja, na dvjestotinjak stranica. Na početku je važno istaknuti činjenicu kako ovaj prozopis osim zanimljivom, neočekivanom radnjom i slojevitim likovima, prema načelima vizualne perceptibilnosti obiluje simboličkim grafičkim rješenjima koja, nakon svakog poglavlja, pojačavaju doživljajni dojam.

            Prije samoga početka romana, dominira je riječ autora čitatelju koja se ne bi trebala preskočiti. Hrvoj se izravno obraća onima koji su Drakonu odlučili pročitati, progovarajući o dobivenoj inspiraciji i usmjeravajući čitatelja na mjesto (Poznanovec), vrijeme (sredinu devetnaestoga stoljeća) te priču o Nikoli i Greti pl. Ritter. Upravo je priča o Ritterovima glavna rubna okosnica romana smještena u paralelni, transcedentalni prostor gdje nemirne duše traže pravdu i iskupljenje za krvavi zločin počinjen nad njima i njihovim bližnjima. Jednako tako, instanca autora upozorava i na fiktivne točke romana koje se isprepleću s onim stvarnima.

            Glavna je junakinja romana Drakona Horg, koja ponosno stoji s onu stranu zakona kao vodeća figura u međunarodnoj trgovini robljem. Ilegalni, ali unosni posao Drakoni, u podzemnim krugovima nazvanoj Leptirica, doslovno se uvukao u kosti i na taj način postao dio njezina identiteta. Snažna i nemilosrdna, odrasla u Kotlini jada, s većom željom za napredovanjem nego za konkretnim obrazovanjem, isplivava u prvi plan na kriminalnoj sceni uživajući sveopće poštovanje onih s kojima posluje, ali i svojih podređenih. Ne oklijevajući izvući personalizirano oružje i izrešetati suparnika ili neposlušnika, Drakona je zanimljiv materijal pokojnoj Greti pl. Riter koja duhovnim kanalima, preko određenoga predmeta, ulazi u Drakoninu svijest i dovodi je iz daleke Rumunjske u – Poznanovec. Zanimljivo je istaknuti Drakoninu misao koja je doista primjenjiva na sve životne sfere: „Podcjenjivanje je majka svih pogrešaka.“ što upućuje na njezinu oštroumnost i životno iskustvo. Tko je Drakona Horg i u kakvoj je vezi s Gretom Riter, otkriva se postupno kroz razvoj radnje romana.

            Problematiziranje kompliciranih i teških ljubavnih veza, seoskih neiskorjenjivih mentaliteta, zavisti, srdžbe, želje za osvetom, potrage za vlastitim identitetom, borba za nasljedstvo, fenomen slijepe odanosti – samo su neki od obrađenih tematskih punktova u ovom romanu. Napomenuti je da je Hrvoj ostala vjerna retrospektivnim bljeskovima, dakle, lomljenju linearne radnje romana kako bi uvela dinamiku u svojoj prozi i na taj način omogućila kolažiranje ključnih situacija za razumijevanje radnje, psihološku, socijalnu i etičku karakterizaciju likova te obilježavanje likova njihovim postupcima. Lirizirano opisivanje duhovne pojave Grete Riter u Drakoninoj svijesti Hrvoj podiže na višu razinu gdje se i nazire sazrijevanje stvaralaštva književnice. Miris smilja miješa se sa smrću i uznemirenošću „onoga svijeta“ u koji je Drakona Horg na samome početku romana nemilosrdno usisavana i vraćena u stvarnost, pri čemu se ističe odlučnost duha Grete Riter u opsjedanju i simboličnom lomljenju Drakonine volje koja ima saznati – istinu o sebi te doznati što mora o – naslijeđu. Takvi su prozni momenti obilježeni i dnevničkim zapisima koje upravo ispisuje Greta Riter i u koje čitatelj dobiva, zahvaljujući instanci sveznajućeg pripovjedača, jasan uvid.

            Među zanimljivim likovima, koji su također nositelji radnje romana, svakako su muškaci u Drakoninu društvu. Oz, pokojni Drakonin ljubavnik, trgovac umjetninama i antikvar, sveprisutna joj je nit vodilja te izvor snage, nakon objašnjenja vlastita samoubojstva. Amaran, vjerno Drakonino staro „pseto“, najiskreniji prijatelj te najodaniji čuvar, također ima svoju tešku životnu priču koja mu nagriza preostale godine nemirom i traumatičnim sjećanjima na pobijenu obitelj. Obvezao se čuvati Drakonu, iz samo njemu znanih razloga, stoga je važan jer otvara pitanje lojalnosti i prijateljstva.

            Nekoliko je linearnih fabularnih radnji koje Hrvoj uspješno pripovijeda i isprepliće, bez nelogičnih momenata ili rupa u radnji. Prva se odnosi na Drakonu, njezino djelovanje i njezinu prošlost, druga na Gretu i Nikolu Riter te pokolj plemićke obitelji za vrijeme pobune seljaka. Treća fabularna linija veže se na političara Dragutina Dukljana, supruge mu Branke i kćeri im Lene koji tragaju za naslijeđem Riterovih što navodno pripada upravo Branki. Četvrta je linija vezana uz snažnog i mračnog Amarana, njegovu životnu priču, te Asli i Orija, koje je izgubio, a koji se javljaju upravo s pojavom Grete Riter u Drakoninoj svijesti. 

            Kao što je bilo i očekivano, Jelena je Hrvoj djelom Drakona – Naslijeđe, ponovno hrabro istupila zanimljivom i nepredvidivom pričom te prezentirala umijeće pripovijedanja, opisivanja i izgradnje višeslojnih, mračnih likova koje ne možemo smatrati antagonistima (osim jednog). Zalazeći u prostor onostranog, pobuđuje bujnu maštu čitatelja sklonih transcedentalnim sferama, pričama o duhovima i postojanju „one strane“, a sve to dodatno pojačava opisani organizirani kriminalni milje, krvožednost i beskrupuloznost određenih osobnosti s upitnom moralnom instancom, prelaženje granice zakona, čime se i propituje vrijednost ljudskih života. Što nam je iduće očekivati iz Jelenina pera, saznat ćemo – uskoro.    

Vlastita naklada, Poznanovec, 2020.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.