Izdavačka kuća V.B.Z. i Booksa pozivaju vas na predstavljanje nagrađivanog grafičkog romana „Alpha“ spisateljice Bessore i ilustratora i crtača Barrouxa koji je na hrvatski prevela Mirna Šimat.
Predstavljanje će se održati u nedjelju, 12. svibnja 2019. u 19 sati u Književnom klubu Booksa, Martićeva 14d, Zagreb.
S Barrouxom će razgovarati urednik knjige Vladimir Šagadin, a razgovor će prevoditi Nives Curić.
„Alpha: Od Abidjana do Gare du Norda“ važan je grafički roman našeg doba, prikaz očajničkog putovanja jednog čovjeka od Afrike do Europe. Tekst je napisala Bessora, nagrađivana francuska autorica gabonskog podrijetla, a strip je ilustrirao Barroux, poznati francuski grafičar i umjetnik. Za iznimnu književnu i umjetničku vrijednost grafički roman „Alpha“ 2016. g. dobio je nagradu engleskog PEN-a.
Grafički roman „Alpha“ objavljen je u sklopu biblioteke Na margini – riječ je o trogodišnjem projektu uz potporu programa Kreativna Europa Europske unije u kojem će se objaviti trideset naslova (poezija, grafički roman, dječja književnost, kratke priče), a među njima i prijevodi domaćih autora na strane jezike (engleskoga, njemačkog i francuskog jezik). Tema prve godine projekta jest Glasovi drugih i „drugačijih“ – poslušajmo njihove priče.
„ALPHA: OD ABIDJANA DO GARE DU NORDA“
Alpha živi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se žena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije čuo ni glasa. Očajan, odlučuje ostaviti sve ne bi li ih pronašao. Prema Europi može krenuti različitim rutama, a pred njim su možda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuđen je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suočiti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez budućnosti.
Prašnjave ceste bez kraja i konca. Nepošteni krijumčari ljudi u pustinji, izbjeglički kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoč, Alpha ne mijenja kurs.
Odredište: Pariz, Gare du Nord
Bessora and Barroux
Alpha
Od Abidjana do Gare du Norda
„Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoštvu migranata u izbjegličkim kampovima. Važna priča koju bismo svi trebali čuti.“ – New York Journal of Books
„Ova snažna i poetična priča sama je personifikacija imigracija. Trebala bi biti dostupna u svim školskim knjižnicama.“ – School Library Journal
„Knjiga kakve dosad nije bilo… Izvanredno.” – Guardian
„Prikazujući iskustvo jednog čovjeka, Alpha humanizira tragediju ljudi koje često gledamo samo kroz brojeve, bez njihova ljudskog lica.“ – Booklist
„Kad pročitate ovaj grafički roman, više nećete moći okrenuti glavu i zaboraviti.”– Michael Morpurgo, britanski pisac
„Alpha: Od Abidjana do Gare du Norda“ važan je grafički roman našega doba, prikaz očajničkog putovanja jednog čovjeka od Afrike do Europe. Alpha je jedan od milijuna onih koji bježe od nasilja i siromaštva i traže utočište u Europi. Za iznimnu književnu i umjetničku vrijednost grafički roman „Alpha“ 2016. g. dobio je nagradu engleskog PEN-a.
Pratimo priču Alphe Coulibalyja koji se iz Obale Bjelokosti ilegalno zaputi prema Francuskoj u potrazi za svojom obitelji. Njegova supruga i sin pobjegli su iz zemlje bez vize s nadom da će stići u Pariz i otada o njima nije čuo ni glasa. Sve što mu je ostalo jedna je obiteljska fotografija koju nosi blizu srca.
Na svom putovanju koje traje osamnaest mjeseci Alpha se susreće s trgovcima ljudima, boravi u izbjegličkim kampovima i na sve načine bori se da preživi. Na putu susreće zanimljive suputnike s kojima dijeli sudbinu migranta.
Alpha u prvom licu pripovijeda svoju priču. Govori nam o svojim nadama i katkad nas i nasmije jer jedino je još smijeh preostao kao sredstvo preživljavanja.
Ilustracije su rađene flomasterom i u tehnici vodenih boja – onim materijalima koje bi sam Alpha mogao sebi priuštiti – što čini priču još plauzibilnijom.
Knjiga problematizira dehumanizirani diskurs oko migracija i migranata i prikazivanje tih ljudi kao brojeva koji nadolaze u Europu.
Francuski i engleski izdavači ovog grafičkog romana razvili su obrazovne materijale koji prate knjigu, a namijenjeni su učenicima srednjih škola kako bi istražili probleme migracija i predrasuda o migrantima. Napravljeno je i nekoliko dramatskih uprizorenja Alphina putovanja.
„Alpha“ je pripovijest o našem vremenu, nezaboravna priča o sudbini i nadama migranata, svemu onome što ih potiče da ustraju i bore se unatoč opasnostima s kojima se susreću, znajući da možda neće preživjeti svoj put.
SPISATELJICA
Bessora
Rođena je u Belgiji. Majka joj je Švicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Africi. Nakon prestižne Visoke poslovne škole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u međunarodnim financijama u Ženevi, doktorira antropologiju i piše svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d’encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs… (Uberite me, zgodna gospodo…), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d’Afrique noire (Nagrada za književnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedačica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuće u običnom životu, ali i u kazalištu, slikarstvu i filmu. Često satirični, njezini tekstovi obrađuju teme poput isključenosti, klasne borbe, odnosa u doba društvenih mreža, dok između redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentičan, iznimno moćan glas, pogađa ravno u srce i, daleko od bilo kakva očajavanja, pripovijeda šokantnu priču o tuzi i iluzijama migranata.
