Kolumne

srijeda, 5. kolovoza 2020.

Neobični svjetovi u novom romanu "U traganju za izgubljenim totemom" autora Mateja Delaša


Naslovnica: Karla Culi i Roko Brodar
AutorVjeroučiteljica u meni neprekidno je u traganju za novim sadržajima kojima bi se mogla približiti mladim osobama koje su joj povjerene na pouku i odgoj u vjeri. Događa mi se često čitanje knjiga i stripova koji nisu namijenjeni mojoj dobnoj skupini, prelistavam internetske stranice na kojima tražim tekstove glazbenih skupina o kojima nisam sigurna da im ispravno izgovaram nazive, provirujem nećacima iza leđa kako bih se uputila u računalne igre koje su trenutno predmet zanimanja mojih učenika. Obrađujući teme nastavnih jedinica, naći ću mjesta i načina preporučiti im ono što smatram vrijednim, ukazati im na moguća nesuglasja s kršćanskim vrijednostima koje na vjeronaučnim susretima utvrđujemo ili porazgovarati o temama koje su njima aktualne i važne.

Književni prvijenac mladog autora Mateja Delaša "U traganju za izgubljenim totemom", u izdanju Udruge katoličkih izviđača „Jarmina“, pripada lektirama koje ću rado preporučiti mladim ljudima s kojima se susrećem u životnoj svakodnevici jednako kao i onima koje poučavam u školi. Autor je romana katolički izviđač dugi niz godina i u svoje djelo pretače osobni doživljaj izviđačkog života i promiče duh izviđaštva koji je danas, nažalost, nedovoljno poznat mladim ljudima. Djelo je pisano privlačnim, osobitim stilom koji se ne da jednostavno smjestiti u neki postojeći žanrovski kalup pa je naposlijetku teško odrediti je li riječ o romanu ili je ovo djelo zapravo antiroman.


Ova duhovita i tečna priča o izviđaštvu i potrazi za totemom na koji usmjerava naslov djela, dio je šire cjeline, odvija se unutar ili izvan pripovijesti koja prikazuje gradnju same priče. Služeći se tehnikom pretpostavljenih dijaloga među izviđačima, čija imena pripovjedač ove priče pronalazi u zapisniku jedne izviđačke udruge dajući prostora monologu pripovjedača koji teče u neočekivanim smjerovima, te gradeći živu interakciju s Čitateljicom i Čitateljem, autor svojem "Tragaču", kako su ga mladi čitatelji već prozvali od milja, daje svježinu, intelekt i humor.

Tekst romana obiluje simbolikom, poznavanjem interesa i potreba mladih ljudi
, višeslojan je te autora, ili možda tek glavnoga lika, predstavlja kao osobu široke naobrazbe i afiniteta. Glavni lik filozof je po prirodi, valjda književni teoretičar naobrazbom i vjerojatno nesavršeni kršćanin te promišljanjima o događajima, koji su tek škrabotine na tridesetak listova papira, često dodaje duhovite prosudbe, duhovito pametuje, pohvaljuje odnose koje prepoznaje među likovima na škrabotinama, povremeno se boji nevidljivih svjetova na listovima i pogrešnih postupaka. Aluzije na knjiška ostvarenja velikih spisatelja poput Georga Orwella ili Umberta Eca te upliv Marcela Prousta i Itala Calvina koji se očituje u intertekstualnosti, autoreferencijalnosti, metanaraciji pa i reverzibilnosti priče ovom osobitom romanu daje neporecivu obrazovnu notu. Osim što se književno djelo bavi izviđaštvom, književnošću, vjerskim stavovima, poviješću i zavičajnošću, u glavnoga je lika ugrađena i zbunjena priroda književnika, stvaratelja priče koji je, prema vlastitim rečenicama darovanih pripovjedaču Tragaču, duboko svjestan da se djelo možda zaista piše za svakog i ni za kog te često opisuje vlastite postupke stvaranja i pokušaja ostvarivanja komunikacije s Čitateljicom i Čitateljem. Čitateljima neće promaknuti ni spretno i s poštivanjem autoriteta  Knjige nad knjigama uklopljenih biblijskih referenci kojima autor daje naslutiti vrijednosni okvir iz kojega stvara i koji prenosi čitateljima. K tomu, likovi su katolički izviđači, no ne i sveci te se u njihovim dijalozima prepoznaje primjereni katolički humor. Glavni je lik poprilično zainteresiran za svijet koji upoznaje pomoću pronađenih škrabotina na jednom poznatom stajalištu u Donjoj Motičini te će mnogi čitatelji prepoznati i njegovu kršćansku, no svejedno nesavršenu tragačku prirodu, možda i tragačerajsku, kako se već autor šali i profilira nove kolumne na svome blogu.

Roman "U traganju za izgubljenim totemom"  nastaje na temelju zapisnika Udruge katoličkih izviđača "Jarmina"a pažljivi čitatelji, prateći pripovjedačevo traganje za pričom koja iza zapisnika stoji, može naučiti sve što se može naučiti o Udruzi katoličkih izviđača, njezinoj misiji, osnivaču, cilju, načinu djelovanja, duhu kojim je prožeta i vrijednostima na kojima se temelji i koje promiče u svojem djelovanju. Svi su likovi i događaji dovoljno stvarni i zanimljivi da se mladi čitatelj može zainteresirati za priču i suživjeti s pustolovinama svojih vršnjaka.

 Autor će neprimjetno čitatelje uvesti u pojmovnik izviđaštva, organizacijsku strukturu Udruge kao i njezine aktivnosti; prenijeti im duh zajedništva, prijateljstva, služenja drugomu i volonterstva, otvorenosti  drugomu, prihvaćanja i poštivanje međusobne različitosti unutar Udruge i izvan nje. Udruga katoličkih izviđača "Jarmina" svoja vrata otvara i članovima koji dolaze i iz drugih duhovnih ozračja, no aktivnosti Udruge koje, kada je to moguće i prikladno prate molitva, sakramentalna slavlja i hodočašća, daju joj nedvojben kršćanski pečat. Donošenje Betlehemskog svjetla u Đakovačko-Osječku nadbiskupiju i njegovo raznošenje u župne zajednice diljem Nadbiskupije pribrajaju se hvalevrijednim aktivnostima ove Udruge. Osim toga, spominju se hodačašće u Ilaču, čitanja na misama, izviđačke molitve na početcima sastanaka s djecom nedjeljom i mnoge druge kršćanske vrijednosti.

Družeći se i igrajući, istražujući i upoznajući prirodu te učeći mnoge korisne vještine, izviđači izmiču duhu otuđenosti i vrtlogu virtualne stvarnosti koja ubire danak napretka. Romanom "U traganju za izgubljenim totemom" autor daje svoj doprinos svijetu mladih kako ne bi postao "...neki novi svijet u kojem će igra biti ludost, a usamljenost rutina i realnost." Postoje neka proturječna mišljenja oko toga je li roman ljubavni ili nije, mladim čitateljima ostavljam zadatak pažljivo pročitati roman i o tome stvoriti osobni sud. Zanimljiv je i sam kraj romana koji ostaje otvoren pretpostavci da priča nije gotova, nego upravo na kraju započinje.

Naposljetku, roman bi svoju publiku mogao pronaći i u odraslim osobama koji mladima u dobi predadolescecije i adolescencije, kada vršnjačke skupine imaju značajan utjecaj na oblikovanje osobnosti i vrijednosnog sustava, žele ponuditi alternativu virtualnom druženju ili ih usmjeriti prema skupini njihovih vršnjaka koja svoje djelovanje temelji na kršćanskim i općeljudskim vrijednostima.

Kupnjom knjige "U traganju za izgubljenim totemom" podupire se rad Udruge izviđača "Jarmina" koja će namjenu sredstava otkriti na jarminačkoj promociji kojoj još nije određen dan, a čvrstog sam stava kako rad udruga koje među mladima promiču vrijednosti ljubavi prema Bogu, prirodi, društvu i bližnjemu treba ohrabriti i potaknuti na svaki način.

Sani Gilja, vjeroučiteljice iz OŠ Antuna Bauera Vukovar

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.