CRTAČ
Barroux
Rođen je u Parizu i proveo je najveći dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnički direktor u različitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Američke Države, i ondje započinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme surađuje s brojnim časopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, časopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokreće ga sklonost bojama i fantastičnom, a ilustracije radi na tradicionalan način, kombinirajući linorez, grafitnu olovku, akrilik… Surovo izravnim crtežima Barroux Alphinoj priči udahnjuje tijelo i dušu. Njegov snažan i izražajan potez, koji se na gotovo intiman način stapa s teksturom priče, pruža čitatelju mogućnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traže novi život.
PREVODITELJICA
Mirna Šimat
Mirna Šimat (1984.) završila je studij francuskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevođenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne književne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Međunarodnom centru književnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivačica radionica za prevođenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom počele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelić Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moć nevinih (2017.).
Bessora and Barroux
Alpha
Od Abidjana do Gare du Norda
„Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoštvu migranata u izbjegličkim kampovima. Važna priča koju bismo svi trebali čuti.“ – New York Journal of Books
„Ova snažna i poetična priča sama je personifikacija imigracija. Trebala bi biti dostupna u svim školskim knjižnicama.“ – School Library Journal
„Knjiga kakve dosad nije bilo… Izvanredno.” – Guardian
„Prikazujući iskustvo jednog čovjeka, Alpha humanizira tragediju ljudi koje često gledamo samo kroz brojeve, bez njihova ljudskog lica.“ – Booklist
„Kad pročitate ovaj grafički roman, više nećete moći okrenuti glavu i zaboraviti.”– Michael Morpurgo, britanski pisac
„Alpha: Od Abidjana do Gare du Norda“ važan je grafički roman našega doba, prikaz očajničkog putovanja jednog čovjeka od Afrike do Europe. Alpha je jedan od milijuna onih koji bježe od nasilja i siromaštva i traže utočište u Europi. Za iznimnu književnu i umjetničku vrijednost grafički roman „Alpha“ 2016. g. dobio je nagradu engleskog PEN-a.
Pratimo priču Alphe Coulibalyja koji se iz Obale Bjelokosti ilegalno zaputi prema Francuskoj u potrazi za svojom obitelji. Njegova supruga i sin pobjegli su iz zemlje bez vize s nadom da će stići u Pariz i otada o njima nije čuo ni glasa. Sve što mu je ostalo jedna je obiteljska fotografija koju nosi blizu srca.
Na svom putovanju koje traje osamnaest mjeseci Alpha se susreće s trgovcima ljudima, boravi u izbjegličkim kampovima i na sve načine bori se da preživi. Na putu susreće zanimljive suputnike s kojima dijeli sudbinu migranta.
Alpha u prvom licu pripovijeda svoju priču. Govori nam o svojim nadama i katkad nas i nasmije jer jedino je još smijeh preostao kao sredstvo preživljavanja.
Ilustracije su rađene flomasterom i u tehnici vodenih boja – onim materijalima koje bi sam Alpha mogao sebi priuštiti – što čini priču još plauzibilnijom.
Knjiga problematizira dehumanizirani diskurs oko migracija i migranata i prikazivanje tih ljudi kao brojeva koji nadolaze u Europu.
Francuski i engleski izdavači ovog grafičkog romana razvili su obrazovne materijale koji prate knjigu, a namijenjeni su učenicima srednjih škola kako bi istražili probleme migracija i predrasuda o migrantima. Napravljeno je i nekoliko dramatskih uprizorenja Alphina putovanja.
„Alpha“ je pripovijest o našem vremenu, nezaboravna priča o sudbini i nadama migranata, svemu onome što ih potiče da ustraju i bore se unatoč opasnostima s kojima se susreću, znajući da možda neće preživjeti svoj put.
SPISATELJICA
Bessora
Rođena je u Belgiji. Majka joj je Švicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Africi. Nakon prestižne Visoke poslovne škole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u međunarodnim financijama u Ženevi, doktorira antropologiju i piše svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d’encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs… (Uberite me, zgodna gospodo…), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d’Afrique noire (Nagrada za književnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedačica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuće u običnom životu, ali i u kazalištu, slikarstvu i filmu. Često satirični, njezini tekstovi obrađuju teme poput isključenosti, klasne borbe, odnosa u doba društvenih mreža, dok između redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentičan, iznimno moćan glas, pogađa ravno u srce i, daleko od bilo kakva očajavanja, pripovijeda šokantnu priču o tuzi i iluzijama migranata.
CRTAČ
Barroux
Rođen je u Parizu i proveo je najveći dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnički direktor u različitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Američke Države, i ondje započinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme surađuje s brojnim časopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, časopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokreće ga sklonost bojama i fantastičnom, a ilustracije radi na tradicionalan način, kombinirajući linorez, grafitnu olovku, akrilik… Surovo izravnim crtežima Barroux Alphinoj priči udahnjuje tijelo i dušu. Njegov snažan i izražajan potez, koji se na gotovo intiman način stapa s teksturom priče, pruža čitatelju mogućnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traže novi život.
PREVODITELJICA
Mirna Šimat
Mirna Šimat (1984.) završila je studij francuskog jezika i književnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevođenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne književne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Međunarodnom centru književnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivačica radionica za prevođenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom počele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelić Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moć nevinih (2017.).
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.